Zašto je Rusija odbacila Trumpov plan o primirju u Ukrajini

Rusija je odbacila plan tima novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rusko-ukrajinskog rata koji je podrazumjevao odgodu članstva Kijeva u NATO-u u zamjenu za primirje, prema ruskim državnim medijima.

Trumpova pobjeda na predsjedničkim izborima u novembru, njegove ponovljene kritike Ukrajine i američkog finansiranja Kijeva i njegovo obećanje da će okončati rat u roku jednog dana nakon što dođe na vlast, potakli su zabrinutost među NATO saveznicima zbog kompromisa koje bi mogao zahtijevati od Ukrajine.

Dakle, šta je Trumpov prijedlog za mir u Ukrajini, šta je Rusija odbila – i zašto?

Šta je Trumpov plan za Ukrajinu?

Trump je pazio da ne otkrije mnogo o svom planu. “Ne mogu vam dati te planove jer ako vam ih dam, neću ih moći koristiti. Bit će neuspješni. Dio toga je iznenađenje”, rekao je Trump u podcast intervjuu s Lexom Fridmanom u septembru.

Tokom kampanje Trump je obećao okončanje rata u Ukrajini u roku 24 sata. Međutim, 12. decembra rekao je za magazin Time da je “Bliski istok lakši problem za rješavanje od onoga što se događa s Rusijom i Ukrajinom”.

Trump i njegovi ključni saradnici iznijeli su neke ideje za primirje u Ukrajini. Evo šta znamo:

• Dana 6. novembra, Wall Street Journal (WSJ) izvijestio je da Trumpovi planovi za primirje u Ukrajini uključuju odgodu članstva Kijeva u NATO-u za 20 godina, pozivajući se na tri izvora bliska Trumpu.
• Trumpov potpredsjednik J. D. Vance otkrio je potencijalne detalje Trumpova plana u intervjuu za Shawn Ryan Show emitovanom u septembru. Vance je rekao da će sadašnja linija razgraničenja između Rusije i Ukrajine postati “demilitarizovana zona”, utvrđena, kako Rusija ne bi ponovno izvršila invaziju.
• Izvještaj WSJ-a kaže da bi se ta demilitarizovana zona protezala na gotovo 1290 kilometara. Iako ostaje nejasno ko bi nadzirao zonu, neimenovani član Trumpovog tima rekao je da će “cijev puške biti evropska”, navodi WSJ.
• Vance je, također, sugerisao da bi, prema planu, Ukrajina morala ustupiti dio svoje teritorije Rusiji, uključujući dijelove Luganska, Donjecka, Hersona i Zaporižja. Rusija je od 2014. zauzela oko 20 posto ukrajinske teritorije.
• Trump je 27. novembra imenovao penzionisanog generala Keitha Kellogga svojim posebnim izaslanikom za rusko-ukrajinski rat. Kellogg je u aprilu bio koautor strateškog dokumenta, u kojem je sugerisano da bi SAD mogao nastaviti naoružavati Ukrajinu, pod uslovom da Kijev pristane učestvovati u mirovnim pregovorima s Moskvom.
• Kelloggov dokument sugerisao je i da bi NATO mogao staviti članstvo Ukrajine na čekanje i da bi Rusiji moglo biti ponuđeno ublažavanje sankcija u zamjenu za njeno učešće u mirovnim pregovorima.
• U intervjuu za magazin Time, Trump je kritikovao Ukrajinu zbog lansiranja projektila na rusku teritoriju prošlog mjeseca. “Oštro se ne slažem sa slanjem projektila stotinama milja u Rusiju. Zašto to radimo?”, rekao je i dodao da bi to samo eskaliralo rat. Krajem novembra Ukrajina je napala Rusiju oružjem dugog dometa, koje su proizveli SAD i Velika Britanija. To se dogodilo nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pritisnuo SAD i Veliku Britaniju da dopuste Ukrajini korištenje projektila za napade unutar Rusije, što je prethodno bilo ograničeno.

Šta je rekla Rusija?

Na svom godišnjem obraćanju novinarima 26. decembra, ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je ideju da bi odgoda članstva Ukrajine u NATO-u bila dovoljna za Moskvu.

Putin je rekao da, iako ne zna detalje Trumpovog plana, sadašnji predsjednik Joe Biden dao je sličan prijedlog još 2021, da se odgodi prijem Ukrajine za 10 do 15 godina. “U smislu historijske udaljenosti i vremenskih okvira, to je tren. Kakvu nam razliku pravi – danas, sutra ili za deset godina?”, upitao je, retorički, odgovarajući na pitanje novinara, prema transkriptu interakcije iz Kremlja.

Zatim je u nedjelju ruska državna novinska agencija TASS citirala ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je potvrdio Putinovo odbijanje nekih Trumpovih prijedloga za Ukrajinu.

“Svakako nismo zadovoljni prijedlozima predstavnika tima novoizabranog predsjednika da se članstvo Ukrajine u NATO-u odgodi za 20 godina i da se u Ukrajinu rasporedi mirovni kontingent ‘britanskih i evropskih snaga'”, rekao je Lavrov za TASS.

Lavrov je dodao da Rusija još nije primila nikakve službene “signale” od SAD-a o “ukrajinskom dogovoru”. Ruski diplomata objasnio je da je do Trumpove inauguracije u Washingtonu 20. januara samo Bidenova administracija u odlasku bila ovlaštena sarađivati ​​s Moskvom.

U međuvremenu, u četvrtak je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Moskva otvorena za mirovne pregovore s Ukrajinom koji bi se održali u Slovačkoj. Putin je ove sedmice u Kremlju ugostio slovačkog premijera Roberta Fica. Fico je bio skeptičan prema vojnoj podršci Evropske unije Ukrajini.

Ali šta će Rusija učiniti?

“Putin blefira, želi dogovor”, kaže Timothy Ash, saradnik na programu za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu, istraživačkom centru sa sjedištem u Londonu.

Ash je za Al Jazeeru rekao da će Putin “igrati tvrdoglavo prije pregovora odbijajući sve”, ali da mu “treba dogovor jer ne može izdržati dugi rat s obzirom na ogromne žrtve”. A ako bi Trump Putinu ponudio dogovor u kojem bi Rusija zapravo zadržala ukrajinsku teritoriju koju trenutno kontroliše – kako je Vance sugerisao da bi to bila ponuda – Moskva bi, smatra Ash, vjerovatno prihvatila.

“Trump je u jakoj poziciji, Putin je u slaboj poziciji”, kaže Ash. “Trump može održati dugi rat jer SAD pobjeđuje ogromnom prodajom naoružanja, a da nema američkih gubitaka. Nadajmo se da će Trump to shvatiti.”

Kako je Ukrajina reagovala?

Trump se sastao sa Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom 7. decembra u Parizu. Nakon trilateralnog sastanka Trump je za New York Post rekao da Zelenski želi prekid vatre. “On želi sklopiti mir. Nismo razgovarali o detaljima”, dodao je.

Ukrajina je ranije naglasila da svaki mirovni sporazum mora uključivati ​​poništavanje ruske aneksije ukrajinske teritorije, uključujući Krim, koji je aneksiran 2014. godine.

Međutim, u intervjuu za Sky News, objavljenom 29. novembra, Zelenski je promijenio svoj stav. “Ako želimo zaustaviti vruću fazu rata, moramo pod kišobran NATO-a uzeti teritorij Ukrajine koji imamo pod našom kontrolom”, rekao je. “Moramo to učiniti brzo. A onda na [okupiranoj] teritoriji Ukrajine, Ukrajina je može vratiti na diplomatski način.”

“Ovo je veliki kompromis Zelenskog u vezi s teritorijom”, rekao je Ash tada za Al Jazeeru.

Dok članice NATO-a uvjeravaju da je Ukrajina na “nepovratnom” putu ka pridruživanju alijansi, one su oprezne da prihvate Ukrajinu dok je još u ratu s Rusijom. To je zato što ugovor NATO-a sadrži klauzulu o međusobnoj odbrani, kojom se propisuje da se sve članice smatraju napadnutima ako je jedna članica napadnuta. Prijem Ukrajine u NATO bi implicirao da su sve članice NATO-a u ratu s Rusijom.

S obzirom na to da Rusija odbija kompromis o članstvu u NATO-u – kojeg bi Ukrajina dobila, ali samo dvije decenije kasnije – nejasno je kako se Kijev i Moskva mogu vratiti za pregovarački sto. Članstvo u NATO-u je centralni dio onoga što Zelenski promovira u svom mirovnom planu.

Ali, prema mišljenju Asha, Zelenski bi mogao biti spreman i na kompromis o članstvu u NATO-u. Ono o čemu ne bi napravio kompromis je, kaže Ash, pitanje sigurnosti Ukrajine.

“Ukrajina mora biti sigurna da prema bilo kakvom dogovoru Putin ne može tek tako ponovno izvršiti invaziju“, objašnjava Ash. “To znači ili bilateralne sigurnosne garancije Zapada ili čvrsto uvjerenje da će Ukrajini dati sve alate potrebne za odbranu – kao što imaju Izrael ili Južna Koreja.”

U međuvremenu, usred trenutno dobrih odnosa između Putina i Fica, Zelenski je napadao Slovačku vladu. On je u subotu optužio Fica da je po nalogu Moskve otvorio “drugi energetski front” protiv Kijeva. Ruski gas ide preko Ukrajine u Slovačku, Moldaviju i Mađarsku, prema ugovoru koji istječe krajem ove godine.