Slijedi li nova ‘putinizacija’ Balkana nakon ruskih izbora?

Svi političari Zapadnog Balkana koji oponašaju Putina će nakon njegove pobjede dobiti potvrdu da upravo takvi i trebaju biti, smatra politolog Duško Radosavljević.

Nije slučajno da je Dodik bio na sastancima sa Lukašenkom i Putinom, a nakon toga došao u Crnu Goru da provocira, govori Momčilo Radulović (Sergei Bobylev / Sputnik via Reuters)

Ako se uzmu u obzir svi rasploživi faktori, malo ko na svijetu usudio bi se prognozirati da Vladimir Putin na predstojećim ruskim izborima neće osvojiti novi predsjednički mandat.

Karakter režima u Kremlju, zatvaranje svih koji misle drugačije od ruskog vladara, zabrana kandidature onima koji bi mogli oteti čak i makar nekoliko procenata njegovih glasova, represija nad slobodom govora i izražavanja…, sve to vodi ka zaključku da Putina nakon izbora koji se održavaju od 15. do 17. marta ne može zamijeniti niko osim njega samog.

U posljednjih nekoliko godina, kako su konstatirali mnogi zapadni i balkanski eksperti, Putin je uporedo sa drugim aktivnostima širom svijeta, dobar dio svojih poluga moći koristio kako bi širio ruski uticaj na Zapadnom Balkanu, što se tumači kao destabilizacija sa ciljem nanošenja štete ne samo toj regiji, već i Evropskoj uniji i Zapadu.

Šta će biti ako (ili, bolje rečeno, kada) Putin pobijedi? Nije teško zaljučiti kako se njegovi dobri odnosi sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem i liderom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Miloradom Dodikom neće pogoršati.

‘BiH i Srbija ruska uporišta koja jačaju’

No, pitanje je da li će se Putinova dosadašnja politika prema Balkanu dodatno zaoštriti i da li će njegove „destabilizatorske“ aktivnosti dodatno pojačati u nastojanju da se od Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova i dalje prave zone konflikta, a u isto vrijeme nastavi razjedinjavanje Evrope po pitanju rješavanja tih kriza?

„Pretpostavljam da će to biti nastavak kontinuiteta politike kakvu već imamo“, mišljenje je Denisa Avdagića, vanjskopolitičkog analitičara iz Hrvatske.

„Što se tiče Bosne i Hercegovine, Rusija će naginjati prema Dodiku, u to nema sumnje. On je utočište ruskih interesa u BiH. A, uprkos svom trudu da to ublaži, isto će biti i sa Vučićem. BiH i Srbija su dvije ključne Putinove lokacije za ruske aktivnosti, uporišta koja jačaju i preko kojih se širi ruski utjecaj“, kaže Avdagić.

Na pitanje da li bi Putinova pobjeda mogla dovesti i do jačanja dosadašnje Dodikove i Vučićeve politike, odgovorio je: „Oni su monete za potkusurivanje, a na šta su spremni, vidjet ćemo. Dodik i Vučić s Putinom dobijaju malo ili nimalo, ali im koriste ruski interesi“.

Duško Radosavljević, politolog iz Srbije, razmišlja o nečemu drugom – dodatnom širenju i jačanju „putinizacije“, trenda koji je potekao iz Kremlja, a koji osvaja sve veći dio država svijeta prijeteći globalnoj stabilnosti.

„Putin je najbolji Staljinov učenik. Ako raspiše izbore, znači da je siguran da nema šanse da ih izgubi. Takav je karakter tog režima“, kaže Radosavljević, prognozirajući Putinovu pobjedu na izborima.

„Uništio je opoziciju i fizički uklanjao protivnike“, dodaje Radosavljević.

‘Onako je kako ja kažem’

Objašnjava da su takvi politički koraci uhvatili zamah po cijelom svijetu, pa naravno, i na Zapadnom Balkanu.

„Tako je i u Srbiji. Svako ko je protiv liderovog stava je ekstremista. Kud ćemo dalje od toga da je Putin (šahovsku legendu) Garija Kasparova proglasio ekstremistom i teroristom. On svojim gestovima i ponašanjem utiče na svetske lidere, pa tako, nakon Putina, imamo (kineskog predsjednika) Xi Jinpinga, (bivšeg američkog predsjednika Donalda) Trumpa, (mađarskog premijera Viktora) Orbana… Sada imamo slične lidere i u Hrvatskoj, Slovačkoj. Sve je to poteklo od ‘putinizma’. Šta je drugo ‘trumpizam’ nego američka verzija ‘putinizma’? I taj ‘putinizam’ je jako opasan, naročito na našem podneblju, sa ovako malim zemljama“, priča Radosavljević.

Na Zapadnom Balkanu, objašnjava, Putina žele oponašati mnogi, što će se, dodaje, nastaviti i nakon izbora, u još ekstremnijoj mjeri.

„U Srbiji, predsednik ne sluša nijednu instituciju, eksperte… nikoga, jer je ‘onako kako ja kažem’. Isto je i sa Dodikom, a sada se javljaju i slični političari u Crnoj Gori. Svi oni nameću ‘putinizam’ kao legitimnu političku formu za vladanje Zapadnim Balkanom“, priča uz prognozu kako se taj trend može samo pojačati nakon sredine marta.

„U jednom trenutku nakon ruskih izbora, moglo bi biti još gore na Zapadnom Balkanu, jer će svi likovi koje sam spomenuo nakon Putinove pobede dobiti potvrdu da i upravo takvi i trebaju biti. Dodik će i dalje biti bahat. Radi se o jednoj elementarnoj nepogodi koja će ojačati, jer je ipak on taj koji je dobio medalju od Putina, iako verujem da je ruski lider svestan toga da niti Dodik niti Vučić nisu nikakvi njegovi verni sledbenici, već ličnosti koje koriste njegovo ponašanje da već dugo vremena skrivaju sopstvene manipulacije. I nekada će tome doći kraj, kada ljudi to shvate, a onda ne bih volio biti Dodiku u koži“, govori Radosavljević.

Tri kanala destabilizacije

Osim Srbije i Bosne i Hercegovine, ruski uticaj na Zapadnom Balkanu proširio se i na Crnu Goru, a Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u toj zemlji, plaši se da će taj uticaj biti još jači.

„Putinova pobjeda neće promijeniti ništa, može biti samo negativno, odnosno, dodatno intenzivirnaje napora na destabilizaciji Zapadnog Balkana i Evrope“, mišljenja je Radulović. „Ako Rusija bude uspješna u Ukrajini, onda će ti napori biti jači, a ako ne, onda će se više morati fokusirati na Ukrajinu i domaću politiku“.

Na Zapadnom Balkanu, dodaje Radulović, Putin već ima izgrađenu mrežu uticaja.

„Ima ugodne kanale za destabilizaciju, i to tri – Vučića, Dodika i Srpsku pravoslavnu crkvu koja pokriva sve tri zemlje – Crnu Goru, Bosnu u Hercegovinu i Srbiju, dok utiče i na Kosovo.

Kada je riječ o Crnoj Gori, taj uticaj itekako osjećamo. Nije slučajno da je Dodik nedavno bio na sastancima sa (bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom) Lukašenkom i Putinom, a nakon toga došao u Crnu Goru da je na njenom sopstvenom terenu provocira. Nije teško zaključiti zašto“, rekao je Radulović.

„Putin vidi Zapadni Balkan kao dvorište svog uticaja i trbuh Evrope koji cijelom kontinentu uvijek može zadati probleme. Rusi su eksplicitno rekli da se protive putu Crne Gore ka Evropskoj uniji što jasno govori o tome šta nas čeka“, dodao je.

Izvor: Al Jazeera