Uloga libanske vojske u realizaciji sporazuma Izraela i Hezbollaha

Nakon što je primirje između Hezbollaha i Izraela stupilo na snagu prošle srijede, pažnja je usmjerena na libansku vojsku koja je odgovorna za provedbu odredbi sporazuma na terenu. Taj zadatak se smatra testom njenih sposobnosti i međunarodnih i lokalnih dogovora koji se odnose na sigurnosnu situaciju na jugu zemlje.

Sporazumom je predviđeno da libanska vojska rasporedi 10.000 vojnika južno od rijeke Litani, uključujući 33 lokacije na granici s Izraelom, uz uspostavu kontrolnih punktova i centara za nadzor radi sprečavanja bilo kakve ilegalne vojne aktivnosti. Osim toga, vršit će se zapljena ilegalnog oružja, demontaža ilegalnih vojnih objekata i pojačana kontrola granice.

Ovaj zadatak pokreće pitanja o tome kako će libanska vojska to izvesti i kakav će biti njen odnos s Hezbollahom? Hoće li postojati koordinacija i saradnja između njih ili će stvari postati napete?

Promjene i prilagođavanja

Prema riječima vojnog i strateškog stručnjaka, brigadnog generala Alija Abi Raada, odredbe sporazuma koje vojska treba provesti podrazumijevaju raspoređivanje snaga na granici između Libana i okupirane Palestine. Gotovo 1.000 vojnika bit će angažirano u područjima od Ras al-Naqoura sve do Shebaa farmi i Kafar Shuba, odnosno do granica okupiranog sirijskog Golana. Na jugu Libana trenutno je raspoređeno gotovo 4.500 vojnika, s tim da se planira njihovo postepeno povećanje.

Brigadir Abi Raad izjavio je za Al Jazeeru da je vojska prethodno bila raspoređena na jugu, ali da je došlo do repozicioniranja snaga zbog promjena položaja na terenu, budući da su neki vojni objekti duž granice evakuirani. Podsjetio je da je vojska ranije bila raspoređena uz plavu liniju koju su nakon rata 2006. odredili Ujedinjeni narodi. Na tom području i dalje postoji 13 spornih tačaka koje još nisu riješene, uprkos naporima uloženim pod nadzorom mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Libanu (UNIFIL) i Ujedinjenih naroda.

Govoreći o situaciji nakon rata, Abi Raad je potvrdio da je vojska trebala provesti trajno repozicioniranje svojih snaga nakon što se povukla pod pritiskom izraelskih napada. Napominje da ni snage UNIFIL-a nisu bile pošteđene tih napada, čiji je cilj bio ukloniti UNFIL i libansku vojsku kako bi se smanjila potreba za proširivanjem djelovanja izraelskih snaga.

Objasnio je da je vojska počela raspoređivati svoje snage u područjima kao što su Marjayoun, Dibal i Ain Ebel, dok su vojni centri unaprijed određeni. Glavnina snaga bit će raspoređena na plavoj liniji, ali pod uvjetom da se izraelske snage povuku sa svih područja prije nego što libanska vojska zauzme te položaje. Koordinacija će biti obavljena kroz petočlani odbor, umjesto nekadašnjeg tročlanog, nakon dodavanja predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Francuske.

Govoreći o ovom odboru, brigadni general Abi Raad pojasnio je da sastanci još nisu počeli jer je potrebno utvrditi mehanizam za provedbu odluke o prekidu vatre, što podrazumijeva i neophodne mjere za praćenje kršenja primirja i načine za rješavanje tih pitanja. Očekuje se imenovanje članova odbora, što bi omogućilo početak sastanaka između relevantnih strana radi definiranja plana rada i provedbe mjera.

Istakao je da trenutni američki dužnosnik radi s 12 pomoćnika u uredu pri Ambasadi SAD-a u Bejrutu, a kada realizacija počne, imat će urede u sjedištu Ujedinjenih naroda u Naqouri i na području Safeda kako bi pratili provedbu zadataka.

Koordinacija i saradnja

Kada je riječ o koordinaciji Hezbollaha s libanskom vojskom, brigadni general Abi Raad naglasio je da Hezbollah službeno ne učestvuje u ovim operacijama, iako je poznato da postoji dugogodišnja koordinacija između njih jer su se zajedno borili protiv “izraelskog neprijatelja”.

Prema njegovim riječima, borci Hezbollaha nisu smješteni u vojnim bazama niti nose vojne uniforme. Oni su stanovnici te regije, odnosno južnog Libana, ističući da se ne može govoriti o “povlačenju boraca” jer oni ne postoje službeno ili vojno. Smatra da pitanje naoružanja ostaje jedno od najvažnijih tema, te da bilo kakvo povlačenje oružja zahtijeva koordinaciju između vojske i Hezbollaha.

S druge strane, vojni i strateški stručnjak Hassan Jouni smatra da libanska vojska od 2006. provodi odredbe Rezolucije 1701 u saradnji sa snagama UNIFIL-a na području južno od rijeke Litani. Dodao je da su se, uprkos tome, dešavala kršenja te rezolucije, posebno s izraelske strane, a kasnije se pokazalo da je “bilo kršenja i s libanske strane, budući da je Hezbollah izgradio odbrambenu infrastrukturu na području na kojem mu nije bilo dozvoljeno prisustvo”.

“Danas se ponovno vraćamo na ovu rezoluciju, ali kroz ozbiljniji mehanizam provedbe i praćenja koji zahtijeva da vojska koordinira sa snagama UNIFIL-a i da se obaveže na striktnu provedbu njenih odredbi kako bi se, prije svega, osigurala zaštita Libana”, dodaje stručnjak.

Za Al Jazeeru pojašnjava da će proces implementacije rezolucije biti pod nadzorom proširenog nadzornog odbora koji predvodi američka strana. Ovaj odbor će biti zadužen za praćenje svih eventualnih kršenja rezolucije, koja bi mogla doći s libanske ili izraelske strane.

Obavezivanje i podrška

“Na osnovu navedenog možemo zaključiti da je Hezbollah pristao na ovu rezoluciju putem ovlasti koje je prenio na predsjednika Nabiha Berrija i najavio je svoju predanost njenoj provedbi uz pomoć svog generalnog sekretara Naima Qassema, koji je potvrdio da postoji visok nivo koordinacije s libanskom vojskom. Čini se da je Hezbollah predan provedbi Rezolucije 1701, naročito u oblasti južno od rijeke Litani te kako će nastaviti svoju saradnju s vojskom u tom pogledu”, kaže Jouni.

Prema njegovom mišljenju, vojska će se “maksimalno truditi” da u potpunosti provede odredbe ove rezolucije, koristeći pozitivnu koordinaciju s Hezbollahom, koji bi se, kako se očekuje, trebao povući iz oblasti južno od rijeke Litani u roku 60 dana, paralelno s povlačenjem izraelskih snaga. Nakon toga, libanska vojska i snage UNIFIL-a preuzet će punu odgovornost za to područje.

Jouni je rekao da će koordinacija obuhvatiti ​​i nadzor granica kako bi se spriječilo unošenje bilo kakvog ilegalnog oružja. Prema rezoluciji, libanska vojska je odgovorna za kontrolu granica i sprečavanje krijumčarenja oružja, što zahtijeva i Hezbollahovu saradnju u tom pogledu.

Govoreći o američkoj i francuskoj podršci libanskoj vojsci, Jouni je rekao da se ona nastavlja i da odražava snažnu posvećenost ispunjavanju potreba vojske u provedbi njenih nacionalnih zadaća. Očekuje se da će ta podrška uključivati ​​logističku i finansijsku pomoć za obuku više od 5.000 vojnika u tri grupe, osim osiguravanja potrebnog oružja i opreme, uključujući transportna vozila i lako naoružanje, s naglaskom na jačanje kapaciteta za obuku.

Jouni ističe da je ta podrška uvjetovana time da Liban ostane predan provedbi odredbi sporazuma. Smatra da se situacija razvija pozitivno na domaćem i na međunarodnom planu te da izraelska strana, također, mora sarađivati ​​s nadzornim odborom kako bi se osigurala provedba sporazuma i dosljedno ispunjavanje obaveza svih strana.