Zašto Trump ima rekordnu podršku afroameričkih glasača?

Zastupnica demokrata Cori Bush ga je 2021. nazvala “bivšim glavnim supremacistom”, a još 2018. Hillary Clinton bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa prozvala “ignorantom” i “rasistom” nakon što je navodno dao vrlo pogrdne komentare o Haitiju i afričkim zemljama.

Čak je i republikanka Nikki Haley, koja je nedavno odustala od utrke za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, nedavne Trumpove komentare o Afroamerikancima nazvala “odvratnim”.

No, uprkos svemu tome, dok se SAD priprema za vjerovatni revanš između njega i predsjednika Joea Bidena na izborima 2024. kasnije ove godine, ankete pokazuju da Donaldu Trumpu popularnost među afroameričkim biračima samo raste.

Zašto je to tako i koliku bi to razliku moglo napraviti u novembru ove godine?

Šta kažu ankete?

Godine 2016. Trump je prema izlaznim anketama dobio oko osam posto afroameričkih glasova, što je najviši nivo podrške tamnoputih glasača bilo kojem republikancu od Georgea Busha 2000. Do predsjedničkih izbora u SAD-u 2020, podrška Trumpu među afroameričkim glasačima porasla je na 12 posto.

Danas, dok podaci postojećih anketa variraju, nedavna anketa GenForwarda pokazuje da bi, da se izbori održavaju sad, 17 posto afroameričkih glasača biralo Donalda Trumpa, dok je 20 posto reklo da bi glasalo za nekog drugog, a ne za Trumpa ili Bidena.

Blok afroameričkih glasača je jedinstven u SAD-u. Trenutno je to jedina grupa birača koja se dosljedno poistovjećuje sa Demokratskom strankom, sa čak 77 posto tamnoputih glasača koji su bili za demokrate 2020. Poređenja radi, 42 posto bijelih i 63 posto latinoameričkih glasača izjašnjavaju se kao demokrate.

Međutim, sada, prema istraživanju, samo 63 posto afroameričkih glasača kaže da će podržati Bidena ove godine, što je najniža vrijednost svih vremena otkako je GenForward 1999. godine počeo prikupljati podatke.

Ove brojke mogle bi donijeti probleme demokratama na predsjedničkim izborima u novembru, naročito u neodlučnim “swing” državama.

Kakva je historija glasanja Afroamerikanaca?

Da bismo razumjeli historiju glasanja Afroamerikanaca i Republikanske stranke, potrebno je osvrnuti se na obrasce glasanja u ranom 20. stoljeću.

Prije 1930-ih, republikanska i demokratska stranka imale su približno jednaku podršku tamnoputih i bijelih glasača. Međutim, izbor Franklina Roosevelta 1932. pokrenuo je prelazak glasova tamnoputih Amerikanaca ka Demokratskoj stranci. Prema podacima Zajedničkog centra za političke i ekonomske studije, Roosevelt je dobio 71 posto glasova Afroamerikanaca 1936. godine. Tokom Velike depresije, Afroamerikanci su bili nesrazmjerno pogođeni nezaposlenošću. Rooseveltov „New Deal“, skup programa ekonomskog oporavka, pokušao je ispraviti te ekonomske probleme, a Roosevelt je kasnije rekao: “Među američkim građanima ne bi smjelo biti zaboravljenih ljudi niti zaboravljenih rasa“.

Demokrate su nastavile uzimati glasače od Republikanske stranke u kasnim 1940-im godinama, kada je Harry S. Truman, još jedan demokratski predsjednik, 26. jula 1948. potpisao izvršnu naredbu kojom je naredio desegregaciju američkih oružanih snaga. To je, međutim, razbjesnilo kohortu Demokratske stranke, poznatu kao „Dixiecrats“, koja se protivila zakonu o građanskim pravima i željela zadržati segregaciju u južnim državama.

„Dixiecrats“ su u julu 1948. održali posebnu konvenciju u Alabami na kojoj su nominirali guvernera Južne Karoline, Stroma Thurmonda, nepokolebljivog segregacionistu, za predsjednika, kako su rekli, liste “Pravo država”, koja je pozivala na pravo na održavanje segregacije.

Iako je Thurmond osvojio više od 1,1 milion glasova na predsjedničkim izborima 1948, to je bilo samo 2,4 posto ukupnog broja glasova. Truman ga je porazio, osvojivši 303 elektorska glasa naspram Thurmondovih 39. Thomas Dewey, republikanski kandidat, dobio je 189.

Demokrate su dodatno ojačale afroameričku bazu 1964. usvajanjem Zakona o građanskim pravima i Zakona o biračkim pravima iz 1965. pod demokratskim predsjednikom Lyndonom B. Johnsonom.

Produbljujući podjelu između afroameričkih i bijelih glasačkih blokova, Richard Nixon, republikanac, primijenio je ono što je u to vrijeme bilo poznato kao “Južnjačka strategija” tokom svojih predsjedničkih kandidatura 1968. i 1972. Strategija je osmišljena da privuče bijele glasače na jugu koji su bili razočarani stavom Demokratske stranke o građanskim pravima i rasnoj integraciji.

Kako se to promijenilo?

Prošlogodišnja anketa Gallupa pokazala je da se udio odraslih Afroamerikanaca u SAD-u koji se smatraju demokratama smanjio sa 77 posto u 2020. godini na 66.

Današnji tamnoputi birači djeluju nezavisnije od prethodnih generacija, naročito njihovi mladi glasači. Na izborima u sredini mandata 2022. Biden je uglavnom zadržao afroameričke glasove, ali došlo je do značajnog pomaka među afroameričkim glasačima prema Republikanskoj stranci – sa osam posto na međuizborima četiri godine prije, na 14 posto 2022. godine.

Historijski gledano, nasljeđe Demokratske stranke sa Pokretom za građanska prava ono je što ju je održalo popularnom među afroameričkim biračima. Međutim, mlađi tamnoputi birači nemaju tu privrženost nasljeđu građanskih prava.

„Mislim da određena generacija afroameričkih glasača nema direktnog iskustva sa Pokretom za građanska prava ili znanja o tim stvarima, jer za njih to nije sjećanje, nego historija”, rekao je Adolphus Belk, politolog sa Univerziteta Winthrop.

“Njihove frustracije jasno se očituju u rastućem postotku tamnoputih birača koji drugačije gledaju na Republikansku stranku općenito i pronalaze neke zanimljivosti u Trumpu, uprkos njegovom rasnom teretu“.

Dalje, tamnoputi glasači su frustrirani što od Demokratske stranke dobivaju zauzvrat malo za ono što smatraju dugoročnom i stabilnom podrškom, rekao je.

“Bijeli birači općenito, posebno muški, najveća su izborna grupa koju Republikanska stranka ima i Republikanska stranka ih obično dobro tretira. Ne vidite tu istu vrstu dosljednog poštovanja i nagrađivanja afroameričih glasača i glasačica [od strane Demokratske stranke].”

Kako Trumpova stranka iskorištava tu promjenu?

U oktobru 2023, anketa New York Timesa i Siena Collegea pokazala je da 22 posto afroameričkih birača u šest ključnih država podržava Trumpa.

Tim Scott, jedini tamnoputi republikanski senator, navodno je na Trumpovom užem izboru za potpredsjedničkog kandidata i bivši predsjednik ga je hvalio. Scott, koji je odustao od utrke za republikansku predsjedničku nominaciju prošlog novembra, u januaru je podržao Trumpa.

Međutim, neki politički analitičari vide njegove nedavne napore da dopre do afroameričkih glasača kao prepune stereotipnih prikaza Afroamerikanaca. Na nedavnoj gala svečanosti koju je organizirao „Black Conservative Federation“ (BCF) u Columbiji, Južna Karolina, Trump je rekao kako vjeruje da dobiva veću podršku Afroamerikanaca zbog svoja četiri krivična slučaja, jer su oni historijski bili nepravedno tretirani od strane krivičnog pravosudnog sistema.

“Bio sam optužen drugi put, treći put i četvrti put. I mnogi ljudi su rekli da me zato crnci vole jer su i oni bili jako povrijeđivani i diskriminirani”, rekao je.

“Zapravo me gledaju kao da sam diskriminiran.”

Međutim, činilo se da BCF nije zabrinut zbog Trumpovih kritika, sugerirajući da ima kulturnu vezu s Afroamerikancima, objavivši post koji je išao u njegovu odbranu.

The Democrats have never had to compete with Republicans for the Black vote, and now that they do they’re in a PANIC! The media talking heads like @angelarye @cthagod @bakarisellers & @theview are showing how disconnected they are from how Black men in the inner cities are… pic.twitter.com/2CWZ8RunpP

— Black Conservative Federation (@BCFOfficial_) February 27, 2024

Slično demokratskoj strategiji sredinom 19. stoljeća, Trump pokušava od Demokratske stranke odvući nezadovoljne afroameričke glasače.

Trump je također konstatirao da su tamnoputi Amerikanci prošli ekonomski bolje pod njegovim predsjedavanjem, sa rekordno niskom stopom nezaposlenosti. Neki su stručnjaci, međutim, tvrdili da je to nastavak silaznog trenda koji je započeo s Obaminom administracijom.