Olimpijski muzej: Sjećanje na dane kad je Sarajevo bilo centar svijeta

Olimpijski muzej i Historijski arhiv BiH planiraju digitalizirati dokumente koji svjedoče o svemu vezanom za ZOI ’84, najavila je Senka Ibrišimbegović, direktorica ustanove Gradski muzeji Sarajevo.

Olimpijski muzej u Sarajevu će do 19. februara imati Dane otvorenih vrata, a za sve posjetioce ulaz će biti besplatan (EPA)

Vučko, medalje, poštanske markice, olimpijska pahuljica, skije i mnogi drugi suveniri vrijedno su čuvane uspomene koje svjedoče o vremenu iz 1984. godine i istorijskom događaju kad je Sarajevo 12 dana bilo centar svijeta. Upravo se tako, „12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu“, zove i izložba Historijskog arhiva, kojoj je domaćin Olimpijski muzej. To je bio i povod za razgovor sa Senkom Ibrišimbegović, direktoricom ustanove Gradski muzeji Sarajevo, u okviru koje djeluje i Olimpijski muzej. Osim toga, govorila je i o „Danima otvorenih vrata“, sjećanjima na Olimpijske igre koje su prije 40 godina stavile Sarajevo u centar svjetskih dešavanja, ali i o tome kako da taj sjaj očuvamo za generacije koje dolaze.

  • Jesu li tih 12 dana februara 1984, kako sugeriše naslov izložbe koja je priređena u Olimpijskom muzeju, zaista bili dani u kojima je Sarajevo bilo centar svijeta?

– Zajedno sa Historijskim arhivom Bosne i Hercegovine zapravo želimo pokazati građanima i svim posjetiteljima Olimpijskog muzeja kako je izgledala i sama kandidatura i šta je sve Sarajevo bilo te godine za svijet, za Bosnu i Hercegovinu, za Jugoslaviju tada. Sarajevo jeste bilo centar svijeta zato što su to bile do tada najbolje organizirane Olimpijske igre, kako u svim izvještajima piše, a to su i stručnjaci procijenili. Olimpijske igre su bile jedan veliki događaj za cijelu Bosnu i Hercegovinu, za Sarajevo, a održane su pod nekim okriljem zajedništva.

Senka Ibrišimbegović (Fena)

Ne samo da se Olimpijski komitet, nego su se i svi ljudi koji su radili na organizaciji tog događaja vrijedno zalagali da se to uspješno organizira. Svi građani Bosne i Hercegovine, ali i bivše Jugoslavije su se uključili u jednu radnu akciju da se sve stigne navrijeme završiti. To je bio jedan infrastrukturni projekat za Sarajevo.

  • Kakva su Vaša sjećanja iz tog perioda i koliko je važno da se olimpijski moment koji je bio istorijski ne zaboravi i prenese na mlađe generacije?

– Sarajevo je doživjelo veliku izgradnju, ne samo u svom centru već i u okolini. Često imate slučaj da su u gradu u kojem se organiziraju određene aktivnosti skijališta i ski-staze udaljene od centra grada tako da je Sarajevo po tome bilo jedinstveno – zato što su sve olimpijske planine nadohvat grada. Dvadesetak minuta vam treba da dođete do Jahorine, Bjelašnice, Igmana i Trebevića, koji je još bliže. Tako da je Sarajevo i po tome bio jedinstven grad.

(Fena)

Treba da njegujemo ostavštinu i olimpijski duh i da napravimo jedan rebrending grada, što je zapravo i bio cilj naše izložbe – da pokažemo koliko je ovo vrijedno za nas. Oni koji znaju, znaju. Oni koji ne znaju, treba da nauče. Želimo mladim generacijama da prenesemo tu vrijednost Sarajeva kao olimpijskog grada. Cijele ove godine ćemo imati aktivnosti sa djecom, želimo da proširimo posjete na cijelu Bosnu i Hercegovinu jer već sad imamo saradnje sa školama iz Kantona Sarajevo da djeca dolaze u Muzej u okviru školskih aktivnosti.

  • Stalnu postavku građani mogu vidjeti tokom cijele godine. Međutim, zajedno sa Historijskim arhivom ste za ovu godišnjicu pripremili nešto posebno. Šta će posjetioci imati priliku da vide ukoliko se odluče da dođu?

– Novost su zapravo podaci i činjenice koje se čuvaju u Historijskom arhivu. Dakle, svi dokumenti koji nisu bili poznati javnosti, a koje su kolege vrijedno pripremale i napravile u formi izložbe. Nedavno smo imali izložbu i masterclass sa Markusom Osterwalderom, švicarskim historičarem Olimpijskih igara koji je na neki način otvorio jedan novi projekt koji bi se mogao implementirati u samom muzeju zajedno sa drugim saradnicima. Blago koje oni imaju u formi arhiva, koje je fizički prisutno, i Historijski arhiv koji ima dokumente o kandidaturi, o samim Olimpijskim igrama, održavanju i izvještaje o završetku Igara, a sve je to veoma dragocjeno. Mi na neki način želimo da to sve digitaliziramo. Sa grafičkim dizajnerom i historičarem Olimpijskih igara pokrenuli smo taj projekat uz pomoć Švicarske ambasade u Bosni i Hercegovini. On je posjetio nedavno Sarajevo kao prvi internacionalni gost za ovu cijelu ceremoniju obilježavanja 40 godina Olimpijskih igara.

(EPA)
  • Da li saradnja sa Historijskim arhivom zapravo otvara i nove mogućnosti za nove projekte kako za Sarajevo tako i za sami muzej?

– Otvorili su se brojni projekti i mogućnosti za Sarajevo, a to je da se stvori prvi digitalni lab u Sarajevu kako bi svo ovo nasljeđe koje je u fizičkoj formi prisutno u našim arhivama na različitim mjestima skupilo na jedno mjesto i digitaliziralo. To je jedan projekt koji će imati veliku vrijednost u današnjem vremenu. Mi želimo ovom saradnjom sa Historijskim arhivom BiH da ozvaničimo početak digitalizacije svih tih dokumenata koje oni posjeduju. Želimo u ovoj godini realizirati određene aktivnosti za digitalizaciju jer smatramo da bi na taj način napravili bazu podataka koja bi mogla služiti u naučno-istraživačke svrhe.

  • Do 19. februara pripremili ste brojne aktivnosti u muzeju i izvan muzeja. O čemu se sve radi?

– Muzej će imati Dane otvorenih vrata u tom periodu. Za sve posjetioce ulaz će biti besplatan. Imaćemo nekoliko izložbi, a među njima jednu i 9. februara. To će biti izložba posvećena olimpijskom nasljeđu, konkretno hotelu Holiday In. Sam muzej je napravio pop-up izložbe izvan muzeja. Priredićemo i izložbe na planini Jahorini u hotelu Termag, na Igmanu u hotelu Monti i takođe na Bjelašnici gdje će biti naši eksponati koje smo posudili. Imamo određene aktivnosti i sa školama s kojima smo stalno u kontaktu. Imamo male radionice u našem kutku za djecu. A ove godine organizovaćemo svaki mjesec neke radionice gdje će moći raditi kreativne crteže, da pišu pjesmice, radove ono o čemu su nadahnuti, da nakon posjete muzeju kažu šta su naučili i slično. Nadamo se da će sveukupno to biti jedan uspješan projekt. Očekujemo i brojne goste koji su se već najavili da će doći. Želimo da idemo naprijed i cilj nam je da razmišljamo pozitivno i kako opet da dovedemo Olimpijske igre u Sarajevo.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada