Novi nameti iz EU, ali i nove prilike za kompanije u regiji

Evropska unija je propisala strogi format u kojem kompanije moraju opisati svoje politike, strategiju i postaviti ciljeve koji su usklađeni u rokovima i opsegom sa ciljevima EU-a.

Pripremom i implementacijom Strategije održivosti kompanije osiguravaju nove prilike i saradnju u regiji (Grant Faint via Getty Images)

Evropska unija (EU) postavila je nove rigoroznije zahtjeve pred kompanije kako one iz same Unije tako i za sve ostale koje žele izvoziti i plasirati robu na tamošnje tržište. Jedan od tih zahtjeva se realizuje preko ESG inicijative (Environmental, Social, and Corporate Governance – Ekološko, socijalno i korporativno upravljanje).

Njena implementacija dovodi do novih nameta, ali i potencijalnih mogućnosti za sve kompanije u regionu, pogotovo onih koje su opredijeljene za unapređenje izvoza prema tržištu EU.

“Pripremom i implementacijom Strategije održivosti tvrtke osiguravaju nove prilike i suradnju u regiji”, izjavila je Jasminka Rojko, ESG konsultantica i stručnjakinja za korporativne finansije iz Republike Hrvatske.

Objasnila je da su kompanije u Hrvatskoj ozbiljno krenule u pripremu usklađenja sa zahtjevnom ESG regulativom koja sa početkom 2024. godine donosi brojne promjene u načinu izvještavanja prema CSRD (Corporate Sustainability Reporting Directive), odnosno pripadajućim evropskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS). Regulativa se mora do 26. jula usvojiti na lokalnom nivou i ugraditi u tri ključna zakona: Zakon o računovodstvu (za koji je već raspoloživ nacrt i nalazi se u procesu e-savjetovanja), Zakon o tržištu kapitala i Zakon o reviziji.

Zahtjevna EU regulativa

Propisan je strogi format u kojem kompanije moraju opisati svoje politike, strategiju i postaviti ciljeve koji su usklađeni u rokovima i opsegom sa ciljevima Evropske unije i Republike Hrvatske.

Jasminka Rojko (Rojko&Co / Ustupljeno Al Jazeeri)

“Više od 75 tvrtki u Hrvatskoj će morati izvještavati na ovaj način već za financijsku godinu 2024. i za njih prilagodba neće biti toliko zahtjevna, jer su već izvještavale prema NFRD-u i imaju uspostavljene timove za održivost. Mnogo veći problem imaju tvrtke koje postaju obveznici za FY 2025. godine, a kojih je u Hrvatskoj preko 300. Mnoge od njih nemaju razvijena interna znanja, formirane ESG timove, razvijene strategije i politike, niti prikupljaju podatke na sustavan način kao što zahtjeva standard”, istakla je Rojko.

Za korištenje bespovratnih sredstava EU, u obliku fondova, jamstava, grantova i korištenje subvencioniranih kamatnih stopa, usklađivanje investicija sa tehničkim kriterijima EU-taksonomije postaje glavni alat i nit vodilja prilikom pripreme investicijskih projekata.

„Za ovako veliku i zahtjevnu prilagodbu će biti potrebno vrijeme i interni resursi. Stoga primjeri najbolje prakse pokazuju da je prvi korak svakako priprema Strategije održivosti koja postavlja temelje za uspostavu jasnih dugoročnih ciljeva, baziranih na dijalogu sa dionicima, donošenje akcijskog plana i plana investicijskih ulaganja, te opsežna edukaciju cijelog internog ESG tima.

Strategija održivosti mora biti povezana sa poslovnom strategijom i kroz proces donošenja, tvrtke prepoznaju brojne prilike koje im to donosi, od pozicioniranja u novim proizvodnim i uslužnim nišama, uštede u energiji i troškovima kroz digitalizaciju, snažniji fokus na kružnoj ekonomiji do sustavne uspostave procesa i brige o djelatnicima”, poručila je Rojko.

Saradnja sa kompanijama izvan EU

Za SME kompanije koje nisu obveznici izvještavanja i za koje će se tokom godine na nivou EU donijeti neobvezujući standardi izvještavanja, rekla je da su gradirani u tri nivoa, ovisno o veličini kompanije. Na taj način se SME kompanije mogu pozicionirati kao poželjan dobavljač, korisnik povoljnijih kredita ili poželjan poslodavac. Zbog toga mnoge upravo u ovome vide veliku priliku.

„Često ove tvrtke surađuju sa tvrtkama i izvan EU ili su dio velikih grupa koje posluju na više tržišta, pa tvrtke primjerice u našoj regiji – Bosni i Hercegovini ili Srbiji. Iako nisu direktni obveznici izvještavanja, zbog svog lanca vrijednosti počinju pripremati svoje interne kapacitete na izvještavanje kako bi ostale u dobavnom lancu ili ranim pozicioniranjem osigurale dodatnu prednost u odnosu na konkurente koji nisu implementirali ESG u poslovanje”, istakla je Rojko.

Ernad Granić, ESG menadžer/konsultant za okolinska, socijalna i upravljačka pitanja iz Bosne i Hercegovine, rekao je da se posljednjih godina zahtjevima koji se postavljaju pred biznis sektor Evropske unije nastoje podstaknuti, ali i prisiliti kompanije da povećaju svoju transparentnost vezano za okolinske i socijalne uticaje koje te kompanije imaju na okolinu u kojoj posluju kao i uticaje koje vanjske okolišne i socijalne promjene imaju ili u perspektivi mogu imati na rad kompanije. Sve ovo je u funkciji očuvanja okoliša, umanjenja štetnih posljedica klimatskih promjena, ali i u funkciji unapređenja cjelokupnog životnog ambijenta svih zainteresiranih strana: uposlenika kompanije, vlasnika kapitala, kao i lokalnog stanovništva.

Postavlja se pitanje jačine uticaja navedenih trendova na zemlje našeg regiona, a pogotovo na zemlje koje nisu članice EU, kao što je Bosna i Hercegovina. Kada se sistematičnije prouče svi EU referentni dokumenti koji su stupili na snagu, lako se može doći do zaključka da bi taj uticaj mogao biti znatno veći nego što se očekuje. Pored već dobro poznatog procesa „dekarbonizacije“ i njegovog uticaja na energetski sektor, za operativni nivo rada kompanija određen uticaj će svakako imati i CBAM inicijativa (Carbon Border Adjustment Mechanism) koja će lokalne kompanije izvoznike u EU primorati da kalkuliše i praktično plaća dodatne namete na svoje proizvode u zavisnosti od količine CO2 koja je „ugrađena“ u tim proizvodima ili poluproizvodima (tzv. karbonski otisak).

Ernad Granić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Ova inicijativa se za sada odnosi samo na sektore vezane za: cement, gvožđe i čelik, aluminij, đubriva, električna energija i vodik, ali je već najavljeno proširenje ovih zahtjeva i na druge sektore.

“EU direktiva CSRD obavezuje i naše kompanije da se kroz obavezu izvještavanja sve više bave sa pitanjima održivosti, odnosno ESG pitanjima. Ova direktiva može se posmatrati kao dodatni namet. Međutim postoji i druga strana. Ako bi regionalne kompanije pravovremeno počele da uzimaju u obzir nove trendove, inicijative i zahtjeve, mogle bi stvoriti pretpostavke da se svi ovi ESG „nameti“ posmatraju, ne kao troškovi nego kao investicija koja će omogućiti ispunjavanje novih zahtjeva i standarda postavljenih od EU. Time se povećava imidž i konkurentnost naših kompanija, mogućnost njihovog učešća na EU tržištu, povećanje mogućnosti pristupa znatno povoljnijim financijskim izvorima, a u krajnjem ishodu, u optimalnim okolnostima i povećanje profita”, ustvrdio je Granić.

Sigurnija budućnost

Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini poznato kao AHK BiH, ima značajno iskustvo u suradnji s privrednim subjektima u ovoj državi u vezi s implementacijom procesa vezanih za ESG.

„Kroz naše aktivnosti i inicijative, fokus je na promicanju održivosti u poslovanju i podršci kompanijama u usklađivanju s međunarodnim standardima ESG. Ovo iskustvo obuhvaća niz aktivnosti, uključujući edukaciju, savjetovanje i pružanje resursa kako bi se kompanijama pomoglo u razumijevanju i primjeni ESG principa. Kroz naše programe, pružamo pristup radionicama i informativnim događajima zajedno sa drugim partnerima na temu ESG kako bismo podigli svijest o važnosti održivog poslovanja i pružili konkretne smjernice za implementaciju ESG praksi. Također, pružamo savjetodavnu podršku kompanijama u razvoju strategija održivosti, pripremi izvještaja o održivosti te uspostavi internih procesa i politika koje podržavaju ESG ciljeve“, rekla je Azra Ramić, zamjenica direktorice AHK BiH.

Azra Ramić, zamjenica direktorice AHK BiH (Ustupljeno Al Jazeeri)

Jasminka Rojko rekla je da slijedi “vrlo zahtjevan period u kojem je izuzetno važna saradnja i dijeljenje znanja i dobre prakse”. Transformacija prema održivoj budućnosti, kaže, kolektivna je odgovornost svih.

„Jedan od glavnih pokretača u stvaranju dodane vrijednosti su tvrtke, stoga svi u lancu moramo pomoći da njihova prilagodba bude što lakša, od banaka kroz znatno povoljnije zelene kredite, države koja mora osigurati edukacije i tehničku pomoć za što lakšu implementaciju, do svih ostalih sudionika na tržištu. To nije samo moralna obveza, već donosi i konkretne ekonomske koristi, stvarajući održivije poslovno i životno okruženje za sve i osigurava sigurniju budućnost generacijama koje dolaze”, zaključila je stručnjakinja iz Hrvatske.

Izvor: Al Jazeera