Kako se Južna Koreja zatekla u najkraćem ratnom stanju u historiji

Seul, Južna Koreja – U srijedu ujutro mnogi u Južnoj Koreji probudili su se u stvarnosti o kojoj nisu ni sanjali.

Prethodne noći, predsjednik zemlje Yoon Suk Yeol uveo je ratno stanje.

Koristeći dvosmisleni jezik, proglasio je potrebu da se “zaštiti zemlja od sjevernokorejskih komunista i eliminiraju antidržavni elementi”, dodajući da se zemlja mora “obnoviti i zaštiti od pada u propast”. Poslavši trupe da blokiraju zgradu Narodne skupštine dok se bližila ponoć, Yoon je pokušao spriječiti parlamentarce da se umiješaju u njegove planove.

Yoon nije uspio, zakonodavci su ušli u parlament i izglasali ukidanje ratnog stanja, koje je na kraju trajalo samo dva sata.

Do jutra je Južna Koreja preživjela prvi pokušaj državnog udara u više od 40 godina.

Kako je dan prolazio, život studenata u univerzitetskim kampusima i uredskih radnika u gradskim centrima nastavio se uobičajenim tokom. Pred zgradom Narodne skupštine, međutim, nastavila se drama od utorka navečer.

Stotine demonstranata i građana okupilo se ispred zgrade kako bi se pridružili protestima koje su predvodili članovi opozicione Demokratske stranke koji su nekoliko sati ranije iznijeli prijedlog zakona za opoziv Yoona. Nadaju se da će ga usvojiti do subote.

Ali demonstranti na terenu nisu bili voljni čekati toliko dugo, mnogi su tražili od Yoona da odmah odstupi.

“Nije bilo nikakvog proceduralnog legitimiteta u sinoćnjim postupcima predsjednika”, rekao je 44-godišnji Shin Byung-soo, koji je držao svijeću zajedno s ostalim demonstrantima. “Gledao je dalje od dobrobiti i inteligencije naših ljudi, donoseći jednostrane odluke koje su nosile neviđene posljedice.”

Min Jun-shik (43), koji je fotografirao proteste, ponovio je mišljenje da Yoon “nema sposobnosti predsjednika” i poželio da “skoro podnese ostavku”.

Ranije u svom uredu u Seulu, Min je rekao da se većina razgovora između kolega fokusirala na to “koliko je Yoonova odluka bila nadrealna”.

“Ovo me podsjeća na situaciju od prije nekoliko godina, kada smo se okupili na velikoj hladnoći pozvali Park Geun-hye da odstupi”, rekao je Min, misleći na prvi opoziv predsjednice u zemlji 2017. Park, koja je bila predsjednica od 2013. do 2017, bila je opozvana, a zatim osuđena od strane Ustavnog suda zemlje, zbog optužbi za korupciju povezanih s vanustavnim utjecajem.

“Naša ekonomija nije sjajna i mnogima je teško zaraditi za život. To je dodatno pogoršalo situaciju. Dobit je značajno pala, a još jedna mrlja je stavljena na ugled naše zemlje”, rekao je Min.

Narušen ugled u svijetu

Chung Joo-shin, direktor Korejskog instituta za politiku i društvo, rekao je da su Yoonovi postupci naštetili statusu Južne Koreje u svijetu.

“Kada stranci govore o Južnoj Koreji, podsjećaju na razne demokratske pobjede kroz historiju zemlje koje su dovele do neviđenog rasta”, rekao je Chung. Yoonovo uvođenje ratnog stanja, međutim, “pokazalo je da Južna Koreja još ima mnogo do toga da postane napredno demokratsko društvo”.

“Suočen s rekordno niskim ocjenama popularnosti zbog rastuće inflacije u zemlji i redovnih skandala tokom njegovog predsjedničkog mandata, Yoon je pokušao vidjeti put za bijeg”, dodao je Chun. “Ali njegov plan nije imao legitimno opravdanje i nije bio u potpunosti osmišljen.”

Rezultat: Yoon, čija je popularnost pala na 25 posto u nedavnim anketama, nadzirao je najkraće trajanje ratnog stanja u historiji zemlje.

Korejska historija puna je takvih situacija, ali ratno stanje je u prošlosti proglašeno samo tokom vojnih diktatura. Ta desetljeća vojne vladavine završila su tek 1988, nakon godina borbe za demokratiju, uključujući i tokom ustanka u Gwangjuu, masovnog protesta koji je izbio 18. maja 1980. u ovom južnom gradu. Strahovalo se da su stotine demonstranata ubijene u gušenju akcije snaga sigurnosti.

Jeon Hyun-jung (33), čija je majka radila u Gwangjuu tokom protesta predvođenih studentima, kaže da nije mogla zaspati zbog pomisli na povratak ratnog stanja.

“Kad sam nazvala svoju prijateljicu u Seulu, u razgovoru sam čula helikoptere i oklopna vozila kako se kreću ulicama”, prisjetila se Jeon. “Stvarno sam se brinula da će vojnici možda upotrijebiti silu protiv ljudi.”

Ali nakon što je Nacionalna skupština izglasala ukidanje ratnog stanja, otišla je spavati vjerujući da će se stvari vratiti u normalu do jutra.

“Mislim da su mnogi moji južnokorejski prijatelji otišli spavati poput mene. Umjesto toga, moji prijatelji izvan zemlje su mi se obraćali u šoku,” rekla je Jeon. “Nisu mogli vjerovati da se ovo događa Južnoj Koreji.”

Lee Gil-bok, koja živi u sjevernoj pokrajini Paju, također je spavala relativno mirno jer je vjerovala da se situacija neće preko noći pogoršati. Ali događaji od utorka natjerali su je da ponovno razmisli o mogućnosti da pošalje svoje unuke da žive u inostranstvu.

“Osjećam se kao da danas u zemlji nema vođa na koje bi se djeca mogla ugledati”, rekla je 65-godišnjakinja. “Političari samo žele zaštititi svoje interese, a pritom ih je napustio razum. Ne možemo više stvarno vjerovati nikome ko ima moć.”