Ko sve ‘crta’ neobične granice država?

U političkom smislu granice mogu biti bilateralne kada se države međusobno dogovore, ali i nametnute od države susjeda ili neke treće strane međunarodnim konferencijama.

Granični prelaz između Portugala i Španije (Nuno Veiga / EPA-EFE)

Granice predstavljaju poseban pojam u političkoj geografiji i čine crte dodira različitih političkih subjekata. Svakako su najzanimljivije one koje se nalaze između država, ali zbog specifičnosti uređenja granice mogu postojati i unutar određene države. Posebno je to prisutno kod konfederalnih, federalnih i saveznih država. Poznate su granice kantona u Švicarskoj Konfederaciji, saveznih država SAD-a ili granice pokrajina Savezne Republike Njemačke.

U političkom smislu granice mogu biti bilateralne kada se države međusobno dogovore, ali i nametnute od jedne države susjeda ili neke treće strane međunarodnim konferencijama. Posebnu kategoriju čine naslijeđene granice nekih država koje više ne postoje kao što je slučaj SSSR-a, a dešava se da granica nikada formalno ne bude definirana i usvojena.

U geografskom smislu granice mogu biti prirodne i neprirodne. Prirodne su one kada neki geografski objekt predstavlja granicu dva susjeda. To su planine, rijeke, jezera ili bilo koji drugi prirodni objekt. Države koje imaju izlaz na more posjeduju i svoj „akvatorij“, odnosno dio mora koji politički pripada njima. Zbog toga se javljaju i morske granice. Geografska logika, ali i svaka druga, kaže da je idealno da granice budu prirodne.

Nekada se dešava da je granica neprirodna. Najpoznatija pojava je kada to budu matematičko-geografski pojmovi: paralele i meridijani. Tako granicu između dvije Koreje, koja je politički veoma „jaka“ i predstavlja granicu dva politička bloka, predstavlja 38. paralela. Jedna granica koja nije toliko politički „čvrsta“ se nalazi između Kanade i SAD-a. Dobar dio te granice čini 49. paralela, najduža „nebranjena“ granica na planeti. S obzirom da su „paralele zamišljene kružne linije koje obavijaju Zemlju u pravcu istok-zapad“, jasno je da su ovakve granice neprirodne.

Beduini ne mare za granice

Slične su granice kod nekih država saharske Afrike. Nenaseljenost i veličina Sahare su uvjetovali da su granice povučene preko nje bez nekih prirodnih kapaciteta planina (rijeka ionako nema) koje bi bile logične. Vjerovatno beduini Sahare ne mare puno za te granice. Između Egipta i Libije granica je 25. meridijan, a to su „zamišljene polukružne linije koje spajaju polove“. I ovdje se radi o neprirodnim granicama.

I unutar država granice mogu biti pravolinijske i neprirodne. Takve su granice saveznih država SAD-a na Srednjem zapadu. Dovoljno je pogledati izgled nekih od tih država na karti kao što su Vajoming, Kolorado, Sjeverna i Južna Dakota, Kanzas, Nebraska, Juta ili Novi Meksiko da se zaključi da se radi o geometriji, a ne o prirodnoj geografiji. Te države svojim izgledom liče na pravokutnike.

Kada se pogleda prošlost brojne granice između država su veoma „krvave“. Dovoljno je pogledati Alzas i Rur, Tirol, Galiciju i Šleziju da se vidi da su granice Europe napravljene brojnim sukobima kroz povijest. Neke granice tog tipa su i na drugim kontinentima. Tu se posebno ističu granice Indije i Pakistana, kao i zona Šat el Araba u čijoj zoni su osam godina ratovali Irak i Iran.

Neke granice država su iznimno neobične, pa čak i simpatične. Kod nekih je mašta igrala posebnu ulogu. Tako Nizozemska i Belgija graniče na pločniku gdje linija prolazi kroz ljetnu baštu kafića. Vjerovatno kada su se razdvajali prije dva stoljeća nije se razmišljalo o ugostiteljstvu.

Švedska i Norveška su bili zajedničko kraljevstvo do 1905. godine. Najzanimljivija posljedica toga je što se Nobelova nagrada dodjeljuje i u Oslu i u Štokholmu. Granicu čini put meridijanskog pravca kroz tajge Skandinavije, a najzanimljiviji dio granice je most na kojem sa dvije strane piše Norge, odnosno Sverige.

Između Poljske i Ukrajine, u zoni Galicije, koja je nekada bila jedinstven prostor između Krakova i Lavova, danas su na pašnjaku nacrtane dvije ribe koje su simbol prijateljstva ova dva naroda. Glava jedne ribe gleda ka Poljacima, a druge ka Ukrajincima.

Zanimljivost tromeđa

Nekada je papa morao određivati zone uticaja Portugala i Španjolske, a danas ove dvije države spaja zip-line. Preko rijeke Guadijane upravo zipom se prelazi iz jedne u drugu državu. Još je zanimljivije jer tu postoji i satna razlika jer je Portugal u GT, a Španjolska u CET-u.

Iako se često priča o čvrstoj kontroli granice između SAD i Meksika postoje i zanimljivi elementi. Tako postoje slike koje pokazuju da se sa dvije strane granice igra odbojka, ali je još interesantnije da su postavili klackalice na kojima oni koji sjede to rade iz dvije države.

Svakako treba spomenuti i granicu SAD-a sa Kanadom u zoni Nijagare, ali i sa Rusijom. U zoni Beringovog prolaza postoje dva otoka, Veliki i Mali Diomed, koji pripadaju Rusiji odnosno SAD-u. Udaljeni su samo dva kilometra, a ono što je zanimljivo je činjenica da ruski otok ima dan više od američkog jer upravo tu prolazi datumska granica.

Posebno su interesantne granice koje predstavljaju tromeđe. Tako se između Austrije, Mađarske i Slovačke nalazi stol u obliku trokuta sa tri klupe. Svaka klupa se nalazi u drugoj državi. Slično je i između Nizozemske, Belgije i Njemačke gdje je park Valserberg, čiji je centralni dio u sve tri države.

U jugoistočnoj Aziji postoji takva pojava na rijeci Mekong. Tu je „trokut“ koji obilježava na kojoj strani je neka država. U ovom slučaju to su Tajland, Laos i Mianmar. Slična pojava je i na tromeđi Argentine, Brazila i Paragvaja. Rijeka Iguacu čini granicu Argentine i Brazila, a onda se pod pravim kutom ulijeva u Paranu koja razdvaja ove dvije države od Paragvaja.

Enklave i eksklave

Kada se govori o broju država koje graniče onda je najzanimljivija tačka Kazungula na rijeci Zambezi koja spaja četiri države. Ovo granično mjesto u Zambiji spaja ovu državu sa Zimbaveom, Namibijom i Botsvanom. Ipak je rijeka Zambezi previše značajna da ne bi svi bili na njoj i dio nje.

Posebna priča je o enklavama i eksklavama. Enklave su države koje su smještene „unutar“ teritorija druge države koja je uokviruje sa svih strana. Poznate enklave su Vatikan i San Marino unutar Italije ili Lesoto unutar Južnoafričke Republike.

Eksklave su dijelovi koji nisu povezani sa matičnom državom i uokviruje je neka druga država. Takve su regije Kalinjingrad koji pripada Rusiji, regija Kabinda koja pripada Angoli sa kojom nije povezana te eksklava Azerbejdžana Nahičevan unutar teritorije Armenije.

Oko brojnih granica na planeti se konstantno vode sporovi. Najopasnija regija, s obzirom na veličinu i vojnu moć država, je regija Kašmir između Indije i Pakistana. I danas su brojne zone dodira država predmet političkog, a nekada i vojnog djelovanja. Najljepše bi bilo da granice budu dio zanimljivosti, a ne političkih problema.

Izvor: Al Jazeera