Šta bi Trumpov ‘mali Marco’ mogao donijeti Balkanu

Mnoge je iznenadila odluka novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da nominira senatora Marca Rubija za državnog sekretara, naročito jer mu je bio konkurent kojeg je Trump ismijavao kao “malog Marca” tokom republikanske izborne kampanje 2016. godine.

Njemački analitičar Alexander Rhotert u autorskom članku za njemački dnevni list TAZ ističe kako je „iznenađujuće je da je Trump za važnu poziciju ekspresno izabrao njega, a ne, kako su mnogi posmatrači očekivali, svog najbližeg savjetnika Richarda Grenella“, te kako se Grenell sada smatra izaslanikom za ukrajinski rat.

„Rubiova nominacija mogla bi biti nada za žrtve srpske agresije na Balkanu, jer je Grenell više puta isticao svoj prosrpski stav. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao ga je najvišim ordenom za zasluge 2023. godine“, piše Rhotert, bivši zaposlenik UN-a, NATO-a, OSCE-a i Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini.

Svrgavanje Albina Kurtija

On ukazuje kako je Grenell, kao Trumpov izaslanik za Balkan, bio je najzaslužniji za svrgavanje kosovskog premijera Albina Kurtija 2020. godine. Dodaje kako je Kurti, političar koji je vladao bez optužbi za korupciju, uspio „značajno unaprijediti vladavinu prava uz pomoć EU-a, što znači da je Kosovo sada u mnogo boljem položaju od Srbije“.

„Moja Vlada svrgnuta je ni manje ni više nego zbog žurbe ambasadora Grenella da potpiše sporazum sa Srbijom”, rekao je Kurti u aprilu 2020. godine, podsjeća njemački analitičar i navodi kako je odbijanje kosovskog premijera da pristane na razmjenu teritorija između Srbije i Kosova na temelju etničkih kriterija do daljnjega okončalo njegovu karijeru.

„Plan je bio zamijeniti srpske većinske zajednice na sjevernom Kosovu za Preševsku dolinu u južnoj Srbiji u kojoj su većina Albanci. To je moglo izazvati lančanu reakciju na multietničkom Balkanu: dio Bosne kojim dominiraju Srbi, [entitet] Republika Srpska, pripojio bi se Srbiji, a Albanci u Sjevernoj Makedoniji i Crna Gora pripojili bi se Kosovu“, piše autor za TAZ.

„Domino efekt mogao je dovesti do oružanog sukoba. Budući da je tadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaci bio optužen u Hagu za ratne zločine, plan je bio neizvodiv.“

Ove je godine, prema The New York Timesu, Grenell posredovao u poslu vrijednom 500 miliona dolara za nekretninsku kompaniju Trumpovog zeta Jareda Kushnera u Beogradu, koji je uključivao i zgradu bivšeg Generalštaba Jugoslavenske narodne armije, koju su uništile NATO bombe 1999. godine, navodi Rhotert.

„Takav ‘dobar posao’, kakav voli Trump, vrijedan je pažnje, pogotovo zato što je godinama prije Kushnera bacio oko na isti projekt.“

„Nije tajna da su rukovodstva Srbije i [entiteta] Republika Srpska nestrpljivo iščekivala pobjedu Trumpa. Lider bosanskih Srba, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, čak je organizirao pobjedničku zabavu u čast Trumpa u svojoj predsjedničkoj palači u Banjoj Luci. Zatim je nagađao kako bi ljudi iz Republike Srpske mogli služiti u oružanim snagama Srbije – još jedan korak prema infiltraciji u Bosnu“, ističe autor.

Javelini i sankcije Dodiku

Njemački analitičar govori kako niko ne može predvidjeti Trumpovu politiku i kako će je novoizabrani lider SAD-a oblikovati kako mu odgovara, pa tako i u vidu „dobrog posla“. No, on podsjeća kako su tokom Trumpova prvog mandata 2017. donesene dvije važne odluke koje su bile iznenađujuće: prvi put je isporučio ukrajinskoj vojsci “smrtonosno oružje”, poput protivtenkovskih raketa Javelin.

Njegov prethodnik Barack Obama to je uskraćivao Kijevu od ruske invazije 2014. godine, a bez Javelina, koji je predsjednik Joseph Biden isporučio prije ruske invazije 2022. godine, malo je vjerovatno da bi Ukrajina uspjela zaustaviti napad. Glasnogovornica Trumpovog State Departmenta rekla je 2017. da je SAD odlučio omogućiti Ukrajini da “odvrati daljnju agresiju”.

„Još jedna dugoročno važna odluka odnosila se na Bosnu i Hercegovinu, odnosno nametanje finansijskih sankcija secesionističkog predsjedniku Republike Srpske Dodiku i njegovoj vladi. One su pooštrene od 2017. godine, posljednji put nakon Trumpove izborne pobjede i znatno su otežale Dodiku da vlada.“

„Pitanje je bi li Trump zaista riskirao dva najvažnija mirovna projekta pod vodstvom SAD-a u okviru Marshallova plana – Bosnu i Hercegovinu i Kosovo – ‘prepustivši’ ih Srbiji. Kad bi Beograd pokušao implementirati ‘srpski svijet’, Moskva bi bila pobjednik. Vučić i Dodik su de facto predstraže Rusije na Balkanu. Putin bi onda ovdje mogao vezati NATO snage kako bi spasio mirovne misije na Kosovu i u Bosni. Srpska pobjeda bi mu uz pomoć saveznika dala značajan utjecaj u ‘unutaršnjem dvorištu’ NATO-a i EU-a. Takav haos u korist Moskve mogao bi učiniti da Trump izgleda kao gubitnik, slično onome što se dogodilo Bidenu u Afganistanu“, ističe njemački analitičar.

Naoružavanje BiH i Kosova

Ako Grenell ne bude imenovan posebnim izaslanikom, mogao bi postati “pomoćnik državnog sekretara za evropska pitanja“, pozicija na kojoj je tokom balkanskih ratova bio Richard Hoolbrooke, arhitekt Dejtonskog mirovnog sporazuma, podsjeća Rhotert, kao i to kako je Holbrooke, kao i Grenell, prethodno bio američki ambasador u Berlinu.

Analitičar zaključuje tekst porukom Evropskoj uniji.

„Bez obzira na Trumpovu politiku prema Balkanu, EU treba ispuniti svoju historijsku odgovornost i učiti iz teških grešaka iz 1990-ih. U tu svrhu, značajno povećanje mirovnih snaga Eufor Althea u Bosni i Hercegovini, uključujući britanske vojnike, bilo bi ključno za sprečavanje srpske secesije i odvraćanje srpskih napada. Ako EU nije spremna to učiniti, trebala bi opremiti legitimne oružane snage Bosne i Hercegovine i Kosova kako bi se mogle odbraniti od ponovnog napada.“