Le Tellierova budućnost tehnoloških anomalija: Šta očekuje čovjeka u virtualnom svijetu

Roman francuskog pisca Hervea Le Tellierea jednostavnog naslova Anomalija još je jednom pokazao da SF žanr ima nevjerovatnu umjetničku potenciju. Ta je knjiga postala svojevrsni izdavači i književni fenomen ne samo u Francuskoj nego i u svim zemljama u kojima je prijevod objavljen. Intrigantan, neobičan i zanimljiv, Anomalija je roman koji „slavi“ maštu i kreativnost istovremeno postavljajući neka važna epohalna pitanja.

Multiperspektivna priča romana fokusirana je na jedan paranormalni događaj, jer kada se dogodi da se avion na letu iz Francuske u Sjedinjene Američke Države duplicira, tri mjeseca od polijetanja, dolazi do svojevrsne rašomonijade u priči. Svi putnici na letu dobili su svoje identične dvojnike za koje se period od nekoliko mjeseci nije desio i vojno-policijske službe se suočavaju sa teškom dilemom: šta učiniti sa ljudima koji su identične kopije onih koji su sletjeli u SAD prije tačno nekoliko mjeseci.

Naravno, angažira se cijeli dijapazon najrazličitijih naučnika, koji trebaju objasniti fenomen i dati racionalno objašnjenje događaja, a kako se priča romana razvija čitalac biva uvučen u „igru“ koja se vodi između naučnog racionalizma i ljudske potrebe da stvari objasne kao nadnaravno čudo. Upravo u tom dramaturškom procjepu Le Tellier stvara originalnu priču o napetosti jer čitalac neprekidno očekuje razrješenje „zavrzlame“.

Rasprave filozofske prirode

Naravno, roman je u svojim interpretacijama potaknuo i neke rasprave koje su šire, možemo reći filozofske prirode. Problem stvarnosti i njene percepcije ključna je tema romana, a kritičari su u svojim analizama opravdano postavili pitanje načina na koji doživljavamo zbiljski svijet. U Le Tellierovom romanu, jasno je, ljudsko biće nije originalna jedinka, jer je na neobjašnjiv način došlo do njegove duplikacije.

Najpogodnije objašnjenje kaže da je cijeli svijet i univerzum, dapače, zapravo samo simulacija i da je sve što postoji u neku ruku vid kompjuterske kreacije. To je, kako se objašnjava u romanu, što svi likovi ne prihvataju kao istinu svojih života, programirana stvarnost, a nadnaravni fenomen koji zbunjuje zapravo je samo programska anomalija.

Anomalija je roman koji ima multiperspektivnu strukturu jer je cijela priča izložena kroz vizuru nekoliko različitih likova koji, suočeni sa istinom svoje situacije, na različite načine prihvataju i objašnjavaju fenomen čiji su dio. Za većinu je to neobjašnjivo stanje, nerazumljivo do te mjere da uopće o njemu ne razmišljaju nego ga prihvataju na jedan potpuno fatalistički način.

Za druge, to je stanje o kojemu žele nešto znati ali su svjesni da njihova znanja i procesi saznavanja jednostavno nisu dorasli situaciji u kojoj se nalaze. Cijeli okvir priče romana postavljen je tako da dolazi do nesuglasja između onoga što se predstavlja kao konsenzualno naučno objašnjenje fenomena i načina na koji ga svi učesnici prihvataju.

Kako će društvo prihvatiti anomaliju?

Pored toga, posebno je važan način, što Le Tellier čini majstorski, na koji će društvo i politički predstavnici biti u stanju prihvatiti fenomen postojanja „dupliranih“ ljudi. Tajne službe izrađuju planove zataškavanja, a politički moćnici nastoje učiniti sve kako ne bi došlo do širenja sveopšte panike.

Le Tellier maestralno opisuje način razmišljanja i djelovanja političkih moćnika prateći ponašanje i rezonovanje iz rezidencija američkog, kineskog i francuskog predsjednika. Njihovo poimanje stvarnosti drugačije je od onog naučnika, a još radikalnije suprotstavljeno onome ljudi koji su „duplicirani“.

Hipotetička situacija koju opisuje Le Tellier stavlja pred čitaoca nekoliko otvorenih dilema, prije svega koliko smo spremni na svijet u kojem ljudsko biće više neće biti neponovljiva jedinka postojanja i u kojem će postojati naše identične kopije.

Roman se završava bez nekog jasno definisanog i konkretnog odgovora na bilo koju dilemu otvorenu tokom fabule, što Le Tellierovom romanu daje dodatnu dubinu i umjetničku vrijednost.

Kako će izgledati budućnost čovječanstva

Ipak, u posljednjim prizorima pripovijesti jasno je da su svjetski moćnici donijeli odluku koja se čitaocu možda neće svidjeti ali koja, iz njihove državničke perspektive, možda i ima nekog ontološkog smisla.

Jer, bez obzira koliko nadmeno udaljeni bili od običnog svijeta ti moćnici su primorani donijeti odluku koja će utjecati na budućnost čovječanstva koja, opet, s druge strane, kako to oslikava autor, nije uopće onakva kakvom je uobičajeno zamišljamo.

Anomalija je roman koji otvara mnoga aktuelna pitanja savremenosti, ponajviše ona o suodnosu čovjeka i tehnologije i njegovom načinu da se nosi sa inovacijama virtualne stvarnosti.

To je svakako SF priča, ali toliko uronjena u probleme stvarnosti da će, vjerovatno, nekada u bližoj budućnosti postati samo još jedna priča iz naše realnosti.