Žene napreduju u činovanju: Pogled na rodnu ravnopravnost u vojsci na Balkanu

Od služenja na prvoj liniji fronta do napredovanja u činovima, žene dokazuju da su jednako sposobne kao i njihove muške kolege u odbrambenim snagama. Ova promjena u dinamici označava znatnu promjenu u društvu koje već dugo ima konzervativne stavove o rodnim ulogama i pokazuje otpornost žena kod osporavanja takve društvene norme u cilju ostvarenja boljih rezultata u vojsci.

Aktivno učešće žena u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine igra vitalnu ulogu u efikasnom izvršavanju različitih zadataka i misija, čime se u konačnici povećava ukupni odgovor na sigurnosne izazove.

13 godina vojnog staža bez poštede

Amina Zukić i Edina Šarac, sestre bliznakinje, sa impresivnim 13-godišnjim vojnim stažom u Oružanim snagama BiH, ističu duboko poštovanje rodne ravnopravnosti u redovima vojske. U početku suočene s neizvjesnošću u pogledu mogućnosti, brzo su pokazale svoju sposobnost da pariraju, pa čak i nadmaše svoje muške kolege, posebno u fizički zahtjevnim zadacima.

“Od početka naše službe, pa do danas, zastupljenost žena u Oružanim snagama se znatno povećala, te su se čak i razvile razne regulative koje podstiču integraciju žena u odbrambenom sistemu. Jedna od takvih jeste i provođenje Rezolucije Ujedinjenih naroda (UN) Vijeća sigurnosti 13-25 ‘Žene mir i sigurnost’”, kaže Amina Zukić, koja ima čin kapetana, za Al Jazeeru.

U okviru provođenja mjera i drugih međunarodnih akata iz oblasti rodne ravnopravnosti koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala, podstiču se jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti i muškaraca i žena, jer rodna ravnopravnost ne promoviše identičnost žena i muškaraca već uvažava njihova prava na različitost, a sve u cilju što efikasnijeg izvršavanja misija i zadataka OS BiH.

“Danas imamo pripadnice koje učestvuju u mirovnim misijama, svakodnevnoj obuci i donošenju akata koje direktno utiču na unaprijeđivanje sposobnosti pripadnika kao i na integraciju rodne ravnopravnosti. Nema razlike u obuci između muških i ženskih pripadnika, jer je obuka standardizovana i jednaka za oba pola, tako da svi imaju jednaka prava i obaveze te u istoj nema prostora da bi se određena osoba poštedila ili favorizovala”, dodaje Zukić.

S druge strane, postojane su i norme fizičke spremnosti sa standardima određenim za spolove i životnu dob.

Mogućnost školovanja u inostranstvu

Ministarstvo odbrane BiH u skladu sa svojim potrebama objavljuje javne konkurse za prijem kandidata u profesionalnu vojnu službu u početnom činu vojnika i oficira.

“Nakon prijave slijede testiranja koja obuhvataju psihofizičku snagu. Nudi se mogućnost školovanja u inostranstvu u zemljama sa kojima ima saradnju i po završetku istog kandidati potpisuju Ugovor i postaju pripadnici Oružanih snaga. Iz iskustva možemo reći da kandidati iz Bosne i Hercegovine na školovanju u inostranstvu postižu najbolje rezultate”, objašnjava Edina Šarac, također u činu kapetana.

Prema njihovim riječima, to je human i častan posao koji će pored egzistencije ponuditi i druge mogućnosti kao što su individualno usavršavanje, razvijanje vještina i ličnu satisfakciju kao rezultat služenja svojoj državi.

“Na samom početku, kada je broj žena u Oružanim snagama bio znatno manji nego danas, bilo je slučajeva da nas pitaju zašto smo izabrale ovaj poziv koji je u tom periodu bio većinom posao za koji se odlučuju muškarci. U tim trenucima imale smo podršku porodice koja je i danas naša motivacija. Nije izostala ni od naših prijatelja koji su iskazali poštovanje za naš izbor, a koja nam je bila pokretač i snažan oslonac koji smo trebale da bismo u potpunosti odgovorile zadacima postavljenim ispred nas”, priča Zukić.

Istrajnost na poštivanju

Važnost reda, rada, discipline, stalnog obrazovanja i ljudskih vrijednosti u oblikovanju karaktera, usađena je u njih od malih nogu. Kao rezultat toga, prihvatanje osnovnih načela Oružanih snaga BiH im je bilo prirodno.

“Podrška je najvažnija, bez nje je teže obavljati vojnu dužnost”, dodaje Šarac, u novoj ulozi majke, nesebično priznajući da zasluge za njen uspjeh treba pripisati njenim najmilijima. Naglašava važnost održavanja skladnog spoja ličnog i profesionalnog života, koji joj je efikasno omogućio da služi kao čuvar sigurnosti u svojoj zemlji.

Sprovedene su različite inicijative, programi i politike za promoviranje rodne ravnopravnosti da bi se uspostavila inkluzivnija i raznolikija vojska. Istovremeno, manjka vidljivosti doprinosa žena vojsci. Njihove žrtve se zanemaruju ili umanjuju, dok se postignuća muškaraca slave i odaju počast.

Ovo održava ideju da žene nisu toliko kompetentne kao njihove kolege, što dodatno potkopava njihov položaj u vojnoj hijerarhiji. Historijski gledano, žene su često bile marginalizirane i podcijenjene. U prošlosti je takva priroda vojske rezultirala nedostatkom uključivosti i poštivanja različitih. Promicanje ravnopravnosti također je potaknulo više saradničkog i kohezivnog vojnog okruženja.

Spol ne određuje sposobnost za vojnu službu, pojedinci se ocjenjuju isključivo na temelju njihovog učinka, fizičke snage i kvalifikacija.

U Hrvatskoj ne postoje disproporcije

Žene se sada u većoj mjeri smatraju vitalnim članovima vojne zajednice i njihova jedinstvena iskustva i perspektive se uvažavaju, što dokazuju i Ministarstvo obrane, i Oružane snage Republike Hrvatske koje od samog osnivanja potiču njihovo aktivno zapošljavanje. Niti u jednom segmentu ne stvaraju razliku između žena i muškaraca.

“Uvjeti za prijam u djelatnu vojnu službu za državljane Hrvatske propisani su Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske te se odnose i na žene i na muškarce. Kriteriji su nešto blaži za žene s obzirom da su Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu, propisani oni niži za žene kod provjera tjelesne spremnosti i funkcionalnih sposobnosti (sklekovi na tlu, trčanje i zgibovi)”, objašnjavaju za Al Jazeeru iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH).

U pogledu njihovih uvjeta za raspored na određeno ustrojbeno mjesto u Oružanim snagama kao i u pogledu razvoja u karijeri kroz promaknuća u činove, ne postoje disproporcije.

“U proteklih pet godina, zastupljenost žena kao djelatnih vojnih osoba u Oružanim snagama RH i Ministarstvu obrane je u prosjeku 14 posto od ukupnog broja djelatnika.”

Kada je riječ o dobrovoljnom vojnom osposobljavanju, kako navode, interes žena je nešto veći u odnosu na kasniji ulazak i profesionalnu službu te iznosi gotovo 20 posto od ukupno prijavljenih kandidata.

“Kroz sve oblike i razine izobrazbe časnika i dočasnika kao i u preduputnim obukama postrojbi i pojedinaca za sudjelovanje u mirovnim misijama i operacijama potpore miru u inozemstvu, provodi se izobrazba na temu ravnopravnosti spolova, integracije rodne perspektive, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti kao i ljudskih prava”.

Kako bi se povećao broj obučenih stručnjaka iz područja rodne perspektive u Oružanim snagama RH i Ministarstvu obrane, još 2014. pokrenuta je saradnja s Nordijskim centrom za rodne perspektive u vojnim operacijama (NCGM) iz Švedske, koji je NATO centar izvrsnosti te određen za nositelja razvoja i provedbe aktivnosti obuke u području rodne perspektive.

“Svake godine s Centrom za sigurnosnu suradnju RACVIAC organiziramo međunarodni tečaj za instruktore iz područja rodne perspektive (Gender Training of Trainers Course)”, dodaju iz MORH-a.

Prvi put u historiji žena na vodećoj poziciji

Osiguranje rodne ravnoteže i poštivanje principa rodne ravnopravnosti, jedan je od najvažnijih prioriteta u Ministarstvu odbrane Republike Sjeverne Makedonije i u skladu je sa strateškim opredjeljenjem zemlje. Odluka Ministarstva pokazuje nacionalnu privrženost agendi „Žene, mir i sigurnost“ i posvećenost očuvanju vrijednosti i standarda prihvaćenih u međunarodnim okvirima.

“Najbolja potvrda navedenog je praktično uključivanje rodne perspektive u sve segmente procesa rada, pa tako i u strateške i planske dokumente Ministarstva. Rodno razvrstani podaci su važan alat za razumijevanje rodnih dimenzija u sistemu odbrane”, naglašavaju iz Ministarstva Republike Sjeverne Makedonije na Al Jazeerin upit.

“Zato su sva radna mjesta dostupna i za žene i za muškarce, a kontinuirano radimo na povećanju zastupljenosti žena u odlučivanju, odnosno na rukovodećim i komandnim pozicijama.”

Prvi put u historiji Vojske Republike Sjeverne Makedonije, žena oficir je imenovana za pomoćnicu predsjednika i vrhovnog komandanta te zemlje.

“Procenat žena administrativnih službenika je 47 posto, a procenat žena imenovanih na rukovodeće pozicije 49 posto”.

Od 29. februara ove godine, ukupna zastupljenost žena u vojsci u Sjevernoj Makedoniji je 11,28 posto što predstavlja najveći postotak do sada. Broj žena u činu pukovnika je osam, odnosno duplo više nego 2021. godine, kada su bile četiri žene. Trenutno imaju ukupno osam žena raspoređenih u misije. Što se tiče zastupljenosti upisanih kadetkinja na Vojnoj akademiji, kontinuirano se bilježi visok procenat upisanih.

Godine 2020. preuzeli su koordinirajuću ulogu u izradi i implementaciji Drugog nacionalnog akcionog plana (NAP), kao i u procesu praćenja, evaluacije i izvještavanja o stepenu implementacije Drugog nacionalnog akcionog plana za provođenje Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a.

“Priprema Drugog NAP-a predstavlja rezultat naše odlučnosti da ujedinimo nacionalnu viziju za implementaciju rodne perspektive, ali i odgovor na izazove koji proizilaze iz globalnih obaveza potvrđenih tokom godina postojanja”, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Uspostavljanje jednakog tretmana i postizanje rodne ravnopravnosti zahtijeva uklanjanje svih stereotipa i barijera, kao i uspostavljanje pravnog okvira koji promovira rodnu ravnopravnost. Kontinuirano uključuju rodnu perspektivu u svoje obrazovanje i obuku. Istovremeno, osoblje je uključeno u aktivnosti na regionalnom nivou. Naime, 2022. godine pripremljena je i objavljena „Regionalna osnovna studija – Integracija rodne perspektive u vojno obrazovanje i obuku u odbrambenim sistemima Zapadnog Balkana“.

“Pripremljena je kao dio projekta sa UNDP/SEESAC. U toku je i finalizacija online kursa o rodnoj ravnopravnosti. Prema potpisanom Memorandumu o saradnji između Ministarstva odbrane i Ženevskog centra za upravljanje sektorom bezbjednosti (DCAF), u Ministarstvu se provodi Rodna samoprocjena (GSA).”

Planirano je da se proces rodne samoprocjene završi do kraja ovog mjeseca, a prema rezultatima izvještaja, kao finalni proizvodi bit će izrađene preporuke i rodno akcioni plan, kao i promocija institucionalne kulture koja pruža jednake mogućnosti za muškarce i žene.

Baveći se sistemskim pitanjima seksizma, diskriminacije i nejednakosti u vojsci, moguće je stvoriti okruženje sa više podrške u kojem žene mogu napredovati i uspjeti na ravnopravnoj osnovi sa svojim muškim kolegama. Samo tada je moguće istinski iskoristiti puni potencijal žena u vojsci i osigurati raznovrsniju, pravedniju i djelotvorniju odbrambenu snagu za naciju.