Masovne grobnice u Gazi: Je li istina otkrivena?

Palestinski radnici hitne pomoći nastavljaju otkrivati masovne grobnice u i oko tri bolnice u Pojasu Gaze, mjesecima nakon što su ih izraelske snage opkolile, tvrdeći da se koriste kao komandni centri Hamasa.

Više od 500 tijela pronađeno je, a palestinski dužnosnici kažu da su neka od njih pokazivala znakove sakaćenja i mučenja što predstavlja ratne zločine. Izraelska vojska odbacila je optužbe kao “neutemeljene”, rekavši da su tijela pokopali Palestinci tokom borbi između izraelskih snaga i Hamasa u tom području.

Ujedinjeni narodi, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija pozvali su na nezavisnu istragu kako bi se utvrdila istina i osigurala odgovornost. Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric rekao je: “Važno je da svi forenzički dokazi budu dobro sačuvani.”

Ali dok Izrael intenzivira svoj napad na južni grad Rafah, zatvorivši prijelaz na granici s Egiptom i spriječivši bilo kakvo moguće slanje forenzičkih timova ili opreme u Gazu, grobnice se otkopavaju i dokazi se nasumično prikupljaju.

Stručnjaci kažu da bilo kakva fizička i nestručna intervencija na mjesta na kojima bi mogli ležati dokazi o ratnim zločinima može otežati potragu za istinom – ali ipak nisu sve nade u pravdu izgubljene.

Kako se prikupljaju dokazi iz masovnih grobnica?

Tri masovne grobnice pronađene su u medicinskom kompleksu Nasser u Khan Younisu, tri u bolnici Al-Shifa u gradu Gazi i jedna u bolnici Kamal Adwan u Beit Lahiji.

Mohammad Zaanin, član Palestinske civilne zaštite u Gazi, rekao je za Al Jazeeru da je četvrta grobnica s 42 tijela pronađena u bolnici Al-Shifa. Tijela su bila raspadnuta i neprepoznatljiva, no neka su imala lične dokumente ili su ih identificirali rođaci po ostacima odjeće.

Timovi Civilne zaštite dokumentirali su ostatke fotografijama i video zapisima, radeći s malo zaštitne opreme i bez forenzičke opreme. “Imamo neke vreće za tijelo i malo opreme za zaštitu naših ruku i noseva, ali u stvarnosti, ovo je lokalni napor i stavlja veliki pritisak na naš tim”, rekao je Zaanin.

Thani Nimr Abdel Rahman, koja radi s Centrom za ljudska prava Al Mezan u izbjegličkom kampu Jabalia u Gazi i posjetila je grobnice u bolnici Al-Shifa, rekla je da je svjedočila iskopavanju tla buldožerima.

Ponekad su leševi ostavljeni bez nadzora. “Psi su došli jesti tijela, a smrad je bio intenzivan”, kaže Abdel Rahman za Al Jazeeru. “Ovaj posao zahtijeva forenzičare, od kojih nijedan nije dostupan u Gazi.”

Jesu li pronađeni dokazi o ratnim zločinima?

Nekoliko pripadnika Civilne zaštite tvrdilo je da je pronašlo dokaze o zlostavljanju, uključujući mučenje, izvansudska pogubljenja i nezakonita ubijanja civila koji bi mogli predstavljati ratne zločine.

Rami Dababesh, član tima Civilne zaštite koji je učestvovao u ekshumaciji u bolnici Al-Shifa, rekao je za Al Jazeeru da je njegov tim pronašao “leševe bez glave”. Bolničar Adel al-Mashharawi rekao je da je vidio tijela djece i žena obučenih u bolničku odjeću.

Član Civilne zaštite Mohammed Mughier rekao je da je najmanje deset tijela pronađeno sa svezanim rukama, dok su na drugima još uvijek bile pričvršćene medicinske cijevi. Dodao je da je potrebno dodatno vještačenje oko 20 tijela ljudi za koje se sumnja da su “živi zakopani”.

Yamen Abu Sulaiman, šef civilne zaštite u Khan Younisu, rekao je da su neka od tijela pronađena u medicinskom kompleksu Nasser bila “naslagana zajedno” i pokazuju znakove pogubljenja na terenu. Samo na ovom mjestu pronađeno je najmanje 392 tijela.

Jesu li prikupljeni dokazi pouzdani?

Istrage masovnih grobnica obično su vrlo složen, dugotrajan i skup proces koji zahtijeva značajnu stručnost i resurse. Sveobuhvatno operativno načelo koje podržava forenzički naučni pristup je “ne naškoditi” jer intervencija na lokacije može naštetiti dokazima.

“Prva reakcija gotovo svih je da iskopaju tijela jer je to vrlo emocionalna stvar”, rekao je za Al Jazeeru Stefan Schmitt, forenzičar na Međunarodnom univerzitetu Florida koji je istraživao masovne grobnice u više sukoba.

“Ali tijela su sigurnija pod zemljom kada je u pitanju njihova identifikacija i utvrđivanje šta se dogodilo. Posebno u ovom slučaju, gdje je istina tako nevjerovatno važna i gdje sve strane propagiraju vlastitu verziju događaja, posebno je važno moći utvrditi što se stvarno dogodilo.”

Iskopavanje tijela, posebno upotrebom invazivnih metoda poput buldožera, briše tragove koji bi mogli pomoći u određivanju odgovornosti i arheološke dokaze koji bi mogli otkriti kada je grob iskopan i kojim alatima, rekao je Schmitt.

Svaka ekshumacija također rasipa dokaze jer dijelovi tijela u raspadanju ostaju na izvornom mjestu ukopa. Nakon što se leš premjesti i ponovno pokopa, podaci o tome odakle je došao mogu se izgubiti.

Netačne informacije također se moraju uzeti u obzir kao dio procesa dokumentacije. Schmitt je rekao da je pogrešna identifikacija od strane ožalošćenih rođaka također moguća. Tvrdnje da su tijela bila obezglavljena ili živa zakopana također je bilo teško potkrijepiti bez obavljene autopsije.

Sami fotografski i video dokazi možda neće biti dovoljni da isprave zabunu. Kako bi se vizualni dokaz smatrao pouzdanim, mora se osigurati lanac nadzora, rekao je Schmitt.

Proces dokumentiranja mora dati jasan osjećaj procesa ekshumacije i prostorno i u pogledu vremena sa slikama koje sadrže informacije uključujući metapodatke i geolokaciju snimljene u nizu. Fotografije moraju biti uokvirene tako da sadrže orijentire prije zumiranja detalja.

“Pokazane su mi slike koje su stigle iz Gaze, ali nisam mogao vidjeti lanac nadzora. Ne znam odakle dolaze”, rekao je Schmitt, dodajući da to znači da stoga nije u mogućnosti dati stručno mišljenje o onome šta pokazuju.

“Ono što se sada događa je uništavanje dokaza. Znam da to nije namjerno, ali ide na ruku onima koji ne žele da se kaže istina.”

Mogu li međunarodne organizacije pomoći?

UN je pozvao na “jasnu, transparentnu i vjerodostojnu istragu” masovnih grobnica u Gazi. EU je podržala poziv rekavši da otkriće tijela u bolnicama “stvara dojam da je možda došlo do kršenja međunarodnih ljudskih prava”, dok je SAD rekao da želi da se stvar “temeljito i transparentno istraži”.

Nije jasno koja bi se organizacija odazvala pozivu ili ko bi u budućnosti mogao preuzeti težak zadatak istraživanja.

Glasnogovornik UN-a za ljudska prava Jeremy Laurence rekao je za Al Jazeeru da međunarodno tijelo ne pruža podršku u prikupljanju dokaza u grobnicama u Gazi “jer to zahtijeva posebnu ekspertizu koja ne postoji na terenu”.

Ima li nade za pravdu za žrtve?

Kako je granični prijelaz Rafah s Egiptom i dalje zatvoren, izgledi da će strani istražitelji biti poslani da istraže navode o ratnim zločinima čine se slabim.

Međutim, nije sva nada u pravdu izgubljena. “Ono što imate, za razliku od onoga što nemate, samo po sebi može biti izuzetno otkriće”, rekao je Geoffrey Nice, britanski tužitelj koji je predvodio tužilaštvo na suđenju srbijanskom političaru Slobodanu Miloševiću na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

“Zato što nemate sve ne znači da nemate dovoljno”, rekao je Nice za Al Jazeeru o forenzičkim naučnim dokazima.

U bivšoj Jugoslaviji posmrtni ostaci iskopavani su desetljećima, a DNK testiranje je osiguravalo identifikaciju i mnogo godina nakon zločina. “Nikada ne brinite o onome što nemate. Iskoristite ono što imate”, dodao je Nice.

Dokazi prikupljeni u masovnim grobnicama mogli bi upućivati na konkretna krivična djela ili se spojiti u širu istragu ratnih zločina. Nepristrano pravosuđe i istražna organizacija mogu se uspostaviti, ali to će zahtijevati desetljeća rada i koštati veliku svotu novca, zahtijevajući podršku bogatih zemalja.

Prema Niceu, ako se uspostavi sud za Gazu, “ne bi bilo razumno da učestvuju članovi iz bilo koje zemlje koja je oružjem podržavala Izrael”.

“Sukob između Izraela i Gaze beznadno je osjetljiv. Tijelo koje finansira, bilo da je riječ o EU-u ili nekom drugom, mora biti spremno nakon što ga je finansiralo da nema apsolutno nikakvog daljnjeg angažmana osim kada se od njega zatraži drugačije”, dodao je.

Istjeruje li se pravda negdje drugo?

Pravni postupci također su već u toku na najvišim sudovima. Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu nadzire aktivnu istragu o zločinima koje je 7. oktobra počinio Hamas i odgovor izraelske vojske. Tužilaštvo ima nadležnost na palestinskom teritoriju, ali nije dalo nikakve javne komentare o otkriću masovnih grobnica.

Međunarodni sud pravde (ICJ), poseban sud, razmatra slučaj koji je pokrenula Južnoafrička Republika u kojem je Izrael optužen za počinjenje genocida u Gazi. Bit će potrebno nekoliko godina da se donese presuda, a za to vrijeme se očekuje da će sud istražiti niz navodnih krivičnih djela.

Među ključnim privremenim mjerama izdanim za sprječavanje zločina genocida, ICJ je naredio izraelskim vlastima da “poduzmu učinkovite mjere kako bi spriječili uništenje i osigurali očuvanje dokaza” povezanih s optužbama.

Također je naredio nesmetan ulazak humanitarne pomoći u Gazu, što Izrael ne poštuje.

“Ako je opći zaključak bilo kojeg suda da je ono što se događa u Gazi izvan granica ratovanja, onda nije teško pratiti komandni lanac do vrha”, rekao je Nice.

Zatim, dodao je Nice, “možete početi sagledavati postoji li individualna odgovornost.”