Prioritet godišnjicama umjesto uspjehu: Skupe posljedice zanemarivanja sportista
Davanje prioriteta organizaciji godišnjica nad ulaganjem u razvoj sportista, dovelo je do zanemarivanja ključnih resursa i podrške. Sportisti upozoravaju da to ima dalekosežne posljedice na održivost sportskih programa.
Kako je 40. godišnjica Zimskih olimpijskih igara (ZOI ‘84) u Sarajevu iza nas, sportisti su podijeljeni u pogledu njenog obilježavanja. Iako događaj predstavlja priliku da se pokaže državni ponos i atletska snaga na međunarodnoj sceni, sporno je njegovo trajanje i potrošenih 250.000 konvertibilnih maraka. Mnogi tvrde da bi se takva sredstva mogla bolje iskoristiti za dugoročni razvoj sporta, ističući izazove sa kojima se suočavaju sportisti u obezbjeđivanju finansijske podrške za njihovo daljnje usavršavanje. No, tu nije kraj.
Danas se nasljeđu Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu odaje počast i kroz otkrivanje umjetničke instalacije “Sarajevo Olympic Journey”, projekta vrijednog 142.000 konvertibilnih maraka.
Nastavite čitati
list of 4 itemsMaletić: Bajraktarević je igrač poteza
Odbojkaši BiH osvojili srebro na Paraolimpijskim igrama u Parizu
Odbojkaši BiH u finalu Paraolimpijskih igara u Parizu
Obilježavajući godišnjicu Igara i kroz umjetnost, instalacija ima za cilj slaviti duh jedinstva i sportskog duha koji su ZOI ‘84 neosporno utjelovile, istovremeno priznajući “sportske greške” vlasti s kojima se zemlja suočava i desetljećima nakon toga.
Sport postao luksuz
Davanje prioriteta organizaciji godišnjica i sličnim projektima nad ulaganjem u razvoj sportista, dovelo je do zanemarivanja ključnih resursa i podrške. Sportisti su mišljenja da takvo obezvrjeđivanje ima dalekosežne posljedice na održivost sportskih programa u zemlji.
Iako obilježavanje godišnjice može donijeti kratkoročne koristi kao što su povećani dolazak turista i međunarodno priznanje, nedostatak ulaganja u održivi razvoj sportista može dovesti do pada konkurentnosti na globalnoj sceni. Taj izdvojeni novac sportistima dodjeljuje sporedne uloge, iako ne prestaju donositi zlatne medalje u ovu zemlju.
“Zemlja se borila da proizvede konkurentne sportiste koji mogu učinkovito predstavljati Bosnu i Hercegovinu na svjetskoj sceni i dobila ih je, istovremeno zaboravljajući da ih njeguju u podršci i da su sami finansirali ta zlata”, kažu za Al Jazeeru iz uprave Kluba sportova na ledu Unity Sarajevo, klupski prvaci Bosne i Hercegovine za sezonu 2022/23. i to već treći put zaredom. Klub ima i četiri bh. reprezentativke u umjetničkom klizanju.
“Klizači u Sarajevu plaćaju termine za trening u dvoranama, pa i samo svjetlo, čekajući na ‘ledeno’ rješenje od 2019. godine i obećane projekte koji još nisu realizirani. Nekad je bila dovoljna samo volja, a danas, zimski sportovi, ali i većina drugih, postaju luksuz”, navode iz kluba.
Nailaze na probleme s pristupom takmičenjima, pa i u mentorstvu.
“Nemamo domaćeg trenera, pa on dolazi iz Hrvatske i to samo vikendom kad ta djeca imaju treninge od 5:15 ujutro. Nemamo im šta ponuditi. Ulaže se u sportove poput fudbala koji imaju već dobre uslove. Roditelji izdvajaju velika novčana sredstva za opremu. Nisu to samo ‘slatke’ bijele klizaljke i haljinice posute šljokicama. Ako se odlučite profesionalno baviti klizanjem, klizaljke se kreću u cijeni i do 3.000 konvertibilnih maraka”, dodaju.
Uprkos potencijalnom odzivu budućih sportista, Unity se nalazi u izazovnoj poziciji jer ledena dvorana i dalje nije u funkciji za redovne treninge. Ova nesretna okolnost otežava klubu da u potpunosti iskoristi svoje resurse i ograničava mogućnosti sportista da usavrše svoje vještine na ledu. Sposobnost kluba da napreduje i doprinosi svijetu umjetničkog klizanja, visi o koncu.
“Trenutno smo na Skenderiji, snalazimo se svakako. Privatno klizalište pored Zetre namijenjeno je za hokejaše, ali ga i mi povremeno koristimo. Djeca nam dolaze u 5:15 na zagrijavanje, a u šest sati stanu na led. Uplaše se roditelji kada im kažete takvo nešto. Svi samo gledaju komercijalnu stranu, niko ne brine o ovoj djeci. Trenutno čime raspolažemo nije ni kap u moru“.
Brzo klizanje je u gorem stanju, prema njihovim riječima, jer oni nemaju gdje trenirati. Napominju da nisu imali gotovo osam godina dosljedan trening na ovim područjima.
Bez podrške i petogodišnja državna prvakinja
Bez obzira na prepreke, Lana Galijašević je državna prvakinja u umjetničkom klizanju nevjerovatnih pet godina zaredom. Lanin put do prvakinje Bosne i Hercegovine, često trenirajući u susjednoj Hrvatskoj, obilježio je bezbroj izazova.
“Umjetničkim klizanjem se bavim već 10 godina, tačnije od svoje pete godine. U početku su uslovi bili gotovo nemogući za trening sa samo 30 dana leda godišnje. Takvi uslovi su se znatno poboljšali vremenom, no i dalje je to nedovoljno za postizanje svjetskih rezultata”, priča juniorska reprezentativka Bosne i Hercegovine u ovom sportu.
Lanin najdraži dio treninga je rad na novim i zahtjevnijim elementima kao što su trostruki skokovi, za koje se nada da će uskoro savladati sa malo više treninga i leda pod njenim klizaljkama.
“Naredni ciljevi za mene su postizanje tih novih elemenata na kojima radim već neko vrijeme. Želja mi je u narednoj sezoni ostvariti i odlazak na još jedan juniorski Grand Prix. Ovaj sport je zahtjevan finansijski, a isto tako i vremenski. Moj trener Karlo, koji živi u Zagrebu i svaki vikend dolazi u Sarajevo kako bi nas trenirao, dokaz je da uz upornost dolaze i rezultati.”
‘Zakoni neprovodivi’
Fetah Kadrić, čelnik Rukometnog kluba Vogošća, navodi da je “Zakon o sportu na državnom nivou neprovodiv.”
“Još uvijek nema traga od obećanog. U proteklih desetak godina, samo smo jednom dobili neka minimalna sredstva. Rukometni klub Vogošća igra Evropski kup, a nema podrške s nivoa države. Da takva, pa i manja podrška postoji, jer ipak mi nosimo zastavu Bosne i Hercegovine, rezultati bi imali daleko veći odjek. Svoju trenutnu postojanost možemo zahvaliti samo općini u kojoj treniramo, Kantonu Sarajevo i dijelom Federaciji BiH. U protivnom, davno bismo ugasili klub. Sredstva koja smo dobili ne mogu nam biti ni za ručak.”
Federalno ministarstvo kulture i sporta, putem transfera za sport, daje finansijsku podršku projektima u oblasti sporta u skladu sa propozicijama i kriterijima javnih poziva, koji se raspisuju svake godine nakon usvajanja Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenim Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine.
“U 2023. smo podržali 297 projekata za sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije i opremanja sportskih objekata, kao i projekte sportskih saveza konstituiranih na razini BiH i Federacije BiH, sportskih saveza i klubova osoba s invaliditetom, Olimpijski i Paraolimpijski komitet BiH”, preciziraju iz Federalnog ministarstva kulture i sporta na Al Jazeerin upit.
Transfer za sport od značaja za Federaciju BiH u ovoj godini iznosi 3,35 miliona konvertibilnih maraka.
“Programom rada, Federalno ministarstvo kulture i sporta kroz svoje aktivnosti pruža podršku projektima izgradnje sportskih objekata, rekonstrukcije i opremanja u cilju unapređenja uvjeta za razvoj i bavljenje sportom.”
Ističu da je za sufinansiranje izgradnje, rekonstrukcije i opremanje sportskih objekata u prošloj godini izdvojeno 1,4 miliona konvertibilnih maraka, te je podržano 111 projekata.
“U Budžetu Federacije BiH za 2023. godinu za izgradnju sportske dvorane Mostar i drugih sportskih objekata u Mostaru, izdvojeno je 6,5 miliona konvertibilnih maraka, a za izgradnju bazena osam miliona konvertibilnih maraka.”
Također, u Budžetu ministarstva za 2024. godinu definisani su kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima za podršku izgradnji, adaptaciji i rekonstrukciji sportske infrastrukture koji iznose 18 miliona konvertibilnih maraka.
“U ovoj godini izdvojeno je osam miliona konvertibilnih maraka za nastavak aktivnosti u cilju izgradnje bazena u Mostaru”, dodaju.
Zakonski je regulisano nagrađivanje vrhunskih i drugih sportista za ostvarene rezultate, shodno Uredbi o određivanju kriterija za dodjeljivanje nagrada sportistima, radnicima i udruženjima iz Federacije BiH u oblasti sporta za ostvarene vrhunske rezultate na međunarodnim takmičenjima.
“Prošle godine smo dodijelili financijska sredstva u ukupnom iznosu od 1,125 miliona konvertibilnih maraka, te je nagrađeno 179 sportista, 10 ekipa i 22 selektora/trenera za ostvarene vrhunske sportske rezultate u olimpijskim i paraolimpijskim sportovima, sukladno navedenoj Uredbi.”
Očekuju se nova ulaganja
U narednom periodu se očekuje veća podrška, stvaranje boljih uvjeta za razvoj i bavljenje sportom te postizanje vrhunskih sportskih rezultata, ističu iz Ministarstva.
“Radimo na projektu IPA II EU4YOUTH – Europski tjedan sporta iza granica Zapadnog Balkana, kao i na projektu ‘Modernizacije sportskih dvorana osnovnih škola i fakulteta za sport u Bosni i Hercegovini’, pri delegaciji Europske unije, od iste godine.”
U cilju izvršavanja obaveze propisane Zakonom o sportu Kantona Sarajevo, Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, također je u februaru uputila Gradskom vijeću na usvajanje Odluku o javnom interesu i aktivnostima Grada u oblasti sporta, a koji se finansiraju iz budžeta Grada. Usvojenom odlukom definisana je podrška razvojnom i vrhunskom sportu, ali i nagrade za ostvarene vrhunske sportske rezultate, pojedinačne i klupske.
“Dosadašnja saradnja sa organizacijama u sportu ukazala je da brojni kvalitetni programi i projekti zaslužuju da budu podržani, pa se samim tim pristupilo, kako izvršavanju zakonske obaveze, tako i utvrđivanju aktivnosti od javnog interesa Grada”, rekla je Karić za Al Jazeeru.
Sufinansiranje projekata provodi se putem javnog poziva, čime se osigurava transparentnost dodjele finansijskih sredstava, omogućava prijem većeg broja prijava i vrši odabir najkvalitetnijih programa i projekata čijom se realizacijom doprinosi promociji pozitivnih sportskih vrijednosti Grada Sarajeva.
“Grad Sarajevo, iako nije u nadležnosti, i ubuduće će u skladu sa mogućnostima, zajedno sa drugim niovima vlasti sufinansirati izgradnju i obnovu sportske insfrastrukture. Smatramo da je veoma važno našim klubovima i sportistima osigurati optimalne uslove za održavnje kvalitetnog trenažnog procesa, te obezbijediti uslove za održavanje domaćih i međunarodnih takmičenja”, najavljuje Karić.
Istakla je i primjere gdje je Sarajevo podržalo izgradnju sportske infrastrukture.
“Izgradili smo Bazen Otoka, a sada sufinansiramo njegovo održavanje, zatim pomoć pri obnovi tribina i travnjaka na Stadionu Grbavica, pomogli smo izgradnju trening kampa FK Sarajevo, aktivno se radi na izgradnji biciklističke staze… Obnova i ulaganje u značajnija sportska borilišta zahtijeva angažman svih nivoa vlasti. Podržan je veliki broj sportskih projekta od značaja za Grad, ali i za našu domovinu. Simbolične i sporadične nagrade od pojedinaca i institucija bi se trebale, zakonski urediti na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima, kako bi svaki sportista, trener i ekipa znala sa koliko sredstava će neko nagraditi njihov rezultat.”
Njihova vrata su otvorena svima koji rade na jačanju i promociji zemlje.
“Upitajte o tome Lanu Pudar, košarkaške reprezentativke i hokejaške reprezentativce, Lejlu Njemčević, Deu Herdželaš, Ismaila Zulfića, te čitav niz sportskih udruženja. U toku mjeseca februara organizirali smo i obilježavanje 40. godišnjice održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Pokazali smo da uprkos smjeni generacija olimpijski duh živi u ovom Gradu i u svakom Sarajliji.”
Pomaže se onima koji već imaju
Sportisti tvrde da je uprkos postojanju fondova i zakonskih propisa za njihovu podršku, trenutni nivo pomoći i dalje nizak. Mišljenja su kako država daje prioritet sportovima koji već imaju dovoljno resursa, ostavljajući zimske sportove i druge često zanemarene. Shodno tome, sportistima često ne preostaje ništa drugo nego da sami finansiraju svoja putovanja. Smatra se da bi se usmjeravanjem sredstava za obilježavanje godišnjice ZOI’ 84 moglo pronaći privremeno rješenje za obezbjeđivanje objekata za treninge ili renoviranje klizališta, koje željno iščekuju članovi zimskih sportskih klubova.
Iako postoji zdravija alternativa za sportske entuzijaste, nedostatak osnovnih sadržaja i njihova ograničena dostupnost, ne mogu ih zadržati na tom putu. Međutim, očekuje se da će ova oblast ubrzo dočekati poboljšanja uslijed obećanja nastavaka podrške sportistima kako bi im se olakšao put do medalja.
Kratkoročno, može se ulagati u nacionalne titule i skupa prisjećanja, ali rekreativni aspekt postaje sve izazovniji, posebno sa samo dva sedmična treninga i teretom da budu najbolji ambasadori u svojim sportovima.