‘Težak hljeb’ privatnika: Jesu li državni podsticaji dovoljni za pokretanje vlastitog biznisa

Profesionalnom poduzetniku opće je poznato da put do uspjeha zahtijeva visok nivo predanosti i truda koji često premašuje normu. Jasno je da morate raditi dvostruko više od ostalih.

Poljoprivredni sektor je zapostavljen (Rachel Mummey / Reuters)

Ulaganje u vlastiti biznis može biti prilično izazovno, posebno za privatnike koji se suočavaju sa teškoćama u pokretanju i održavanju uspješnog poslovanja.

Trenutno je aktuelno pitanje jesu li državni podsticaji za pokretanje vlastitog biznisa u 2024. godini dovoljni, s obzirom na ekonomske promjene, inflaciju i poresku politiku.

Iako su takve subvencije u stanju pružiti određenu finansijsku podršku, brojni privatnici se i dalje suočavaju sa nedostatkom sredstava, administrativnim preprekama i nedovoljnom podrškom u razvoju poslovanja.

Planirani podsticaji

Ove godine Vlada Federacije BiH je izdvojila značajnija sredstva za podršku razvoja male privrede i Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta su usvojena četiri programa utroška sredstava tekućih transfera u ukupnom iznosu od 27,2 miliona konvertibilnih maraka (13,9 miliona eura). To povećanje sredstava predstavlja gotovo četverostruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu.

“Sigurno je da su potrebni i veći iznosi podrške s obzirom na aktuelna poskupljenja. Od naredne godine planiramo da djelujemo partnerski sa nižim nivoima vlasti u Federacije BiH kako bi udružili sredstva i u sinergiji podržali veći broj novoosnovanih subjekata male privrede”, kažu za Al Jazeeru iz spomenutog ministarstva.

Nakon brojnih pokušaja i snalaženja u kompanijama fotografkinja Maja Topčagić shvatila je da to nije njen put. Rekla je sebi: “Nemaš šta da izgubiš, uvijek se možeš vratiti jedan korak unazad”. Nikad se nije vratila, štaviše, sljedeći korak prema naprijed bio je osnivanje vlastitog fotostudija.

“Želja je pretvorena u stvarnost. Fotostudio vodi školu fotografije, organizuje razne radionice. Također se bavim influenser marketingom, kreirajući vizuale i kreativne koncepte za brendove, ali i foto i video produkcijom kroz vlastiti studio”, priča Topčagić, prisjećajući se početaka.

Profesionalnom poduzetniku opće je poznato da put do uspjeha zahtijeva visok nivo predanosti koji često premašuje normu. Jasno je da morate raditi dva puta više od ostalih. No, prema mišljenju fotografkinje, taj dodatni rad i upornost prije ili kasnije će neizbježno donijeti uspjeh.

“Na mjesečnom nivou je mnogo troškova poput najma poslovnog prostora, režija, pretplata, marketinga, ulaganja u opremu, ali i žrtvovanja. Zahtjevno je sve to izbalansirati. Napraviti brend je kao vožnja adrenalin parkom. Često ima trenutaka kada nemate motivaciju ili kada stvari ne idu onako kako ste zamislili. Uprkos tome, volim taj adrenalin i tu dozu nesigurnosti jer se vi, ipak, na kraju dana borite za nešto svoje”.

U prijedlogu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021-2027. postoji mjera za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika do 40 godina starosti. Dodjeljuje se mladim poljoprivrednicima koji prvi put uspostavljaju poljoprivredno gazdinstvo.

“Za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika izdvaja se milion konvertibilnih maraka (511.000 eura) s tim da je indikativna finansijska konstrukcija takva da će se nastojati svake godine povećavati taj iznos”, navode iz resora Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Što se tiče osnivanja ruralnih poduzeća i pokretanja biznisa, za to još nema zakonskog okvira koji bi to podržao, ali u pripremi su propisi koji će to omogućiti.

Bez ijedne ‘državne’ marke

Mirko Lovrić iz Mostara jedan je od početnika u poljoprivredi. Ovaj 37-godišnjak kaže kako nije dobio državni podsticaj, ali da ga to nije zaustavilo, štaviše, zajedno sa svojim djedom, nastavio je tradiciju sadnje raznovrsnog voća i povrća.

“Aplicirao sam na više mjesta, ali nikada nisam primio niti jednu konvertibilnu marku od države. Zajedno s djedom, kojem su neumorne noge već dugo godina na okolnim hercegovačkim njivama, sadim sve i svašta, a uspijemo to prodati i susjedima, na pijacama, ali i u drugim gradovima. Pravimo i pekmeze, džemove. Biti sam u ovome i u momentima kad i djed više zbog starosti nije u mogućnosti to obavljati punom snagom kao nekada, zastrašujuće je”, ističe Lovrić.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, budžetom za 2024. godinu predviđa četiri miliona konvertibilnih maraka (2,05 miliona eura) za sufinansiranje projekata iz oblasti turizma i ugostiteljstva. Očekuju se veći efekti od ovogodišnjih podsticaja, a sve s ciljem da se turizmom sve više upravlja na sistemski način. Od kvalitete realizacije projekata ove godine zavisit će i daljnje povećanje budžeta za turizam.

“Budžet je udvostručen i vjerujemo da će s većim brojem turista rasti i aktivnosti u turizmu. Pratit ćemo trendove i pomagati u razvijanju ove oblasti koja će sve više biti segment naše privrede”, navode iz Ministarstva.

Svjesni su aktuelnih poskupljenja i dodatnih opterećenja s kojima se suočavaju poduzetnici u poslovanju.

“Važno je unaprijediti finansijsko okruženje dobrim mjerama kao što su povoljne kreditne linije, strana ulaganja te smanjenje administrativnih barijera kojima će se olakšati poslovanje malih biznisa u BiH”.

Djeca uživaju u čitanju

Obrazovno-kreativni centar “Teta Pričalica“ je prostor znanja i kreativnog rada za djecu, čak i tokom školskih raspusta na području Kantona Sarajevo. Lidija Sejdinović, poznata i kao “Teta Pričalica”, sa strašću i posvećenošću vodi centar, čineći ga okruženjem gdje se djeca kroz kvalitetne programe i edukacije pripremaju za školske klupe.

“U početku nisam znala ništa o pravnim, ekonomskim, marketinškim i svim ostalim okvirima poduzetništva. Želja mi je bila napraviti biznis akademiju, tako da su moji počeci, a i poslije toga jako bitni koraci, dosta vezani za nevladin sektor. Osvojila sam prvu nagradu za biznis plan i tada sam dobila skromna početna sredstva s kojima je formalno počela ‘Teta Pričalica’, opisuje Sejdinović svoje početke, dodajući da je taj lik predložila kako bi se djeci približila na prirodan način te kod njih izazivala ljubav prema čitanju i književnosti.

“Susrela sam se i s prvim izazovima u poduzetništvu koji su bili vezani za manjak resursa i ne mislim ovdje samo na finansije nego i na ono što je jako važno, a to je jedan adekvatan tim”, nastavila je.

Možete imati novac, ali ako nemate znanje, ne ulažete u sebe i ako poduzetnik nije upoznat s onim što mu je potrebno u ovom zahtjevnom tržištu, gdje je to iscrpljujući proces i često može izgledati kao lutanje, nikakva sredstva vas u suštini ne mogu spasiti, smatra Sejdinović.

Različiti programi za djecu (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Može vrlo brzo da ga (novac) ponestane. Javljala sam se na federalne i kantonalne pozive za zapošljavanje koji u prosjeku iznose oko 500 konvertibilnih maraka mjesečno i to je fina ispomoć u startu”.

U Hrvatskoj i dalje prioritetan turizam

Zagrepčanka Ana Petričević ove godine u Bijeljini planira osnovati turističku agenciju.

“Imam dosta predaka ovdje i želim to ostvariti. Mislim da je ovaj dio Bosne i Hercegovine zapostavljen. Mogao bi to probuditi turizam. Troje nas je, a poticaji bi nam itetako bili od značaja u početku, pogotovo jer nismo odavde, ali opet, Hrvatska je jako blizu i mislim da njena strategija poslovanja, koja se pokazala uspješnom, može zaživiti i u ovim područjima”.

Koliko god da su podsticaji značajni, oni ne mogu biti presudni u izgradnji konkurentske prednosti nekog gospodarstva, određenog sektora ili neke grane, mišljenja je Luka Brkić, ekonomski analitičar i profesor na Sveučilištu Libertas u Zagrebu.

“U Hrvatskoj je turizam došao na razinu otprilike 20-ak posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Značajan je u hrvatskom BDP-u i po mom sudu prevelik je. Njega dodatno stimulirati, subvencionirati, iako se i to čini kroz različite stope PDV-a na hranu i sličnoga je nešto što se ne bi trebalo raditi jer je dovoljno podržano područje i u prednosti je, ima svoju održivost. Poljoprivreda je, pak, suprotna priča i ona nigdje u svijetu ne može opstati ako nema posebne poljoprivredne politike koja uključuje niz zaštitnih mjera. Specifična je to proizvodnja i kao takva mora biti strateški važna kada je riječ o državnoj potpori”.

U Hrvatskoj turizam i dalje prioritetan (Antonio Bronić / Reuters)

Kroz Program konkurentnost i kohezija 2021-2027, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MGOR) će intervencije kroz tematski cilj Pametnija Evropa usmjeriti na jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta poduzetnika, korištenje naprednih tehnologija, iskorištavanje prednosti digitalizacije, povećanje rasta i konkurentnosti MSP-ova te na razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo. Za MGOR je u tom tematskom cilju iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) utvrđena indikativna alokacija od 637 miliona eura.

“Od toga je za bespovratna sredstva planirano 434 milijuna eura, dok je za financijske instrumente, namijenjene za razvoj poslovanja i povećanje konkurentnosti, odnosno za investicije u materijalnu i nematerijalnu imovinu uključujući i obrtna sredstva, planiran doprinos EFRR u iznosu od 203 milijuna eura”, pojašnjavaju iz MGOR-a.

Planirana je i objava nekoliko poziva za dostavu projektnih prijedloga namijenjenih malim i srednjim poduzećima u ukupnom iznosu većem od 70 miliona eura.

Krediti spas za poljoprivrednike u Srbiji

Ministarstvo turizma i omladine Srbije ove godine prvi put bespovratno dodjeljuje 150 miliona dinara (1,28 miliona eura) za unapređenje seoskog turizma, čime se podstiče razvoj biznisa seoskih turističkih domaćinstava, etno kuća i salaša.

“Maksimalna visina podsticaja po projektu je 2,9 miliona dinara (24.750 eura) uz obavezu sopstvenog učešća u iznosu od 10 odsto ukupne vrednosti investicije koja se odnosi na dogradnju i dodatno opremanje postojećih ugostiteljskih objekata za smeštaj”, preciziraju iz Ministarstva.

Porodica Ilić, koju čini četiri člana, živi u Šumadiji, gdje se posljednjih godina bori da održi poljoprivrednu djelatnost.

Uprkos stručnosti Bariše Ilića, porodični poduhvati bili su ispunjeni nedaćama, naglašavajući probleme sa kojima se suočavaju farmeri u regionu.

“Pomaže država, ali to nije dovoljno. Nije jednostavno poslednji dinar vaditi iz džepa. Izdvojena sredstva od države nisu za dužeg veka. Oprema treba svoje, voće i povrće svoju negu, životinje takođe, sve ima svoje potrebe. Počeo sam s kreditima iz banaka, na tome sam još uvek”.

Na koga se oslanjaju osobe s invaliditetom?

“Lotos” je netipična organizacija osoba sa invaliditetom po mnogo čemu, ali ono što ih vjerovatno razlikuje od većine sličnih, odnosi se na činjenicu da su od samog početka njihovog rada nesebično podržavali pojedince u namjeri da prepoznaju sopstvene sposobnosti, interesovanja, oslobode se straha da sanjaju, ali i da se usude raditi na ostvarenju svojih snova.

“Imaju priliku da počnu ili nastave obrazovanje, zaposle se, osnuju porodice i da žive samostalno. Izdaci udruženja se kreću i do 50.000 konvertibilnih maraka (25.560 eura)”, ističe Suvad Zahirović iz Udruženja građana Informativni centar za osobe sa invaliditetom “Lotos” iz Tuzle.

Nedostatak odgovarajućih pomagala i usluga podrške osobama sa invaliditetom je, također, jedan od razloga njihove isključenosti iz društva.

“Preko 80 procenata osoba sa invaliditetom je na granici ili ispod granice siromaštva”, dodaje Zahirović.

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom je za ovu godinu u svom Finansijskom planu predvidio izdvajanje šest miliona konvertibilnih maraka (3,07 miliona eura) na ime podsticaja za novo zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

“Osim navedenih sredstava Fond, također, vrši i isplatu refundacije uplaćenih poreza i doprinosa za sve osobe sa invaliditetom kojima je utvrđen procenat invaliditeta od minimalno 60 posto, a koje obavljaju samostalnu djelatnost ili poljoprivrednu kao jedino i glavno zanimanje”, konkretizirali su iz spomenutog fonda na upit Al Jazeere.

Zmajevo srce

Glavnim ulicama Tuzle ne možete proći, a da ne svratite u ugostiteljski objekt “Klub Zmajevo srce” u Turalibegovoj ulici, gdje su zaposlene osobe sa Downovim sindromom. Ove saosjećajne osobe s pravom nose srce zmaja u sebi i srdačno dočekuju sve posjetioce.

Irmela Peranović i Saša Šunjka, radnici spomenutog ugostiteljskog objekta (Klub ‘Zmajevo Srce'/Ustupljeno Al Jazeeri)

“Prije tri godine, zajedno sa saradnicma, omogućili smo da preko ljeta rade kao konobari u prostorijama udruženja i zaista se pokazalo da oni mogu više nego što mi to u suštini mislimo”, rekao je Omer Isović, predsjednik Udruženja “Zmajevo srce” u čijem vlasništvu se nalazi ovaj ugostiteljski objekt.

Nakon probnog perioda u trajanju od dva mjeseca, roditelji ove djece su insistirali da nastave s takvom praksom.

“Logičan slijed je bio je da otvorimo kafić i da oni tu budu svoji. Nakon četiri mjeseca suočili smo se sa finansijskim problemima. Oni to zovu svojim drugim domom. Želja im je napraviti mjesto u kafiću gdje bi i spavali jer bi da rade i 24 sata dnevno, ne bi odlazili kućama. Ovo je za njih prozor u svijet, komunikacija, postali su važni, bitni, zarađuju”.

Ljubaznost, dobrota i kultura, prema njegovim riječima, goste vraća u stara vremena kada je konobar važio za “instituciju”.

“Naučio sam ih da prave kafe. Ljudi često dolaze i kada izađe konobar Saša kažu da žele dvije crne kafe, ali ako im isključivo on napravi’. Prepoznatljivi su. Imamo u planu da pokrenemo i kuhinju”, zaključio je Isović.

Izvor: Al Jazeera