Zagađenje zraka – najveći okolišni rizik za zdravlje u Evropi

„Zagađenje zraka je najveći okolišni rizik za zdravlje u Europi. Ima negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, pogađajući 100 posto populacije, od nerođenih beba do starijih osoba. Tijekom našeg života, izloženost zagađenju zraka može smanjiti očekivani životni vijek, oštetiti pluća, povećati učestalost astme i dovesti do drugih kroničnih respiratornih bolesti. Prema Europskoj agenciji za okoliš, izloženost zagađenju zraka dovodi do prerane smrti stotina tisuća ljudi svake godine“, kaže dr. Vlatka Matković, doktorica nauka iz javnog zdravstva, voditeljica EU projekata u Lungs Europe.

Inače, Lungs Europe je zajednička inicijativa Evropske fondacije za pluća (ELF) i Evropskog respiratornog društva (ERS), osnovana 2019. godine koja komunicirajući kako s pacijentima, tako i s respiratornim stručnjacima nastoji unaprijediti borbu za bolje respiratorno zdravlje u Evropi.

„Europska unija (EU) poduzima brojne mjere za smanjenje zagađenja zraka i zaštitu zdravlja svojih građana. Jedna od ključnih inicijativa je revizija Direktive o kvaliteti zraka, koja postavlja strože granice za ključne zagađivače poput PM2.5 i NO2. Smanjenje ovih granica je ključno jer čak i niske koncentracije zagađivača mogu imati značajan utjecaj na zdravlje. Napori za snižavanje pragova prihvatljivih razina zagađenja zraka diljem Europe i šire, te stroža provedba postojećeg zakonodavstva EU, vrlo su važni. Sada znamo da čak i male doze izloženosti zagađenju zraka uzrokuju zdravstvene posljedice“, rekla je Matković.

Prema njenim riječima, postoji nekoliko ključnih prioriteta Evropske unije u području javnog zdravlja, s posebnim fokusom na respiratorne bolesti.

„EU radi na smanjenju razina zagađenja zraka kroz strože propise i promicanje čišćih izvora energije. Smanjenje zagađenja zraka ključno je za prevenciju respiratornih bolesti poput astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i raka pluća. EU podržava i programe cijepljenja protiv respiratornih infekcija poput gripe i pneumokoknih bolesti. Također, EU radi na jačanju kapaciteta za brzo otkrivanje i odgovor na izbijanja respiratornih bolesti.“

Zaštititi zdravlje pluća

Nastavlja da su prioritet i ulaganja u istraživanje i razvoj novih dijagnostičkih alata i terapija za respiratorne bolesti.

„Programi poput Horizon Europe financiraju inovativna istraživanja koja mogu dovesti do boljih metoda liječenja. Svakako, promicanje nepušenja i okruženja bez dima neki su od ključnih prioriteta. EU podržava kampanje koje potiču građane na usvajanje zdravih navika. Ovi prioriteti imaju za cilj smanjenje učestalosti i težine respiratornih bolesti, poboljšanje kvalitete života građana i smanjenje opterećenja zdravstvenih sustava u Europi. ERS, ELF i Lungs Europe su uključeni u koordinaciju nekoliko projekata unutar ovih programa“, kaže Matković.

Nedavna studija EXHAUSTION (Izloženost vrućini i zagađenju zraka u Evropi – kardiopulmonarni utjecaji i koristi od ublažavanja i prilagodbe) istražila je kako ekstremne temperature i zagađenje zraka, uzrokovane klimatskim promjenama, utječu na kardiopulmonalne bolesti i respiratorne bolesti. Nalazi studije pokazuju da ekstremna vrućina i zagađenje zraka značajno povećavaju stope smrtnosti i morbiditeta od respiratornih bolesti.

„Evropska fondacija za pluća (ELF) vjeruje da građani imaju pravo disati čist zrak kako bi zaštitili respiratorno zdravlje i smanjili rizik od pogoršanja bolesti kod osoba s plućnim oboljenjima. Također, potpuno smo posvećeni zagovaranju budućnosti bez dima. Nadamo se da ćemo zajedno s ERS-om i drugim organizacijama pacijenata na evropskom nivou ostvariti ovaj san i zaštititi zdravlje pluća mladih ljudi“, kaže Dimitris Kontopidis, predsjednik ELF-a.

U okviru Lungs Europe trenutno se radi na nekoliko najvažnijih EU projekata u području respiratornog zdravlja poput SOLACE, FRESHAIR4Life, OPTIMA, UNITE4TB, EU PAL-COPD i drugih.

“Osiguravanje da je respiratorna zajednica uključena i vodi EU projekte unutar različitih EU programa finansiranja je ključno. Pružanje baze dokaza za provođenje ključnih inicijativa poput probira raka pluća ili istraživanja načina zaštite respiratornog zdravlja budućih generacija zajedno, u skladu s vizijom Evropske komisije, je od vitalne važnosti“, dodaje profesorica Silke Ryan, predsjednica ERS-a.

Zapadni Balkan trpi velike nejednakosti

ERS i ELF, zajedno kao Lungs Europe, savjetovali bi vlastima da usklade nacionalne standarde kvalitete zraka s smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, poboljšaju regionalnu saradnju, povećaju uključenost zdravstvenih stručnjaka kao i predstavnika pacijenata u kreiranju politika i snažnom zagovaranju, te podrže prijelaz na obnovljive izvore energije i smanjenje korištenja fosilnih goriva.

„Zapadni Balkan trpi velike nejednakosti povezane sa zagađenjem zraka jer je relativno ekonomsko opterećenje zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu znatno veće od onog u EU27. Na primjer, 2019. godine, troškovi povezani s PM2.5 u 26 gradova Zapadnog Balkana iznosili su između 7,8 i 9,0 milijardi eura. U podskupini gradova Zapadnog Balkana sugerira se da bi smanjenja u energetskom sektoru mogla donijeti najveće zdravstvene i ekonomske koristi, a slijede poljoprivreda i kućno sagorijevanje“, kaže Matković.

Napominje da mjere poput smanjenja zagađenja zraka te promocije zdravih stilova života zajedno s kontinuiranim istraživanjima i prilagodbama politika zasnovanim na novim saznanjima, mogu značajno smanjiti negativne utjecaje klimatskih promjena na respiratorno zdravlje.

„Važno je provođenje politika koje smanjuju emisije štetnih tvari iz industrije i transporta te prelazak na čišće izvore energije. Pored toga, ključna  je i edukacija javnosti o važnosti smanjenja izloženosti zagađenju zraka i ekstremnim temperaturama te promicanje aktivnosti koje mogu smanjiti rizik od respiratornih bolesti. Također, moramo redovito i jasno komunicirati o utjecaju klimatskih promjena na osobe koje žive s respiratornim bolestima i osigurati da liječnici mogu podržati i savjetovati svoje pacijente“, rekla je Matković.

Ističe da će budućnost prevencije i liječenja respiratornih bolesti u Evropi oblikovati napredak u nauci, tehnologiji, politici i društvenim promjenama.

„Moramo dati prioritet istraživanju i stvarnim programima provedbe kako bismo ojačali provjere i probir zdravlja pluća, kao i podizanje svijesti o zdravlju pluća, uključujući aspekte poput promicanja cijepljenja, prestanka pušenja, bolje kvalitete zraka i načina života (primjerice, kampanja Healthy Lungs for Life). Nedavne studije pokazale su da je zdravlje pluća pod utjecajem od najranijih faza života – počevši od maternice i nastavljajući kroz djetinjstvo. Rana izloženost čimbenicima rizika može dovesti do kroničnih plućnih bolesti kasnije u životu.“

Poručuje da rješavanjem zdravlja pluća kao pitanja tokom cijelog životnog vijeka, možemo zaštititi mlada pluća i osigurati bolje zdravlje pluća u odrasloj dobi.

„Daljnji napori trebali bi se također usmjeriti na poboljšanje dijagnostike i mogućnosti liječenja, osiguranje jednakog pristupa za sve pacijente diljem Europe i poticanje bolje koordinacije zdravstvenih politika između država članica. Kontinuirana edukacija javnosti, pacijenata, zdravstvenih radnika i donositelja politika o važnosti prevencije i ranog liječenja je ključna“, zaključuje Matković.