Bužinkić: Hrvatska je zajedno s međunarodnom zajednicom odgovorna za genocid u Gazi

‘Slažemo se oko toga da je država Izrael europski projekt naseljeničkog kolonijalizma na teritorijima Palestine za koji su velike sile stvorile uvjete legalnosti i legitimiteta’, kaže Emina Bužinkić.

Palestinci žive u izuzetno teškim uslovima pod stalnom izraelskom okupacijom (Ibraheem Abu Mustafa / Reuters)

Emina Bužinkić znanstvenica je i dugogodišnja hrvatska aktivistkinja za ljudska prava. Doktorirala je 2022. na Sveučilištu u Minnesoti te djelovala u brojnim organizacijama za ljudska prava, među kojima su i Centar za mirovne studije i Centar za suočavanje s prošlošću Documenta.

Emina Bužinkić (Patrik Macek / Pixsell)

Aktivistkinja je Inicijative za slobodnu Palestinu, u čije je ime, u povodu svog prošlotjednog govora u hrvatskom Saboru, dala intervju.

  • Molim Vas da predstavite Inicijativu za slobodnu Palestinu.

– Inicijativa je krenula još 2021. akcijom Čitanje za Palestinu, a svoje je djelovanje nanovo intenzivirala početkom listopada prošle godine, nakon početka izraelske odmazde na Hamas, odnosno pojas Gaze. Znajući da su izraelska vojska i režim izrazito snažno opremljeni međunarodnom podrškom i naoružanjem, te da je bilo jasno da će pojas Gaze biti uvelike uništen i da prijeti opasnost genocida na stanovništvom Gaze, krenuli smo u organizaciju mirnih prosvjeda i drugih javnih akcija poput poetskih večeri Gaza Undated, akcije izložbe dječjih cipelica I djecu također, komemorativne akcije za Aarona Bushnella ispred američke ambasade ili prosvjednih akcija ispred izraelske ambasade.  U Inicijativi okupljamo građane iz raznorodnih društvenih krugova: glumce, znanstvenice, vjernike, feministkinje, ekologe, odvjetnice, stručnjake iz različitih sfera interesa, ljude iz Palestine koji žive u Hrvatskoj, ljude iz arapskih zemalja koji su bili dio Pokreta nesvrstanih, odnosno Međunarodnog kluba studentskog prijateljstva u Zagrebu, organizacije civilnog društva, veterane, mlade… Radi se o širokoj narodnoj fronti, koja interno radi na uspostavi dijaloga i razumijevanja između tih različitih društvenih skupina, i koja traži zaustavljanje genocida u Palestini, priznanje palestinske države i nalaženje mirnog političkog rješenja koje će na prostore okupirane Palestine dovesti trajni mir.

  • Nedavno ste govorili u Hrvatskom saboru. U kojoj prilici?

– Radilo se o okruglom stolu na temu prekida vatre i humanitarne katastrofe u Gazi koji su organizirale stranke Radnička fronta, Možemo! i Socijaldemokratska partija. Govorili su i njihovi predstavnici, a pozvani su bili ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman, predstavnici Ministarstva pravosuđa, pučka pravobraniteljstva. Ja sam govorila o ljudskim gubicima i posljedicama počinjenja genocida u pojasu Gaze. Govorila sam i o presudi pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) od 26. siječnja, nakon što je Južnoafrička Republika podnijela tužbu protiv države Izrael za počinjenje genocida. Govorila sam, također, i o privremenim mjerama koje je MSP naložio državi Izrael, kojih se Izrael nije držao, ali i o dijelu odluke MSP-a koji se tiče sudjelovanja drugih država u počinjenju genocida, odnosno njihovog savezništva s Izraelom, jer je presuda MSP-a nedvosmisleno prozvala cijelu međunarodnu zajednicu i stavila teret odgovornosti na sve zemlje, pa tako i na Hrvatsku, koje krše Konvenciju o sprečavanju genocida primarno njegujući vojne, diplomatske i druge veze s državom Izrael.

  • Govorili ste i o još jednom postupku pred Međunarodnim sudom pravde?

– Da, o paralelnom procesu koji trenutno traje pred Međunarodnim sudom pravde, koji je započeo 2022., kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda zatražila savjetodavno mišljenje od Suda o pravnim posljedicama nezakonite izraelske okupacije i kontrole palestinskih teritorija. Postupak je svojevrsna posljedica 75-godišnje agresije Izraela nad palestinskim teritorijem i narodom, koji je predstavljao tada nužnu mjeru po ocjeni UN-a za sprječavanje daljnjeg dugogodišnjeg nasilja i aparthejda uslijed institucionalne nemoći UN da donosi konkretne odluke obzirom na partikularne interese velikih sila tijekom tog perioda. Taj proces podržavaju 52 države članice UN-a i tri velike organizacije, među kojima su Arapska liga, Organizacija islamske suradnje i Afrička unija. Do prošlog tjedna saslušani su predstavnici 49 država, koje su podnijele razne dokaze koji potvrđuju ovih 75 godina okupacije, i nelegalnog, naseljeničkog, kolonijalnog projekta, odnosno izraelskog naseljeništva na palestinskim teritorijima. Na okruglom stolu u Saboru govorila sam, na kraju, o ulozi Hrvatske, i o tome što Inicijativa traži od Hrvatske.

  • Što tražite?

– Pritisak na državu Izrael da prekine genocid. Kontinuirano tražimo trenutni i trajni prekid vatre. Hrvatska može pomoći Pojasu Gaze, Zapadnoj obali i istočnom Jeruzalemu. Ta pomoć je njezina moralna i pravna dužnost, u skladu s Konvencijom o sprečavanju genocida i drugim mehanizmima medunarodnog humanitarnog prava kao sto su Ženevske konvencije. U tom kontekstu, na okruglom stolu govorila sam i o dosadašnjim mjerama koje je hrvatska vlada poduzela prema Gazi, primjerice na samo jedan paket humanitarne pomoći, ali i na sramotno hrvatsko glasanje protiv prekida vatre, i u UN-u, i u hrvatskom Saboru. Razgovarali smo i o osobama s hrvatskim državljanstvom koji su prije nekog vremena iz Gaze evakuirani u Hrvatsku a kojima je RH pokušala naplatiti troškove evakuacije. Tražimo da hrvatske vlasti iskoriste diplomatske puteve za zagovaranje prestanka kršenja međunarodnog prava na Zapadnoj obali i Istočnom Jeruzalemu. To uključuje zaustavljanje ubijanja, neselektivnih napada na civile i civilne objekte, smišljenog izgladnjivanja civila te lišavanja civila osnovnih životnih potrepština – hrane, vode i skloništa kao i  pristupa zdravstvenoj skrbi i drugim temeljnim uslugama, nezakonitih pretresa u civilnim domovima, zapljene i krađe imovine itd. Tražimo i da Vlada započne proces priznavanja Države Palestine slijedeći primjere Bugarske, Cipra, Malte, Poljske, Češke, Rumunjske, Slovačke, Švedske, Slovenije i drugih.

  • Inicijativa smatra da je Hrvatska, zajedno s međunarodnom zajednicom, suodgovorna za uništavanje Gaze, koje mnogi nazivaju genocidom?

– To nedvosmisleno smatra Međunarodni sud pravde, a Inicijativa za slobodnu Palestinu podržava to mišljenje. Sudioništvo u genocidu je ozbiljan zločin, definiran u članku 1. i 3.  Konvencije o genocidu. Nadamo se da će proces ići i korak dalje od MSP-a, koji rješava ili sporove između država, ili daje savjetodavna mišljenja. Mislimo, naime, da bi bilo jako važno kada bi se i Međunarodni kazneni sud uključio u ovaj proces, a znamo da je moguće oformiti i specijalni tribunal poput Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

  • Što još tražite od Hrvatske?

– Da prepozna, prizna i sudjeluje u svim procesima koje sam spomenula, kao što to, primjerice, čini susjedna Slovenija. U ovom drugom postupku, u kojem se od MSP-a traži savjetodavno mišljenje o izraelskom ilegalnom naseljavanju palestinskih područja i  pravnim posljedicama tog procesa, Slovenija je jedna od zemalja iz našeg geografskog kruga koje su taj proces podržale. Hrvatska nije. Tražimo od Hrvatske da nedvosmisleno poštuje međunarodno humanitarno pravo, i da podrži te procese. Želimo i da se hrvatska vlada angažira na okončanju izraelske nezakonite okupacije palestinskih teritorija i raspuštanju svih nezakonitih naselja. Mora sudjelovati u postizanju poštenog i pravednog političkog rješenja koje, u najmanju ruku, pruža državi Palestini puni i apsolutni suverenitet nad palestinskim područjima i provodi pravo na povratak svim Palestincima u progonstvu. Tražimo da iskoristi sve  svoje diplomatske mogućnosti i spriječi daljnje činjenje genocida, a ako to nije moguće, da prekine sve diplomatske, vojne i kulturne odnose s državom Izrael.

  • Kakvo rješenje za izraelsko-palestinski sukob, u sadašnjim okolnostima, smatrate ostvarivim i najpoželjnijim?

– S obzirom na to da se ne radi o sukobu kao dviju strana iste moći i podrške međunarodne zajednice, već o okorjeloj okupaciji koju karakterizira kontrola teritorija, zabrana kretanja, vojni teror i kulturna hegemonija, rješenja za stabilan mir neće biti ni brza ni jednostavna. Baš kao što nas uče povijesne antikolonijalne i antiapartheidske borbe iz Alžira, Južne Afrike, Kašmira, proces deokupacije i dekolonizacije neminovan je za slobodu, mir i pravdu. No, principijelno je važno da ljudi Palestine i oni koji se bore za slobodu Palestine u Izraelu odluče u kakvoj zajednici i zajednicama žele živjeti nakon prekida neselektivnog granatiranja i masovnog ubijanja. Puno krvi će ostati na toj zemlji, a iscjeljenje će trajati generacijama. Neopisivo je važna uloga međunarodne zajednice u podršci procesu epistemičke pravde nakon bolno prevelikog broja kostiju rasutih po i ispod palestinske zemlje.

  • Priznaje li Inicijativa pravo na postojanje državi Izrael?

– Ne mogu dati jednoznačan odgovor na ovo pitanje. Slažemo se oko toga da je država Izrael europski projekt naseljeničkog kolonijalizma na teritorijima Palestine za koji su velike sile stvorile uvjete legalnosti, legitimiteta i do neke mjere suverenosti. Takav projekt neminovno počiva na genocidu i širenju naseljeničke logike.  Priznajemo pravo svima na slobodu i život koji ne ugrožava druge. Znamo da su u opticaju različita rješenja, od onoga jedne države s dvije federalne jedinice, od jedne države kao zajedničke političke zajednice Palestinaca i Židova i onoga o dvije države. Unutar Inicijative učimo i razgovaramo o svim tim opcijama.

  • Prije četiri mjeseca u Hrvatsku su došle izbjeglice iz Gaze, hrvatski državljani. Gdje su, kako im je, i jesu li dobili pomoć?

– U svom govoru u Saboru u petak pitala sam političare znaju li išta o tim ljudima, i jesu li ih ikad pitali kako im je, gdje i kako žive, idu li im djeca u školu, i imaju li hranu svaki dan. Riječ je o tri obitelji. Dvije su u Vukovaru, a jedna u Virovitici. Za te je obitelji Incijativa za slobodnu Palestinu, u suradnji sa Zakladom Slagalica i Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, organizirala dobrotvornu akciju prikupljanja novca kako bi se pokrili troškovi njihova zdravstvenog osiguranja, nostrifikacije diploma, smještaja i opreme za život. Nastojimo im pomoći da se upišu u škole i nađu poslove. Teško im je, jedva preživljavaju. Neka djeca idu u školu, neka ne; mladi ne mogu do svojih diploma u Gazi kako bi ih u Hrvatskoj nostrificirali, jer su sva sveučilišta i škole u Gazi uništene… Hrvatska tim ljudima nikada nije službeno pomogla: njezini su ih predstavnici pozdravili na aerodromu u Kairu, i odzdravili im na aerodromu u Zagrebu. Mi smo mjesecima zagovarali i vršili pritisak da im otpišu evakuacijske troškove, jer su sve obitelji dobile na naplatu troškove putovanja od Egipta do Hrvatske. Za najveću obitelj ti su troškovi iznosili više od 7,5 tisuća eura. Tek pred sam rok Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poslalo je dopis kojim je pristalo otpisati ta potraživanja, a za jednog čovjeka možda i tjedan nakon roka. Dakle, uza sve što su prošli, te su ljude doveli i u situaciju da moraju još i živjeti u neizvjesnosti i strahu od naplate troškova koja im svakako nije bila priuštiva.

Izvor: Al Jazeera