Zašto je važno imati registar pedofila i seksualnih prestupnika

Šta donosi registar pedofila kojeg je – posljednja u regiji, a pet godina nakon bh. entiteta Republika Srpska – početkom godine dobila i Federacija BiH?

Nakon što je izvršio krivično djelo na štetu maloljetne osobe ženskog spola u jednom kantonu u Federaciji BiH, preselio se na teritoriju bh. entiteta Republika Srpska nastavljajući obavljati posao profesora u jednoj školi kao da se ništa nije dogodilo.

Ove informacije je Federalna uprava policije (FUP) saznala naknadno.

Sličan primjer evidentiran je i u Tuzlanskom kantonu gdje je seksualni predator pokušao iskoristiti desetogodišnjeg dječaka. Brzom reakcijom policijskih službenika FUP-a, MUP-a Tuzlanskog kantona i MUP-a RS-a, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Tuzla, spriječeno je izvršenje navedenog krivičnog djela, no nakon izvršenih provjera – posredstvom Interpola – pokazalo se da je osumnjičeni osuđen u SR Njemačkoj za teško zlostavljanje djece. Nakon odsluženja zatvorske kazne deportovan je u Bosnu i Hercegovinu, no policijske agencije u BiH nisu imale tu informaciju.

Ovo su samo neki od slučajeva seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece do kojih uopće ne bi došlo da je Bosna i Hercegovina imala uspostavljen registar seksualnih prestupnika.

Registar u nadležnosti entiteta

Na nivou države Bosne i Hercegovine nije bilo procedura o uspostavljanju registra seksualnih prestupnika zbog “prenosa nadležnosti” na entitete.

“Djela koja se tretiraju ovim Zakonom [o posebnom registru lica pravomoćno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima] su u nadležnosti entitetskih Krivičnih zakona, i zato nije bilo moguće donijeti ovaj Registar na nivou države”, pojasnila je Lana Prlić, zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Prlić je – uzimajući u obzir činjenicu da počinioci takvih krivičnih djela nakon odslužene kazne u većini slučajeva vraćaju u neposrednu blizinu djece i mladih – još 2019. godine inicirala uspostavljanje registra pedofila, no zakon je pet godina bio u zakonodavnoj proceduri.

Usvojen je početkom ove godine, čime je i Federacija BiH – posljednja u regiji, a pet godina nakon bh. entiteta Republika Srpska – dobila registar pedofila.

Veća zaštita djece

Prlić ističe da je ovaj Zakon i međunarodna obaveza, da je usaglašen sa Krivičnim zakonom te da će se mijenjati kako se bude mijenjao i Krivični zakon FBiH.

“Uspostavljanjem ovog registra i u Federaciji BiH, olakšat ćemo posao policijskih službenika u međuentitetskoj saradnji po ovom pitanju, te ćemo zaštititi našu djecu, tako što presuđeni pedofili im neće moći biti primjerice učitelj/ice u školi”, rekla je Prlić.

“Zakon je nastao upravo kao odgovor na činjenicu da 70 posto prestupnika nakon odslužene kazne zatvora za ova djela se vraća u neposrednu blizinu djece i omladine, i upravo ovo zakonsko rješenje ima za cilj da uspostavi registar tih lica, te su definirane odredbe kojim se jasno definira da osuđene osobe ne mogu raditi u direktnom ili indirektnom kontaktu, te da se udalje od mjesta na kojem su djeca i omladina”, dodala je.

Registar, kaže, neće biti javan, a njegovo uređenje i vođenje bit će definisano pravilnikom koji će donijeti Ministarstvo pravde.

“Registar će biti tajan i trajan. Bit će dostupan Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu pravde, tačnije policiji i sudovima, te će institucije i ustanove koje direktno i indirektno rade sa djecom i omladinom po ovom Zakonu imati obavezu da pri prijemu u radni odnos moraju provjeriti da li se neko od kandidata nalazi u registru tako što će poslati zahtjev prema policiji, odnosno sudu”, pojasnila je Prlić.

Registar pedofila nije javan ni u RS-u, a evidenciju o njima vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Važnost registra

Dželila Mulić-Čorbo, psihologinja i psihoterapeutkinja koja je značajan period svog profesionalnog poziva provela radeći u Sigurnoj kući, ističe važnost uspostavljanja registra pedofila i u Federaciji BiH.

“Bez registra je gotovo nemoguće uopće zaštititi određene ustanove koje podrzazumijevaju rad s djecom od pedofila prestupnika”, rekla je Mulić-Čorbo. “S druge strane, postoje preventivni programi koji ne mogu biti kreirani ukoliko ne postoji registar i ukoliko ne postoji zakonski okvir koji bi mogao uspostaviti jedno tijelo koje bi se bavilo preventivnim aktivnostima koji se tiču pedofila”, dodala je.

Pojašnjava da registar omogućava da transparentno govorimo o seksualnim prestupnicima i pedofilima, dok u isto vrijeme omogućava kreiranje programa koji će učiti djecu kako da se zaštite, ali i nudi terapijsku pomoć žrtvama.

“Osim toga, terapijski programi će se ticati pedofila kao takvih i utjecat će na to da se njihova ponovna prestupništva svedu se na minimum, što je obaveza naše zemlje prema Konvenciji o dječijim pravima”, pojašnjava.

Također ističe da je veoma važno da registri pedofila u dva bosanskohercegovačka entiteta budu uvezana.

“U suprotnom, nismo ništa dobili, jer čim pređete u neki grad na teritoriji drugog entiteta sve se poništava”, ističe Mulić-Čorbo.

Registar trebalo uvesti ranije

Da je uspostavljanje registra pedofila i u Federaciji BiH veoma važno smatra i inspektor Federalne uprave policije (FUP) Saša Petrović.

“Bilo kakav pomak u cilju zaštite najranjivije kategorije stanovništva, naše djece, je za pohvalu, iako je registar pedofila trebalo uvesti mnogo prije, ali jednostavno, iz meni nerazumljivih razloga, nije bilo volje od strane osoba koje odlučuju o tom pitanju”, rekao je Petrović.

Napominje da je nedostatak ovog zakona to što registar pedofila ne podrazumijeva registar svih seksualnih prestupnika.

“Nije iniciran samo registar pedofila, već registar svih seksualnih prestupnika, ali je taj prijedlog, prema mojim saznanjima odbijen. Da je usvojen, bilo koji prijestupnik koji je izvršio krivično djelo iz Glave XiX Krivičnog zakona Federacije BiH bi bio evidentiran u centralnom registru. Međutim, ova inicijativa nije provedena u djelo”, rekao je.

“Pored navedenog, uspostava Amber sistema, Tijaninog zakona, Aleksinog zakona, te registar seksualnih predatora, podigao bi nivo sigurnosti djeca u Federaciji BiH na mnogo veći nivo nego sada, ali ne vidim inicijative koje bi vodile prema sačinjavanju prijedloga i usvajanja ovih zakona”, zaključio je Petrović.