Kriza u Južnoj Koreji: Šta slijedi za predsjednika Yoona

U iznenadnom večernjem obraćanju u utorak predsjednik Južne Koreje Yoon Suk-yeol najavio je uvođenje vojnog stanja, navodeći kao razlog prijedlog glavne opozicijske Demokratske stranke, koja ima parlamentarnu većinu, za opoziv glavnih tužilaca i odbijanje prijedloga budžeta vlade.

No, manje od dva sata nakon objave vojnog stanja, zastupnici su se probili pored vojnika kako bi izglasali poništenje njegove odluke. Yoon je prihvatio poništenje šest sati kasnije.

Evo šta znamo o političkom zastoju.

Šta se dogodilo u Južnoj Koreji?

U neplaniranom televizijskom obraćanju oko 23:00 po lokalnom vremenu, Yoon je proglasio vanredno stanje, optužujući Demokratsku stranku za simpatiziranje sa Sjevernom Korejom i bavljenje antidržavnim aktivnostima.

Njegova odluka je nakratko predala kontrolu vojsci, koja je rasporedila vojnike i policiju ispred Nacionalne skupštine, a opaženi su i helikopteri.

Južnokorejski političari odmah su osudili Yoonovu objavu kao nelegalnu i neustavnu. Čelnik opozicije Lee Jae-myung pozvao je zastupnike Demokratske stranke da se okupe i glasaju kako bi odbacili proglašenje vanrednog stanja.

Hiljade ljudi su izašle na ulice, ali tenzije nisu dovele do izbijanja nasilja, uprkos prisustvu vojske. Zastupnici su uspjeli zaobići barikade i kada su došli do skupštine, jednoglasno su izglasali blokadu dekreta tokom hitne kasnonoćne sjednice, na kojoj je bilo prisutno 190 od 300 članova Nacionalne skupštine Južne Koreje.

Oko 04:30 ujutro, Yoon je kazao da će poništiti svoju raniju odluku. Potvrdio je u izjavi da će vojnici koji su poslani da provedu naredbu biti povučeni, ali je ponovio svoje ranije opravdanje za iznenadnu odluku.

Šta je vanredno stanje?

Vanredno stanje je privremeni oblik vladavine vojnih vlasti tokom vanrednih situacija.

Ustav Južne Koreje navodi da predsjednik može proglasiti vanredno stanje i rasporediti vojsku kada je to nužno da se suzbije vojna prijetnja ili održi javni red i mir.

Prema Centru za strategije i međunarodne studije (CSIS), Yoon je proglasio vanredno vojno stanje.

Proglašavanjem vanrednog vojnog stanja, Yoon ima ovlasti da „ograniči slobodu govora, objavljivanja, okupljanja i druženja“, prema CSIS-u.

U ovom slučaju, naredba je stavila sve medije pod kontrolu vojnog režima i naložila svom medicinskom osoblju, uključujući ljekare u štrajku, da nastave rad u roku 48 sati.

Hiljade ljekara su u štrajku u Južnoj Koreji od početka februara zbog prijedloga za povećanje broja upisanih na medicinske fakultete, zbog čega su bolnice morale otkazivati tretmane i operacije. Vlada kaže da su reforme potrebne za ublažavanje nedostatka osoblja i upravljanje tranzicijom zemlje prema društvu starijih.

Youngshik Bong, gostujući profesor na Univerzitetu Yonsei i savjetnik u Ministarstvu ujedinjenja Južne Koreje, rekao je da se proglašenja vanrednog vojnog stanja, prema članu 77 Ustava, moraju čuvati za najozbiljnije situacije, poput stvarnog rata.

„No, mi nismo imali takvu situaciju“, Youngshik je kazao Al Jazeeri. „Ovo je igra u kojoj predsjednik ne može pobijediti.“

Zašto je Yoon proglasio vanredno stanje?

Proglašenje vanrednog stanja uslijedilo je nakon višemjesečnog opadanja podrške javnosti koja je, prema anketi provedenoj prošle sedmice, pala na svega 25 posto.

Predsjednik se u proglašenju vanrednog stanja fokusirao na domaće političke protivnike i nije naveo nikakvu specifičnu prijetnju iz Sjeverne Koreje. Žalio se na 22 prijedloga za opoziv, koji su podneseni protiv službenika administracije otkako je stupio na dužnost u maju 2022. godine.

Od kada je stupio na dužnost 2022. Yoon se suočava sa izazovima u napredovanju svog programa u parlamentu pod kontrolom opozicije. Njegova stranka je sada u ćorsokaku s liberalnom opozicijom u vezi s budžetom za narednu godinu.

Yoon je, također, odbacio pozive na nezavisne istrage skandala, u koje su uključeni njegova supruga i visoki zvaničnici, što je izazvalo kritike njegovih političkih protivnika.

Može li Yoon sada biti opozvan?

Grupa zastupnika iz opozicijskih stranaka kazala je da planiraju predstaviti prijedlog zakona o opozivu Yoona u srijedu, a glasanje se očekuje u roku 72 sata.

Nacionalna skupština može opozvati predsjednika ako više od dvije trećine zastupnika glasa za to.

Demokratska stranka, zajedno s nekolicinom manjih stranaka, ima 192 mjesta i nedostaje im samo osam od 200 potrebnih glasova da opozovu predsjednika.

Neki članovi Yoonove stranke Snaga naroda su se, također, snažno protivili njegovom proglašenju vanrednog stanja. Nije jasno koliko će se njih, i hoće li uopće, pridružiti opoziciji ako se bude glasalo o ovom prijedlogu.

Ako se opoziv izglasa i odobri, održat će se suđenje pred Ustavnim sudom, tijelom od devet članova koje nadgleda grane Vlade Južne Koreje. Ako šest članova suda glasa za potvrdu opoziva, predsjednik će biti smijenjen s dužnosti.

Yoonovo osoblje je u međuvremenu ponudilo masovnu ostavku, iako se predsjednik još nije pojavljivao u javnosti.

Korejska konfederacija sindikata, jedna od najvećih radničkih organizacija u državi, također je pozvala na štrajk do Yoonove ostavke.

„Oni obično ne učestvuju u politici“, za Al Jazeeru je rekao Alex Taek-Gwang Lee, profesor kulturalnih studija na Univerzitetu Kyung Hee u Seulu. „Ovo će ubrzati pokret za opoziv. Mislim da će Yoon uskoro biti opozvan.“

Yoon je inaugurisan kao predsjednik Južne Koreje 10. maja 2022.

Šta će se dogoditi ako Yoon bude razriješen dužnosti?

Premijer će služiti kao vršilac dužnosti. Novi izbori moraju biti održani u roku 60 dana.

U narednim satima očekuje se još demonstracija.

Kakve su reakcije?

Širom države su izbili protesti, a stanovnici su, također, počeli skladištiti zalihe. Lokalni mediji izvještavaju da je cijena konzervirane hrane skočila za 300 posto, a instant rezanaca za 250 posto između 23 sata i ponoći. Prodaja vode, instant riže i baterija je, također, značajno porasla, prema izvještaju novinske agencije Reuters.

Kada je riječ o međunarodnoj javnosti, iz Bijele kuće su poručili da im je „laknulo“ kada je Yoon odlučio poništiti proglašenje vanrednog stanja.

Iz Velike Britanije i Njemačke su ranije kazali da pomno prate razvoj događaja. Rusija je izrazila zabrinutost zbog krize u Južnoj Koreji. Kina je pozvala svoje državljane u Južnoj Koreji da budu na oprezu.