Američki muslimani Bidenu su pomogli da pobijedi, hoće li ga sada napustiti?

Arapske i muslimanske zajednice kažu da će ‘kazniti’ Bidena čak i ako to znači da demokrate izgube u novembru.

Američki muslimani izgubili su povjerenje u Joea Bidena [Michael Nigro/Pacific Press/LightRocket via Getty Images]

Godine 2020. Joe Biden pobijedio je u saveznoj državi Michigan s mnogo manjom razlikom u odnosu na tadašnjeg aktualnog predsjednika Donalda Trumpa nego što su predviđale ankete i stručnjaci. Riječ je bilo o samo nešto više od 150.000 glasova.

Dvije grupe birača, koje se djelimično preklapaju, pomogle su Bidenu da dobije borbu u Michiganu i drugim vitalnim državama, uključujući Pennsylvaniju i Wisconsin – američki muslimani i arapski Amerikanci.

Četiri godine kasnije, dok se Biden i Trump pripremaju za revanš u novembru, trenutni predsjednik Demokratske stranke suočava se sa sve većim izgledima za kontrareakciju istih tih glasača.

Rastući bijes zbog podrške Washingtona Izraelu u bombardiranju Gaze bez presedana mnoge arapsko-američke i muslimanske glasače naveo je da izjave da se namjeravaju držati podalje od birališta. Dok SAD nastavlja vojno finansirati Tel Aviv, broj Palestinaca ubijenih u ratu u Gazi od 7. oktobra porastao je na gotovo 30.000, od kojih je mnogo djece.

Bidenovi glasači u Michiganu koji su nekada glasali za njega obećali su njegovoj administraciji poslati snažnu poruku sabotažom izbora, čak i dok su se predsjednikovi saradnici trudili sastati se i popraviti prekinute veze s čelnicima zajednice.

Evo šta žele američke arapske i muslimanske zajednice i zašto su ta dva glasačka bloka važna za Bidena i dijelove SAD-a:

Šta arapski Amerikanci zahtijevaju?

Arapske i muslimanske zajednice kažu da su pozivi Bidenovoj administraciji da progovori i zaustavi ubistva u Gazi bez rezultata.

Te zajednice imaju različite zahtjeve, a glavni su:

  • američka podršku trenutnom prekidu vatre u Gazi i rad na oslobađanju palestinskih političkih zatvorenika i izraelskih zarobljenika.
  • da Washington zaustavi vojno finansiranje Izraela.
  • američko zalaganje za dovoljnu pomoć Palestincima i nastavak pauziranog humanitarnog finansiranje UNRWA-e, UN-ove agencije za pomoć koja je pod istragom zbog optužbi da su članovi njenog osoblja sudjelovali u Hamasovim napadima 7. oktobra.
  • da Američka vlada učini više u borbi protiv rastuće antiarapske i antipalestinske mržnje.

Međutim, mnogi kažu da se ti glasovi ne čuju i da je stav Washingtona posebno bolan zbog toga što su u prošlosti podržavali Bidena. Zajednice u Dearbornu, Detroitu i drugim većim gradovima sa značajnim arapsko-američkim stanovništvom uspješno su lobirale kod čelnika lokalnih vijeća da donesu jednostrane rezolucije za prekid vatre u Gazi.

Protesti u Michiganu zbog američke politike prema Gazi ([Michael Nigro/Pacific Press/LightRocket via Getty Images])

Iako lokalni zakoni ne utječu na američku vanjsku politiku, Mai el-Sadany, direktor Instituta Tahrir za bliskoistočnu politiku (TIMEP) sa sjedištem u Washingtonu, rekao je za Al Jazeeru da su lokalne rezolucije simbolične i ukazuju na brige i prioritete građana.

“Ovi prostori pružaju platformu za građane da objasne zašto je ovo pitanje važno i kako utječe na njih i njihove porodice”, rekao je El-Sadany.

„[Lokalna vijeća] imaju potencijal mobilizirati prostore za okupljanje pojedinaca istomišljenika, za stvaranje većeg osjećaja hitnosti i pritiska na kreatore politike, koji imaju vanjskopolitički utjecaj da preispitaju svoj pristup.”

Koju opciju predlažu neki glasači?

Neki arapsko-američki glasači odlučili su ne učestvovati na državnim izborima u novembru, ako Biden ne pozove na prekid vatre. Čelnici zajednice u Minnesoti pokrenuli su kampanju #AbandonBiden.

Drugi kažu da planiraju napisati “Oslobodite Palestinu” na svojim glasačkim listićima.

Neki su, pak, posebno u Michiganu, planirali izaći na predizbore Demokratske stranke, ne kako bi označili Bidenovo ime, već kako bi na glasačkim listićima odabrali opciju “neopredijeljen”.

Kažu da birači podržavaju stranku, ali nisu privrženi nijednom od navedenih kandidata. Glas se u tom slučaju ne računa za Bidena. Istovremeno, budući da Trump nije na glasačkom listiću Demokratske stranke, to mu se neće računati. Iako u novembru na opštim glasačkim listićima neće biti opcije neopredijeljenosti, nepojavljivanje i nepravilno označavanje glasački listića bivših pristalica Demokratske stranke mogli bi smanjiti broj glasova za Bidena.

Lexis Zeidan iz grupe Listen to Michigan, koja je organizirala pozive kako bi pridobila hiljade “neopredijeljenih” birača iz Michigana, rekla je za Al Jazeeru da je cilj bio “upozoriti predsjednika Bidena” nakon što protesti nisu uspjeli promijeniti stav Bijele kuće o Gazi.

“Ne možete koristiti cijelu tu ideju da ste bolja strana samo zato što niste republikanac, pogotovo kada pomažete genocid”, kaže Zeidan, palestinska kršćanka koja obećava da neće glasati za Bidena u novembru.

Grupa cilja na to da najmanje 10.000 ljudi bude neopredijeljeno na predizborima, što je isti broj glasova koji je pomogao Trumpu da pobijedi Hillary Clinton u Michiganu na izborima 2016.

“Za nas je to, u najmanju ruku, margina kojom možemo pokazati da smo sposobni okrenuti Michigan u bilo kojem smjeru”, rekla je.

Oko 30 izabranih državnih čelnika u Michiganu pridružilo se pokretu, uključujući Rashidu Tlaib, jedinu palestinsku Amerikanku u Američkom kongresu.

Koje su države arapsko-američka glasačka uporišta?

Prema Arapsko-američkom institutu, u SAD-u živi otprilike 3,5 miliona arapskih Amerikanaca, što čini oko jedan posto stanovništva SAD-a. Oko 65 posto su kršćani, približno 30 posto muslimani, a mali broj prakticira judaizam.

Dok te grupe obično glasaju na temelju različitih interesa, “postoji gotovo jednoglasan konsenzus o potrebi za prekid vatre u Gazi”, rekao je Youssef Chouhoud, istraživač rase i religije sa Univerziteta Christopher Newmark (CNU) u Virginiji.

Dearborn u Michiganu dom je najveće arapsko-američke zajednice u SAD-u – više od 40 posto stanovništva grada. Georgia, Pennsylvania, Florida i Virginia su, također, dom velikim arapskim zajednicama.

Najmanje tri od tih država – Georgia, Michigan i Pennsylvania – u novembru će biti “vojno polje”, jer je tamo razlika u podršci demokratima i republikancima marginalna, pa bi i male promjene mogle utjecati na ishode.

Arapski glasovi presudili su u tijesnoj utrci 2020. Biden je pretekao Trumpa za 154.000 glasova u Michiganu – za šta je najviše zaslužna arapsko-američka zajednica, koja je doprinijela s pet posto glasova. Michigan je dom za gotovo 240.000 arapskih Amerikanaca.

U Georgiji je Biden pobijedio za manje od 12.000 glasova, a u toj državi je više od 57.000 arapskih Amerikanaca.

Međutim, rastuće nezadovoljstvo u tim zajednicama znači da prvi put u 26 godina Demokratska stranka više nije izbor za mnoge arapske birače, bilo da su kršćani ili muslimani. Bidenov rejting među američkim Arapima pao je sa 59 posto 2020. na 17 posto 2023.

Kako bi muslimani koji nisu Arapi mogli glasati?

Postoji oko 4,5 miliona američkih muslimana, a većina njih – gotovo 3,5 miliona – nisu Arapi. Većina je pakistanskog i indijskog porijekla.

No, nearapske muslimanske zajednice koje su tradicionalno glasale za demokrate, također, gube povjerenje u Bidena.

Godine 2020. glasalo je oko milion muslimana, a njih 80 posto dalo je povjerenje Bidenu. Prema Vijeću za američko-islamske odnose (CAIR), oko dva miliona muslimana već je registrirano za glasanje na izborima 2024. godine.

Ovaj put, međutim, samo pet posto muslimanskih Amerikanaca kaže da će glasati za Bidena u novembru, prema anketi Emgagea, muslimanske grupe za građanski angažman.

Američki muslimani su koncentrirani u New Yorku, Kaliforniji, Illinoisu, New Jerseyu, Texasu, Floridi, Ohiju, Virginiji, Georgiji i Michiganu.

Kakve će učinke imati neizlazak na izbore?

Neki analitičari kažu da, bilo da uskrate svoj glas ili se opredijele za Trumpa, muslimanski i arapsko-američki glasovi neće napraviti veliki trag u Bidenovoj kampanji jer oni čine samo oko dva do tri posto ukupne glasačke populacije.

Ali nepojavljivanje ili neispravni listići, mogli bi dovesti Bidena u opasnost od gubitka male marže i mogli bi raščistiti teren za novi Trumpov ulazak Bijelu kuću, rekao je Chouhoud iz CNU-a.

“Razumno je misliti da će izgubiti više od 50 posto glasova koje je dobio 2020. godine od Arapa i muslimana zajedno, a to je jednako razlici za pobjedu koju je dobio samo od te dvije grupe”, rekao je Chouhoud.

“Ne može računati na njihove glasove.”

Takav scenarij, dodao je Chohoud, povećao bi izglede da Trump bude izabran. Bivši predsjednik je signalizirao da će vratiti kontroverznu zabranu putovanja u SAD iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja.

“To ne znači da bismo trebali kriviti muslimane”, rekao je Chouhoud.

“Već mjesecima vam govore šta će učiniti. Da je demokratskom establišmentu zaista stalo da Trump ne bude izabran ponovno, učinili bi nešto drugačije.

I druge zajednice bi mogle naštetiti Bidenu. Ankete Pew Research Centera pokazuju da 40 posto Amerikanaca izvan stranačkih linija ne odobrava Bidenov odgovor na rat, naročito mladi ljudi.

Koliko dobro funkcionira Bidenova kontrola štete?

Bidenova kampanja pokušala je prikazati predsjednika kao frustriranog situacijom u Gazi kako bi se obratila arapskim i muslimanskim zajednicama, kao i drugim Amerikancima bez vjerskih opredjeljenja koji podržavaju primirje u Gazi.

Prema ekskluzivnim vijestima NBC-a ovog mjeseca, Biden je privatno dao oduška svojim frustracijama zbog nespremnosti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pristane na prekid vatre, te je premijera nazvao pogrdnom riječju. Predsjednik je, također, rekao novinarima na konferenciji za novinare 8. februara u Bijeloj kući da je izraelski odgovor u Gazi “bio pretjeran”.

Ali potezima koji su u suprotnosti s predsjednikovim navodnim privatnim stavom, Washington je do sada nastavio podržavati izraelski rat. Sredinom februara, američka ambasadorica u UN-u Linda Thomas-Greenfield bila je jedina koja se usprotivila i stavila veto na rezoluciju koju je predložio Alžir, kojom se poziva na trenutni prekid vatre u Gazi.

U januaru je Senat SAD-a, također, odobrio dodatni paket od 14 milijardi dolara za finansiranje izraelskog rata protiv Gaze. Izrael već prima najveći dio američke pomoći, prema Vijeću za vanjske odnose – oko 3,3 milijarde dolara godišnje. Gotovo sva ta sredstva idu za vojne operacije.

Bidenovi predstavnici pokušali su umiriti arapske vođe na sastancima održanim posljednjih sedmica, ali s ograničenim uspjehom. Dužnosnici Dearborna trebali su se sastati s Bidenovom voditeljicom kampanje Juliom Chavez Rodriguez, ali su otkazali u posljednji trenutak nakon porasta pritiska članova zajednice koji su bili protiv bilo kakvih razgovora u vezi s izborima. Na drugom sastanku s Bidenovim višim savjetnicima u februaru, gradonačelnik Dearborna Hammoud rekao je da zajednica ne odstupa od svojih zahtjeva za prekid vatre.

Izvor: Al Jazeera