Nemaju straha: Kako ukrajinski tehnološki poduzetnici rade tokom rata

Dok je Dmitro Suslov šetao psa 24. februara 2022, nešto prije pet ujutro, primijetio je prve raketne udare koji su označili početak ruske invazije na Ukrajinu punih razmjera. Srce mu je lupalo od straha dok je kontaktirao porodicu i prijatelje da mu kažu gdje se nalaze.

Od tog dana, „kontinuirane eksplozije, sirene za zračnu opasnost, zvukovi raketa koje prelijeću preko grada, pucnjava iz oružja teškog kalibra, zviždanje mina i užasne vijesti“ postali su dio svakodnevnog života ovog tehnološkog poduzetnika. Međutim, napuštanje doma i porodice nikada nije bila opcija – i tako je i dalje uprkos trenutnoj eskalaciji rata.

„Sa intenziviranjem ruskih napada na naše gradove, moj stav o ostanku u Ukrajini i dalje je nepromijenjen“, kazao je Suslov za Al Jazeeru. „Naravno, to stavlja pritisak na svakog od nas, ali lično, nemam straha.“

Tokom protekle decenije, sve do rata, Suslov je prodavao softver ruske firme ukrajinskim kompanijama. Odluka da više ne radi sa tom kompanijom donesena je odmah, jer su proizvodi odjednom postali povezani sa zemljom napadačem.

„To je bila odluka zasnovana na vrijednostima, i donio sam je bez oklijevanja“, kazao je.

S obzirom na njegovu ekspertizu u tehnološkoj industriji i obrazovanje na nivou MBA (master poslovne administracije), Suslov je razmatrao koje su mu profesionalne opcije. „Ne mislim da sam težio postati poduzetnik, ali s obzirom na okolnosti, otisnuo sam se [u pokretanje posla] uz nove poslovne partnere“, rekao je Suslov, referirajući se na proces koji je doveo do Uspacya, kompanije koja razvija korporativni digitalni radni prostor, a koju je osnovao sa Spartakom Poliščukom i Volodimirom Pimakovim u godini kada je počeo rat.

Kompanije poput Uspacy i druge, poput Grammarly i MacPaw, dio su prosperitetnog tehnološkog sektora, koji je bio najznačajniji izvoznik usluga ove države u 2023. godini, prema studiji koju su proveli Lviv IT Cluster i Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID).

Ovo je svijetla tačka u inače izazovnom ekonomskom pejzažu: prema riječima ministrice ekonomije Ukrajine Julije Sviridenko, ukupna vrijednost državnog izvoza pala je za 18,7 posto prošle godine u odnosu na 2022. godinu, što je najniža cifra u deceniji.

Uspacy je imao koristi od podrške ukrajinske vlade kroz poreske olakšice, veze sa ukrajinskim Startup Fondom, i međunarodne izloženosti kroz program USAID-a. Ova kompanija je, također, osmislila nove načine rada, ali su komplikacije usljed rata uzele svoj danak.

„Ostao sam bez struje i interneta, a mobilna komunikacija bila je nestabilna neko vrijeme. Većina uposlenika u vrijeme napada krila se u skloništima ili se držala podalje od prozora“, prisjeća se Suslov napada početkom januara.

„Naravno, nemoguće je raditi u takvim uvjetima. Ali, čim bismo čuli da je zračna uzbuna prestala i provjerili da su svi dobro, odmah smo se vraćali radnim zadacima“, dodao je.

Dok su tehnološki poduzetnici poput Suslova odlučili ostati i raditi u turbulentnim vremenima, u ovoj industriji zabilježen je porast migracije. Broj ukrajinskih tehnoloških stručnjaka koji žive u inozemstvu povećao se za 20 posto prošle godine i dostigao 65.000 stručnjaka u 2023. godini, prema studiji Lviv IT Clustera.

Ovi podaci predstavljaju dio većeg trenda koji utječe na Ukrajinu, kako je primijetio Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice, koji bilježi da je više od 6,3 miliona ljudi od ukupne populacije od 36,7 miliona napustilo Ukrajinu do januara.

Kretanje kroz nesigurna vremena

Victoria Repa, izvršna direktorica i osnivačica BetterMe, startupa koji pruža usluge wellnessa (njege i dotjerivanja) osnovanog 2016. godine, pobjegla je nakon što se probudila uz eksplozije u svom stanu u Kijevu na dan kada je počeo rat. „[Odluka o odlasku bila je zbog] neizvjesnosti o sutrašnjici i bliskoj budućnosti“, kazala je Repa, koja je lutala po Evropi prije nego što je otišla u Poljsku.

Iako su je pratili neizvjesnost i strah, i prolazila je kroz ratna previranja drugi put – Repa je bila student na Univerzitetu u Donjecku kada je invazija na Donbas počela 2014. godine – nastojala je zaštititi svoj rastući posao i svoju radnu snagu od više od 500 zaposlenih, od kojih je 80 posto ostalo u Ukrajini.

„Teške trenutke sam prebrodila definisanjem misije i napredovanjem. Shvatila sam da je posao ključan za podršku ekonomskoj granici, i da ga Ukrajina treba kao nikad prije“, priča Repa.

To je uključivalo ulaganje u stvari poput generatora, baterija i Starlink interneta da bi kompanija nastavila sa radom. „Nije bilo garancija da napadi na infrastrukturu neće utjecati na sposobnost poslovanja: struja, internet, voda i plin, svi su ranjivi na napade“, ispričala je Al Jazeeri.

Druga pitanja uključivala su uvođenje hitnih mjera za premještanje članova tima na sigurnija mjesta uz tehničku opremu, kao i osiguranje stabilne usluge za 150 miliona korisnika firme širom svijeta.

Ali, vođenje posla u ratnom scenariju daleko je od jednostavnog, a epizoda koja se odigrala uoči predstavljanja proizvoda BetterMe na poslovnoj konferenciji ilustruje stalnu borbu.

„Moja prezentacija je bila u fazi pripreme kada su počeli raketni napadi širom Ukrajine, zbog čega je polovina zemlje ostala bez struje ili pristupa internetu“, ispričala je Repa.

Način razmišljanja u ovim situacijama bio je usmjeren na pronalaženje načina kako da se stvari obave uprkos scenarijima „nekontrolisanog stresa i haosa“, objašnjava ova poduzetnica. „Naše iskustvo pokazuje da kreativnost i inovativnost mogu zablistati  čak i u najmračnijim vremenima“, kazala je.

Ključ je i u održavanju vlastite mentalne stabilnosti i stabilnih nivoa energije, primjećuje ova poduzetnica. „Prioritet mi je vratiti stabilnost i kontrolu timu. Direktno se suočiti sa strahom, osmisliti i iskomunicirati sve najgore scenarije kako bi se spriječio potpuni kolaps sistema. „Fokus je na tome da se suočimo sa svim strašnim situacijama i da prođemo kroz njih“, dodala je.

Osigurati poslovni kontinuitet

Ukrajinski osnivači ne razmišljaju samo o nošenju s trenutnom situacijom, nego i o strateškom planiranju za budućnost. Za Olega Pančenka, osnivača agencije za razvoj softvera FreySoft, preseljenje u Poljsku nakon kratkog boravka u Velikoj Britaniji, bilo je motivisano ličnom sigurnošću, ali je ujedno i mjera za osiguravanje poslovnog kontinuiteta.

„Nismo mogli ponuditi ukrajinskim programerima novi projektni rad – [kompanije] su rekle da bi rado sarađivale s njima da su negdje drugo u Evropskoj uniji, ali ne bi preuzimale rizik ako su [saradnici] u Ukrajini“, rekao je.

Ova promjena rezultirala je postupnim procesom globalizacije za FreySoft, koji je 2022. godine bio potpuno ukrajinski. Sada, polovina od 80 zaposlenih u kompaniji dolazi iz drugih zemalja, a Pančenko je obogatio svoj biznis MakeDealom, alatom za produktivnost ljudskih resursa i FreyStaffom, sistemom za zapošljavanje podržanim vještačkom inteligencijom.

Iako su Pančenko i njegova porodica bili prisiljeni napustiti domovinu, odlučili su da ne gledaju na život u Varšavi kao na privremeno rješenje. „Živimo život ‘sada’ umjesto da ga odlažemo za budućnost, i nadam se da će oni koji su napustili našu zemlju i žive u inozemstvu također prihvatiti svoj trenutni život“, rekao je osnivač, dodajući da još uvijek nije siguran da li bi se vratio.

„Mnogo tog se promijenilo za mene lično i u Ukrajini, otkako sam otišao. Rado bih se vratio u svoj dom kada to bude moguće, ali za sada ne vidim takvu mogućnosti“, kazao je Pančenko.

‘Obnova Ukrajine’

Iako imaju različite pristupe životu i poslu i individualne izazove, ukrajinski poduzetnici dijele optimizam kada je riječ o budućnosti. Za Repu, vlasnicu startupa BetterMe, povratak u Kijev nakon završetka rata je prioritet. „Tehnološki sektor će biti baza za obnovu Ukrajine“, kazala je.

Za Pančenkov FreySoft, sektor se stalno mijenja, sa mnogim preduzećima, uključujući i njegovo, koja prelaze s ponude tehnoloških usluga na razvoj proizvoda. „Ova promjena koristi postojeći talenat Ukrajine, i vjerujem da će naši proizvodi zablistati globalno“, smatra on.

Inicijative koje vode vlada i nevladine organizacije fokusirane na budućnost Ukrajine i njen imidž u svijetu bit će ključne u usmjeravanju tehnološke scene i njenih osnivača ka svjetlijoj budućnosti, kaže Suslov, vlasnik Uspacyja. „Sretan sam što, uprkos ratu, Ukrajina poduzima temeljne korake za izgradnju startup ekosistema za koji bi se trebalo znati u svijetu“, kazao je.