Jurgelevičius: NATO sprečava Putinovo demonstriranje sile na Baltiku

Planovi Rusije da udvostruči broj vojnika na granicama sa državama članicama Sjevernoatlantske alijanse (NATO) na Baltiku alarmirali su obavještajne službe ovih država, ponukavši ih na zaključke kako se Moskva sprema za vojni sukob sa Zapadom u narednih desetak godina.

Iz Estonije poručuju kako bi se to moglo spriječiti jačanjem i brojki i opreme vojnih snaga članica Alijanse u regiji (Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Finska). Pozivi Evropi da se pripremi na ovaj najgori scenarij čuju se iz drugih zapadnih prijestolnica, a možda u najvećoj opasnosti nalazi se Litvanija.

Ova država nalazi se između Bjelorusije, otvorene i najveće saveznice Kremlja, te Kalinjingrada, ruske eksklave na Baltičkom moru. Također, Litvanija je među prvima proglasila nezavisnost na početku raspada Sovjetskog saveza, nešto što oni iz Moskve koji sanjaju o povratku „izgubljenih teritorija“ i „carskih dana“ nisu zaboravili niti oprostili.

Trenutno ruska vojska nije dovoljno jaka i u teoriji bi mogla otvoriti novi front, ali u praksi ne bi imala uspjeha, tvrdi Darius Jurgelevičius, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova Litvanije i bivši zamjenik šefa državne obavještajne službe, u razgovoru za portal Al Jazeere Balkans.

Po njemu, dokaz za takve tvrdnje je činjenica da ruska armija nije uspjela osvojiti Kijev i da dvije godine vodi rat protiv Ukrajine. No, dodaje kako lekcije iz ukrajinskog rata Rusi usvajaju, a tako bi nešto trebali raditi i zapadnjaci.

• Litvanija se početkom 1990-ih borila i izborila nezavisnost od Rusije. Sada postoje priče, glasine, prijetnje o novom ratu s Moskvom. Koliko je to stvarno?

– Litvanija je bila prva država koja je proglasila obnovu svoje nezavisnosti nakon 50 godina provedenih pod sovjetskom okupacijom. Svih tih 50 godina litvanska nacija nikada nije odustala od svoje želje da bude slobodna i suverena nacija.

Od 1990. Litvanija je počela jačati svoju sigurnost uzimajući u obzir svoju historijsku prošlost i učeći na greškama iz mračne prošlosti. Uvijek je bilo jasno, koliko god tužno to zvučalo, da Rusija ni uoči svoje nezavisnosti nije bila spremna Litvaniju smatrati ravnopravnim partnerom koji zaslužuje poštovanje nezavisnosti i suvereniteta.

Dakle, ovih dana kada vidimo Rusiju koja vodi bijesni rat protiv Ukrajine, ne možemo se osjećati opušteno i ne razmišljati o teoretskoj mogućnosti da se rat proširi i dopre do naših granica, ali općenito gledano – znamo da smo spremni boriti se za naše dostojanstvo i nezavisnost.

• Baltičke države su članice Evropske unije (EU) i Sjevernoatlantske alijanse (NATO). Može li to odvratiti Putina od njegove namjere širenja fronta? Je li to razlog što Rusija nije napala Vašu i druge baltičke države?

– Kao što sam ranije spomenuo, od samog početka obnovljene nezavisnosti, Litvanija je bila odlučna pridružiti se NATO-u i EU-u i uspjeli smo to ostvariti 2004. godine. Dakle, ove godine ćemo proslaviti 20. godišnjicu našeg članstva u NATO-u i EU-u.

Što se tiče toga odvraćaju li ovi faktori Putina od napada na Litvaniju i druge baltičke države, kao što ste pitali, siguran sam da je NATO pravi faktor koji ga sprječava da ozbiljno razmisli o pokazivanju mišića i demonstriranja vojne snage protiv Litvanije ili bilo koje druge baltičke države.

• Mogu li ruska eksklava Kalinjingrad i koridor Suwalki biti izgovor za probleme? Kako riješiti tu situaciju?

– Nedavno je koridor Suwalki nazvan jednim od najvjerovatnijih mjesta gdje bi moglo doći do sukoba između NATO-a i Rusije. Riječ je o geopolitički važnom dijelu teritorije dugom 80-ak kilometara u Poljskoj, između regije Kalinjingrad i Bjelorusije, na granici Poljske i Litvanije.

Nakon što su se Poljska i Litvanija pridružile NATO-u, teritorija je dobila ime po susjednom poljskom gradu Suwalki. Ova dionica je najkraći put za povezivanje Bjelorusije, koja je ruska podružnica, tačnije grada Grodno sa ruskim gradom Gusevom u Kalinjingradskoj oblasti.

Nakon što je Rusija 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu, NATO ozbiljno razmatra osiguranje ove strateški važne dionice kako ne bi dopustio Rusiji da odsječe baltičke države od ostalih NATO saveznika preuzimanjem koridora Suwalki vojnom silom. Ova potencijalna prijetnja mogla bi se riješiti samo jačanjem naših vojnih sposobnosti i raspoređivanjem NATO snaga na teritoriju Litvanije, što bi moglo biti glavni faktor odvraćanja za Rusiju.

• A vjerujete li da će NATO reagirati ako jedna od baltičkih država bude napadnuta?

– Kada je NATO stvoren 1949. godine, jasno je iskazao svoju odbrambenu prirodu. Ovaj savez je uvijek deklarirao svoju miroljubivu i neagresivnu prirodu i šest valova njegovog proširenja nakon završetka Hladnog rata imalo je za cilj primiti države koje se pridržavaju načela Sjevernoatlantskog saveza i koje su željele biti pokrivene sigurnosnim kišobranom NATO-a, osjećati se sigurni i zaštićeni od svake vanjske agresije, te doprinijeti zajedničkoj odbrani.

Nažalost, ruski rat protiv Ukrajine prisilio je NATO na samitu u Madridu 2022. i samitu u Vilniusu 2023. da prihvati novi Strateški koncept koji postavlja tri temeljne zadaće NATO-a: odvraćanje i odbranu, prevenciju i upravljanje krizama, te kooperativnu sigurnost.

Članak 5. Sjevernoatlantskog saveza temelj je kolektivne sigurnosti i svaka država članica, ne isključujući Litvaniju, ima garancije da će se u slučaju vojne agresije na jednu državu članicu ona smatrati agresijom na sve države članice. Dakle, uopće ne sumnjam da će ova najmoćnija vojna organizacija braniti sve svoje države članice.

• Bili ste zamjenik ministra vanjskih poslova Litvanije i zamjenik glavnog direktora državne obavještajne službe. Prema Vašim saznanjima, ima li Moskva snage za novi rat, te hoće li agresija u Ukrajini uskoro biti gotova?

– Da je Rusija jaka vojna sila, već bi bila u Kijevu i tvrdila da je pobijedila Ukrajinu. Sada imamo drugu godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu i pogledajte koliko su Rusi napredovali.

Rusija, teoretski, može razmotriti pokretanje još jedne vojne kampanje, ali praktično ima ograničene vojne mogućnosti da ta kampanja bude uspješna. Svjedoci smo koliko je ruska vojska staromodna i neefikasna, iako moramo priznati da uči i da u određenoj mjeri postaje efikasnija, ali još uvijek je daleko od toga da bude pandan bilo kojoj modernoj vojsci.

• Postoje spekulacije o previranjima na području Kavkaza, čak se ide toliko daleko da se govori o novom ratu Azerbejdžana i Armenije. Da li je to mogući novi front na području bivšeg SSSR-a?

– Po mom mišljenju, koraci koje su predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev i premijer Armenije Nikol Pašinjan napravili ka ponudi za sklapanje mirovnog ugovora trebao bi eliminirati svaku mogućnost pokretanja novog vojnog sukoba između dviju država.

Koliko znam, jedan od najvažnijih dijelova ovog Ugovora trebao bi biti garancija Armenije Azerbajdžanu da ima nesmetanu i sigurnu kopnenu vezu s Autonomnom Republikom Nakčivan koja je kopnena eksklava Republike Azerbejdžan. Nadam se da će Armenija to osigurati Azerbejdžanu.

• Hoće li Litvanija podržati put balkanskih država u EU i NATO? Mislite li da bi Evropska unija trebala djelovati prije kako bi spriječila Moskvu i druge utjecaje u regiji?

– Evropska unija i Sjevernoatlantska alijansa su organizacije koje se zasnivaju na zajedničkim vrijednostima. Dakle, kada i ako se balkanske države budu držale tih zajedničkih vrijednosti, ne sumnjam da će Litvanija podržati pristupanje balkanskih zemalja EU-u i NATO-u.

EU i NATO imaju vlastita pravila i procedure za pristupanje, kao što sam gore spomenuo. Sve procedure trebaju ponukati države kandidate da urade svoju domaću zadaću i budu spremne djelovati u promoviranju svoje privrženosti zajedničkim vrijednostima koje ujedinjuju sve države članice.