Trgovina djecom: Zakoni postoje, ali im je primjena loša

Jedan od najtraumatičnijih iskustava koje dijete može da iskusi tokom svog odrastanja je da bude žrtva trgovine ljudima. To je prije svega zločin protiv ljudskih prava koje to dijete ima po rođenju, a onda predstavlja jedan od najtežih oblika kriminala sa kojim se u ranom djetinjstvu djeca mogu da suoče. Trgovina ljudima u ovom slučaju djece nije samo ogroman problem u svijetu – sa ovim problemom se suočava i Bosna i Hercegovina. A jedan od razloga je zato što to predstavlja i veoma unosan posao. Međutim, ko sve može biti žrtva trgovine djecom?

„Marginalizirana romska djeca su podvrgnuta prinudnom prosjačenju, činjenju krivičnih djela, trgovini ljudima radi seksualne eksploatacije, prisilnog rada i stupanju u rane brakove protiv svoje volje“, objašnjava Nineta Popović, voditeljica Odijela za komunikaciju u UNICEF-u Bosne i Hercegovine. „Djeca su izložena eksploataciji u pornografiji u stvarnom i digitalnom okruženju, osobito djevojke u svrhu seksualne eksploatacije. Hiljade djece migranata i izbjeglica, posebno djece bez pratnje/djece bez roditeljskog staranja, su predmet trgovine ljudima. Nažalost nedostatak sveobuhvatnih podataka o djeci, uključujući djecu žrtve trgovine ljudima, predstavlja ogroman problem“.

Anesa Agović, koordinatorica Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) u Bosni i Hercegovini, navodi da se do nekih podataka unazad nekoliko godina, ipak, moglo i da dođe.

„Što se tiče određene statistike u vezi počinilaca i samog procesuiranja seksualne eksploatacije djece, prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) zaprimljenim u julu 2023. godine, od početka 2020. do sredine 2023. godine na području Bosne i Hercegovine prijavljeno je 147 osoba za krivična djela u vezi sa eksploatacijom djece za pornografiju i njeno distribuciju. U istom periodu donesene su 62 presude za ova krivična djela, od kojih je samo 13 osoba osuđeno na zatvorske kazne“, rekla je Agović.

Prošle godine 28 djece bilo žrtve trgovine ljudima

Iako je teško znati pravi broj žrtava, jer se dosta slučajeva ne prijavi, Stanislava Tanić, šefica Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu bezbjednosti Bosne i Hercegovine, kaže da registrovanih slučajeva koji su zabilježili prošle godine i nije bio mali broj.

„U toku 2023. godine registrovano je ukupno 37 potencijalni/identifikovanih žrtava trgovine ljudima. Od navedenog broja žrtava trgovine ljudima, ukupno 28 žrtava su maloljetne (djeca) i to: 17 ženskog pola, a 11 muškog pola“, rekla je Tanić.

Dodala je da su najveći izazovi koji su se desili u proteklom periodu odnosili na uspostavljanje novih koordinacionih timova za borbu protiv trgovine ljudima na nivou države, entiteta, kantona i Brčko distrikta.

„Danas imamo 18 koordinacionih timova za borbu protiv trgovine ljudima, kao i usvojene lokalne akcione planove koji su usklađeni sa Strategijom suprotstavljanja trgovini ljudima 2020-2023. Opšti cilj Strategije je osigurati stalan, sveobuhvatan i održiv odgovor društva na trgovinu ljudima putem jačanja sistema prevencije, gonjenja počinilaca krivičnih djela povezanih sa trgovinom ljudima, zaštite i pomoći žrtvama, posebno ranjivim grupama, funkcionalnim povezivanjem i izgradnjom kapaciteta svih nadležnih institucija i organizacija“, rekla je Tanić. Prema njenim riječima, u Strategiju su inkorporirane i preporuke međunarodnih monitoring mehanizama.

Ograničeni resursi za borbu protiv trgovine ljudima

Iako u Bosni i Hercegovini postoje zakoni koji su usaglašeni sa međunarodnim standardom, ključni problem jeste da implementacija tih zakona širom zemlje nije na zadovoljavajućem nivou.

„Uočen je nedostatak u sveobuhvatnoj borbi protiv trgovine ljudima, sa akcentom u ovom slučaju na djecu. Na primjer, ne postoji u regionu nijedan akcioni plan se ne bavi posebno fenomenom seksualnog iskorištavanja djece u putovanjima i turizmu (SECTT). Na regionalnom nivou, svaka država je uspostavila sisteme zaštite djece i usvojila zakonske okvire“, rekla je Agović.

Ipak, dodala je da postoji prepreka u jednoobraznoj primjeni ovih mjera na administrativnim nivoima zbog ograničenja resursa. Civilno društvo i organi za provođenje zakona navodi su primijetili nedovoljnu koordinaciju, što utiče na razmjenu informacija i ciljane strategije.

Kako zaštititi djecu?

Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine u većem je dijelu usklađeno sa Konvencijom Vijeća Evrope o akciji protiv trgovine ljudima, napominju iz Ministarstva bezbjednosti BiH. Ističu i da, zajedno sa svojim partnerima, prilikom izrade strateških dokumenata koji se odnose na borbu protiv trgovine ljudima poseban akcent stavljaju na zaštitu maloljetnika. Ovdje se prvenstveno misli na preventivne aktivnosti, zaštitu žrtava te krivično gonjenje počinilaca koji iskorištavaju djecu.

„U avgustu protekle godine, ministar bezbjednosti BiH je donio odluku o formiranju Radne grupe za izradu Strategije za suprotstavljanje trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2024-2027. Radnu grupu su činili predstavnici nadležnih institucija, a osim toga u toku izrade strategije, konsultovane su i organizacije civilnog društva i međunarodne organizacije. Radna grupa je u proteklom periodu izradila prijedlog strategije i trenutno je u toku postupak dobijanja neophodnih mišljenja kako bi ista bila upućena prema Savjetu ministara BiH na usvajanje. U decembru je Strategija prošla proces e-konsultacija sa zainteresovanom javnošću“, potvrdili su iz resornog ministarstva.

Iz UNICEF u BiH su naveli da trenutno nemaju poseban program koji se odnosi na trgovinu ljudima i da im je fokus na zagovaranju i tehničkoj podršci kako bi osigurali da politika i zakonodavstvo na odgovarajući način adresiraju potrebe djece žrtava trgovine (prevencija, sudski postupci, zaštita i podrška preživjelima). Napomenuli su da su programi UNICEF-a fokusirani na širu podršku i zaštitu djece žrtava i svjedoka djece (razvijanje standarda, jačanje kapaciteta profesionalaca, zalaganje za budžetiranje i zapošljavanje stručnjaka za podršku itd.), uključujući žrtve trgovine ljudima.

U cilju suzbijanja ovog problema neophodno je poboljšati proces identifikacije i zaštite, kao i pružanje pomoći žrtvama trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini u skladu sa evropskim standardima, zaključili su iz nadležnog ministarstva.