Ambasador Sedar: Olimpijski ideali idu ruku pod ruku sa evropskim putem BiH

Ambasador Slovenije u Sarajevu objašnjava da olimpijski ideali i evropski put Bosne i Hercegovine na duže staze znače bolji standard, zdraviji život i saradnju svih sa svima u miru.

Neobično je u Sarajevu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini u izlozima trgovina i lokala gledati oglase da hitno traže radnike - toga u prošlosti nije bilo, primjećuje ambasador Sedar (Ustupljeno Al Jazeeri)

Bosna i Hercegovina u posljednjoj godini bilježi napredak ka Evropskoj uniji, nešto što je bilo prisutno prije 15-ak godina, ali je izgubljeno pod pritiskom unutrašnjih političkih problema i agendi, govori Damijan Sedar, ambasador Slovenije u Sarajevu, u razgovoru za Al Jazeeru.

Od sredine jula 2021. Sedar je na ovoj poziciji, a u diplomatiji je još od 2000. godine i velikom većinom je taj rad povezan sa Zapadnim Balkanom. Sa njim smo razgovarali o putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, privrednoj saradnji Sarajeva i Ljubljane, ali i specijalnoj vezi koje ove dvije države imaju još iz vremena kada su bile unutar jedne zajedničke – Zimskim olimpijskim igrama koje je 1984. organiziralo Sarajevo.

Ambasador Slovenije očekuje da bi Bosna i Hercegovina prije marta mogla završiti domaći zadatak kada je riječ o približavanju EU, kako niko nije mogao očekivati veliki val iseljavanja mladih i obrazovanih iz BiH i da je neobično vidjeti oglase po izlozima trgovina u Sarajevu i šire kojima se traže radnici.

  • Kako komentirate trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini i da li je bliža eurointegracijama ili novim krizama?

– Slovenija snažno podržava napredak Bosne i Hercegovine u pravcu EU koji je u posljednjoj godini, sa novim Vijećem ministara BiH, vidljiv. Slovenija se istovremeno zalaže za otvaranje pretpristupnih pregovora.

O tome će odlučivati Vijeće Evrope na martovskom zasjedanju na osnovu izvještaja Evropske komisije koji očekujemo početkom marta. Za odluku je potrebno 27 glasova, dakle svih država članica. Neke od država će odlučivati na osnovu izvještaja Evropske komisije.

Vremena je stvarno malo za ispunjavanje poznatih kriterija. Međutim, mnogi procjenjuju da Bosna i Hercegovina prije marta može da završi svoj domaći zadatak.

  • Nekoliko godina ste u Sarajevu. Koliko se država približila EU, da li se moglo (i trebalo) više i ko je kriv ili zaslužan za napredak ili nazadak?

– Cijelu svoju diplomatsku karijeru pratim Bosnu i Hercegovinu. Prije dobrih 15 godina Bosna i Hercegovina je bila u fazi pravog napretka prema EU koji je kasnije izblijedio pod pritiskom unutrašnjih političkih problema i političkih agendi.

Niko nije očekivao ovakvo iseljavanje, odlazak državljana Bosne i Hercegovine, kao što se dogodilo u periodu u kojem je država pala u stagnaciju. Vjerovatno je sada posljednji trenutak da se pravim promjenama zaustavi odlazak mladih i radne snage.

Neobično je u Sarajevu i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini u izlozima trgovina i lokala gledati oglase da hitno traže radnike – toga u prošlosti nije bilo.

  • Kao diplomata upoznat sa dešavanjima na Balkanu, kako gledate na tenzije u nekoliko država gdje ste bili u diplomatskoj misiji (Kosovo, Srbija)? Da li je prijem u Evropsku uniju po hitnom postupku jedno od rješenja?

– Karijerni sam diplomata, ujedno i zagovornik Evropske unije. Sjećam se kompletnog procesa integracije Slovenije od ‘90-ih godina nadalje.

U maju će biti 20 godina od našeg pridruživanja EU. Slovenija je prvo morala riješiti otvorena pitanja sa državama članicama EU – to su bile Austrija i Italija. Već i prije otvaranja pregovora smo morali pristati na kompromise koji su se tada činili bolnim, a danas ih se građani uopšte ne sjećaju. Na primjer, zatvaranje bescarinskih trgovina na graničnim prelazima sa EU.

Dakle, najbrži put u EU je unutrašnji konsenzus, pravi dogovor sa susjedima, rješavanje ključnih otvorenih pitanja u državi, ubrzavanje reforme za dobrobit građana i savjesno ispunjavanje evropskih standarda. Takav put uspješno su prešle već 22 države, ako izuzmemo članice osnivačice EU iz 1957. godine.

Napredak ne smije biti vidljiv samo u zakonodavnom procesu, evropski duh treba živjeti svaki dan i na svakom koraku. Bosna i Hercegovina bi sa svojim karakteristikama mogla biti pravi primjer evropskog suživota i saradnje.

  • Slovenija i Bosna i Hercegovina imaju jako dobre ekonomske odnose. U čemu se oni posebno ogledaju, kroz trgovinu, razmjenu dobara, pružanje prilika za radnike, investicije?

– Tradicionalno jaki ekonomski odnosi između Slovenije i Bosna i Hercegovina sigurno imaju još i veći potencijal za razvoj, ukoliko razmišljamo o mogućem režimu bez fizičke i državne granice kada bi BiH postala punopravna članica EU-a. Vrlo sam otvoren sa svojim izjavama: nisam pristalica granica. Rođen sam na granici sa Austrijom i sa nelagodom se sjećam prošlih vremena sa čvrstom granicom.

Koliko sati izgubimo prilikom ulaska i izlaska u Bosnu i Hercegovinu? To je samo jedan aspekt saradnje, gdje se djelomično gubi konkurentska prednost Bosne i Hercegovine. Imam odličnu saradnju sa predstavnicima poslovne zajednice, koji mi na moje pitanje zašto ne investiraju više, odgovaraju da je u Bosni i Hercegovini previše problematična pravna sigurnost i dužina sudskih, administrativnih postupaka.

Zbog toga u EU toliko naglašavamo nevidljivu vezu između vladavine prava i interesa stranih investitora. Zanimljivo mi je da u Bosni i Hercegovini možemo pronaći manja mjesta sa evropskim ekonomskim razvojem. Takvima mi se čine Tešanj i Gračanica u kojima se poduzetništvo osjeća na svakom koraku.

  • Ove godine se obilježava 40 godina Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, a nekoliko Slovenaca su posebno dragi bh. prijestolnici poput Jure Franka i Jože Trobeca, koji je osmislio Vučka. Vaša ambasada će imati dosta aktivnosti tih dana. Možete li nam reći nešto više o tome?

– Ambasada Republike Slovenije u BiH je poznata po veleslalomskoj utrci DiplomatSKI, koju ove godine pripremamo u dvostrukom izdanju – kako na Bjelašnici, tako i na Jahorini. U Sarajevo će doći i naši olimpijski junaci: Jure Franko, Bojan Križaj i Mateja Svet. Na Bjelašnici će na naš prijedlog veleslalomska staza biti nazvana po Franku.

Također smo predložili da se po uzoru na crveni tepih svjetski poznatog Sarajevo Film Festivala za godišnjicu Olimpijskih igara šetamo bijelim tepihom. Nažalost, među nama neće biti autor Vučka, Jože Trobec, kojem želimo uspješan oporavak nakon teške operacije.

U Bosni i Hercegovini ćemo imati priliku da pozdravimo i Natašu Pirc Musar, predsjednicu Republike Slovenije, koja ovom prilikom dolazi u svoju prvu zvaničnu posjetu.

Sjećanje na Sarajevo je u Sloveniji vrlo živo, Sarajevo i Bosna i Hercegovina upravo zbog svega zanimljivog vezanog za Olimpijske igre posebno volimo. Budući da smo mi Slovenci tako blizu prirodi, planinama i sportu, Bosna i Hercegovina nam se čini i više nego pogodnom za razne sportske aktivnosti i turizam.

Važno je to da obilježavanjem godišnjice Olimpijskih igara oživljavamo i prenosimo olimpijske ideale na mlađe generacije. Upravo ti ideali idu ruku pod ruku sa evropskim putem Bosne i Hercegovine, jer oba na duže staze znače bolji standard, zdraviji život i saradnju svih sa svima u miru.

Izvor: Al Jazeera