Rasprava u Ukrajini: Treba li mobilizirati pola miliona novih vojnika?

U borbi koja se vodi daleko od prve linije ratišta, ukrajinski zastupnici raspravljaju o zakonu koji bi mogao odrediti sreću njihove zemlje u ratu protiv Rusije.

Zakonom bi se ukrajinska vojska pojačala za do pola miliona novih vojnika, čime bi se njeno brojno stanje popelo za polovinu.

To povećanje bilo bi deset puta veće u poređenju s novim ljudstvom od 12 brigada koje je Ukrajina okupila za svoju kontraofanzivu 2023. godine, te bi moglo omogućiti Kijevu da konačno prekine ruski pritisak na njegove južne regije, presječe front napola i prisili Kremlj na pregovore pod uslovima Kijeva.

Ukrajina možda nema mnogo izbora, jer trenutno vodi rat iscrpljivanja za koji stručnjaci kažu da ide naruku strani sa većim ljudskim resursima – Rusiji. Također se čini vjerovatnim da će ruski predsjednik Vladimir Putin okupiti dodatne trupe nakon ponovnog izbora za predsjednika.

“Putin… planira mobilizirati još ljudi, nakon što izbori završe”, rekao je za Al Jazeeru Tim Less, predavač na Centru za geopolitiku Univerziteta Cambridge.

“Između ostalog, zabranio je izlazak vojno sposobnih muškaraca iz zemlje i antiratnom kandidatu Borisu Nadeždinu da se kandidira na izborima, iz straha da bi mogao izazvati protivljenje ratnim naporima”, rekao je Less.

“Čini se da je Putin zaključio da je daljnja mobilizacija ključna za prednost Rusije na ratištu i da je to ono što će i učiniti.”

Regrutacija, ali samo uz zamjenu postojećih trupa

S obzirom na to da su republikanci iz Kongresa obustavili američku pomoć, možda i trajno, Putin je možda zaključio da je 2024. njegova godina za pobjedu, što pokušava iskoristiti.

“Dvije godine pakla su za nas”, rekla je Inna Sovsun iz Komiteta za sigurnost, odbranu i obavještajne poslove Vrhovne rade, ukrajinskog parlamenta, gdje se raspravlja o prijedlogu zakona.

Njen partner bori se na prvoj liniji i ona podržava okupljanje novih trupa, ali samo ako će se time označiti kraj za one koji već služe.

“Tu su ljudi koji vode normalne živote. Voljeli bismo znati da postoji trenutak u budućnosti kada će oni biti demobilizirani i na njihovo mjesto doći neki drugi. O tome se žestoko raspravlja i trenutno nema dogovora”, rekla je za Al Jazeeru.

Ukrajina je mobilizirala muškarce starije od 27 godina kada je Rusija 24. februara 2022. pokrenula opsežnu invaziju na zemlju. Ali samo trećina od njenih miliona muškaraca i žena u uniformama je na aktivnoj borbenoj dužnosti. A s druge strane, kako procjenjuje Kijev, nalaze se 462.000 ruskih vojnika, dok Putin tvrdi da ih je i više, 617.000.

Ostatak ukrajinskog osoblja je u sporednim ulogama, uključujući desetke hiljada raspoređenih na trenutno mirnoj sjevernoj granici sa Bjelorusijom, odakle je došao početni udar Moskve prema Kijevu.

Učinkovitija rotacija onih koji su u uniformama mogla bi popuniti neke rupe u borbama, ali ne dovoljno, tvrdi vojska.

Postoji i nekoliko desetaka hiljada onih koji se mogu regrutirati zatvaranjem rupa u zakonu.

Nakon ruske invazije, mladi muškarci požurili su upisati doktorske programe na privatnim fakultetima, a došlo je i do porasta broja brakova sa ženama manjeg invaliditeta. Novim zakonom, ta bi izuzeća bila onemogućena.

No, tu počinju teške odluke.

Prošlog decembra, nakon što kontraofanziva nije uspjela provesti njegovu strategiju, tadašnji vrhovni komandant Valerij Zalužni stavio je problem na stol, zahtijevajući još pola miliona vojnika.

“Ovo je značajan broj”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka sa svojim najvišim generalima, očito neuvjeren da ekonomija neće ispaštati zbog toga ili da ih saveznici mogu obučiti i opremiti.

“Rekao sam im da trebam više argumenata da podržim tu odluku, jer se ovdje, prije svega, radi o ljudima”, rekao je Zelenski.

Vrhovna Rada u proljeće 2023. je osvojila zakon kojim se dob za regrutaciju snižava sa 27 na 25 godina.

‘Na liniji 24 mjeseca’

Zelenski ga nije potpisao, a prošlog mjeseca smijenio je Zalužnog – vjeruje se, dijelom i zbog ovog neslaganja.

“Ono što Zelenski zapravo radi jeste pokušaj da dobije više oružja sa Zapada, što on vidi ili kao alternativu mobilizaciji ili kao preduslov za nju, dok dopušta svom novom vrhovnom komandantu Oleksandru Sirskiju da procijeni situaciju na terenu”, rekao je Less.

Sovsun vjeruje da je snižavanje dobi za regrutaciju gotova stvar i da će parlament “to učiniti do kraja marta”.

Komitet je odbacio krivične mjere iz nacrta od 4. januara, koje se smatraju kršenjem ljudskih prava, poput zamrzavanja bankovnih računa osobama koje izbjegavaju mobilizaciju ili sprečavanja prodaje imovine, iako će zabrana putovanja van zemlje vjerovatno ostati na snazi.

Rasprava se sada fokusira na stvaranje poticaja za regrutaciju, kaže Sovsun, poput garancije šestomjesečnih rotacija i ograničenja mandata od 36 mjeseci.

“Još uvijek je u igri [ograničenje mandata] od 36 mjeseci na vrlo specifičan način. Posebno nam se ne sviđa formulacija da će oni koji služe imati pravo demobilizirati se nakon 36 mjeseci na temelju odluke komandanta”, rekla je.

“U suštini, ako se ta odluka ne donese, ona se neće niti provesti. Želimo da to bude automatski.”

Ta bi mjera mogla značiti egzodus iskusnih trupa u martu 2025, ali Sovsun vjeruje da je ona neophodna.

“Ima nekih jedinica koje su na prvoj liniji 24 mjeseca. To je izuzetno teško i neučinkovito. Ljudima je potreban odmor”, rekla je.

U teoriji, Ukrajina ima bazu od deset miliona muškaraca u dobi od 18 do 61 godine koje može koristiti za zamjenu demobiliziranih trupa. U praksi taj broj može biti manji.

Ukrajina je 2001. godine imala 48 miliona stanovnika, no čak četvrtina je svojevoljno ili prisilno pod okupacijom, a mnogi su iz neokupiranih zapadnih regija pobjegli kada je počela invazija.

Tu je i ljudski faktor na koji je aludirao Zelenski.

“Ljudi su jako umorni. [Rat] je svima uzeo danak i počeo sam razmišljati, koliko godina ljudi mogu ovako živjeti?”, pita se Sovsun.

Rat NATO-a i Rusije?

Možda djelomično kako bi ojačao ukrajinski moral i poslao poruku Rusiji, francuski predsjednik Emmanuel Macron 26. februara pokrenuo pitanje slanja trupa NATO-a – povećavajući rizik od rata Rusije i NATO-a.

Iako nije bilo “konsenzusa” o slanju zapadnih kopnenih snaga u Ukrajinu, “ništa se ne smije isključiti. Učinit ćemo sve što je potrebno da osiguramo da Rusija ne može pobijediti u ovom ratu”, rekao je Macron.

“[Macronovi] generali i članovi njegovog kabineta posebno su govorili o ideji raspoređivanja snaga u sporednim ulogama – na čišćenju mina, popunjavanju odbrane i obuci ukrajinskih vojnika, naprimjer“, kaže Less.

Rusija to može vidjeti drugačije, kao direktno suočavanje sa Zapadom.

“Kremlj već više od decenije… govori o ratu sa Zapadom”, rekao je za Al Jazeeru Rory Finnin, ukrajinski historičar sa Univerziteta Cambridge.

“Možda nas taj rat ne zanima, ali je očito da je njihov rat zainteresiran za nas. Ne mislim da je to samo rat protiv Ukrajine… Rusija želi vidjeti nefunkcionalnost i podjele na Zapadu. To je jedini način na koji može pojačati vlastitu moć.”

Jade McGlynn, ekspertica za Rusiju na Odsjeku za ratne studije King’s Collegea u Londonu, slaže se da je Rusija psihološki spremna za direktnu borbu protiv Zapada.

“Da je Zapad bio totalno protiv Rusije [nakon Hladnog rata], to bi bilo drugačije, ali ponekad postoje stvari koje su gore nego biti omražen. Naprimjer, biti ignoriran”, rekla je McGlynn za Al Jazeeru.

Za sada, međutim, Ukrajinci mogu računati samo na svoju snagu.

“U ratu nema pravde”, kaže Sovsun.

“Ne postoji pravedan način da se kaže ko bi trebao služiti, a ko ne, i ne postoji pošten način da se to učini, ali bi barem trebalo ravnomjernije raspodijeliti težinu rata.”