Ukrajinci osuđuju poziv SAD-a da smanje starosnu dob za rat

Vladislav je mišljenja da je smanjenje starosne dobi za regrutaciju u Ukrajini sa 25 na 18 godina “loša ideja”. Njegova vojna služba je tužan, ali slikovit primjer.

Plavokosi, mršavi dvadesetogodišnjak dobrovoljno se pridružio ukrajinskoj vojsci prije dvije godine – i u blizini istočnog grada Kupjanska pretrpio kontuziju.

“Bilo je strašno”, rekao je Vladislav za Al Jazeeru u centru Kijeva, povlačeći dim cigarete.

“Vidio sam mnogo toga. Imam problema s glavom”, rekao je kao da se izvinjava što ne želi govoriti o svom ratnom iskustvu.

Vladislav čeka liječničku procjenu kako bi se demobilisao ili vratio natrag na liniju fronta u jugoistočnoj regiji Donbas, gdje ukrajinske snage, nadjačane u ljudstvu i oružju, polako gube položaje pred ruskim osvajačima.

Iako je sa 18 godina legalno mogao donijeti odluku o dobrovoljnom stupanju u vojsku, ne misli da prijavljivanje 18-godišnjaka treba biti obavezno.

Visoki dužnosnik Bijele kuće je u međuvremenu pozvao Kijev da smanji starosnu granicu za regrutaciju na 18 godina kako bi nadoknadio gubitke u ljudstvu u Donbasu, gdje ruske snage napreduju prema nekoliko strateških uporišta.

“Trenutno su potrebni ljudi”, rekao je neimenovani dužnosnik novinarima u Washingtonu. “Mobilizacija i više ljudstva mogli bi napraviti značajnu razliku u ovom trenutku.”

Ukrajinski vrh nije održao nikakve sastanke o tom pitanju.

“Nisu održani nikakvi sastanci na kojima bi se raspravljalo o ovom pitanju, niti su dati prijedlozi o snižavanju starosne granice za regrutaciju”, rekao je izvor iz Glavnog štaba ukrajinskih oružanih snaga, koji je za Al Jazeeru govorio pod uvjetom anonimnosti.

Do sada je Kijev službeno odgovorio odbijanjem.

“Pozivi Ukrajini da smanji starosnu granicu za mobilizaciju, vjerovatno kako bi mobilizirala više ljudi, nemaju smisla u trenutku kada prethodno najavljena vojna oprema kasni”, napisao je Dmitrij Litvin, pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na društvenoj mreži X. “Zbog tih kašnjenja, Ukrajini nedostaje oružje kojim bi opremila vojnike koji su već mobilizirani”.

‘Plaćamo cijenu neodlučnosti SAD’

Neki Ukrajinci su saglasni sa Litvinovim mišljenjem.

“Što nam ne daju više oružja bez odgađanja”, rekao je za Al Jazeeru Oleksij Surovčenko, 64-godišnji bivši policajac, referirajući se na odlazeću administraciju predsjednika Josepha Bidena.

“SAD nas je uvalio u ovu zbrku i mi sada plaćamo cijenu njihove neodlučnosti i neaktivnosti”, dodao je ljutito, referirajući se na napore Washingtona da 1990-ih i ranih 2000-ih u Ukrajini uništi kolosalne zalihe oružja iz sovjetske ere.

Obama je pomogao Kongresu SAD-a da osigura 48 miliona dolara za finansiranje uništenja 400.000 komada malog oružja, 1.000 prijenosnih protuzračnih projektila i 15.000 tona municije.

Ukrajinske vlade su u nedostatku novca uglavnom zanemarile potrebe svojih oružanih snaga i velike količine ključnog oružja, poput strateških bombardera, prebacile u Rusiju, plaćajući na taj način opskrbu prirodnim plinom.

Sve do 2014. godine, kada je Moskva anektirala Krim i podržala separatiste u Donbasu, Rusija nije smatrana potencijalnim agresorom, a 59 posto Ukrajinaca podržavalo je njenog predsjednika Vladimira Putina.

Deceniju kasnije – i gotovo tri godine nakon sveobuhvatne invazije Moskve – neki Ukrajinci i dalje vide Ruse kao prijateljsku, bratsku slavensku naciju protiv koje se ne žele boriti.

“Prije bih odabrao da me strijeljaju ovdje, u Kijevu, umjesto odlaska na front”, rekao je Serhij, 17-godišnji maturant, za Al Jazeeru. “Ne bih mogao dići ruku na ljude svoje krvi.”

Podsjetio je na običaje Kozaka, srednjovjekovne pogranične ratnike koji su na području današnje Ukrajine formirali kvazidemokratske zajednice i kombinovali nomadsku konjičku taktiku s vatrenim oružjem.

“Naši preci, Kozaci, nisu dopustili da čovjek koji nema djece, ni nasljednika ide u rat”, rekao je Serhij. “I ja bih isto postupio. Ako nema ljudi, kome, dovraga, treba ova zemlja?”

Prije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Ukrajina je imala 50 miliona stanovnika, no stopa nataliteta je i tada bila među najnižim u Evropi.

Trenutno, više od šest miliona Ukrajinaca živa u anektiranom Krimu i velikim dijelovima četiri regije koje je Rusija okupirala, a milioni su pobjegli u Evropu i druge dijelove svijeta. Kijev kontroliše 81 posto teritorije prijeratne Ukrajine na kojoj živi manje od 30 miliona ljudi.

Ideja Bijele kuće ravna ucjeni

Serhijeva majka Neela također se protivi smanjenju starosne dobi za regrutaciju, jer mlađi ljudi “nisu psihički zreli i bacit će se pod neprijateljsko oružje bez razmišljanja i razumijevanja”.

“Još nemaju osjećaj samozaštite”, rekla je za Al Jazeeru, dodajući da će “predstavljati uništenje ukrajinskog naroda”.

Vojni stručnjak smatra da je ideja Bijele kuće ravna ucjeni.

“Iznosite uvjete koji su neprihvatljivi strani s kojom komunicirate. Ako ne smanjite starosnu dob za borbu, razgovarat ćemo o opskrbi određenim oružjem. To je neka vrsta opravdanja da ne pruže dalju vojnu pomoć”, rekao je Ivan Timočko, čelnik Vijeća rezervista kopnenih snaga, za ukrajinski radio.

Predsjednik Zelenski je u aprilu – nakon 10 mjeseci razmatranja  – potpisao zakon o smanjenju starosne granice za mobilizaciju za borbenu službu sa 27 na 25 godina.

Od tada, vojne patrole izbezumljeno ganjaju vojno sposobne muškarce širom Ukrajine, usred optužbi za zlostavljanje, upotrebu sile i korupciju.

Nakon poziva Washingtona uslijedila je i objava iz Moskve.

Ruski general-pukovnik Ivan Buvaltsev je potvrdio da je Rusija obučila 300.000 rezervista koji će biti poslani na ukrajinski front.