Rekordne temperature i smrtonosne poplave obilježile godinu, ni 2025. neće biti bolja

U protekloj godini ponovno je u svijetu oboren toplotni rekord, što je još jednom pokazalo da se planeta Zemlja, uprkos tvrdnjama pojedinih kritičara, konstantno zagrijava. Ipak, u godini u kojoj se živa u termometrima penjala na nekada nezamislivo visoke podioke, strahovite poplave su postale redovita pojava, koje su usmrtile i raselile veliki broj ljudi, uz ogromne štete koje se mjere u milijardama eura.

Ovakvih strahovitih događaja nije pošteđena ni regija Zapadnog Balkana, prije svega Bosna i Hercegovina koja se našla na udaru nove katastrofe. U noći s 3. na 4. oktobra zemlju su pogodile poplave uzrokovane atmosferskim nevremenom, u kojim je stradalo 27 ljudi.

Iako je broj poginulih sam po sebi nezamisliv, poplave i odroni su uništili brojne kuće i infrastrukturu od koji se zemlja još nije oporavila. Sličnim događajima su svjedočile i druge zemlje nekadašnje Jugoslavije, gdje su brojne kuće u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori… bile poplavljene, a infrastruktura uništena, ali srećom bez ljudskih gubitaka. No, priroda, čini se, uvijek nađe način da povrijedi ljude, što je viđeno ove godine u Crnoj Gori, gdje su dvije osobe smrtno stradale od udara groma.

Teško je zamisliti da u godini rekordnih temperatura i suša koje su izazvale brojne glavobolje kako poljoprivrednicima tako i vatrogascima bude toliko smrtonosnih poplava širom svijeta. No, bez obzira na sav tehnološki napredak koje je čovječanstvo ostvarilo tokom hiljada godina, priroda pokazuje da smo prilično nemoćni na njenu ćud, a iz godine u godinu se pokazuje koliko je Balkan ranjiv na ekstremne uvjete, kako zbog svoje geografske tako i zbog svoje ekonomske situacije.

Smrtonosne poplave

I ostatak svijeta je bio zahvaćen razornim poplavama, a čini se da je na evropskom kontinentu gotovo svaka zemlja doživjela prirodnu katastrofu, od Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Poljske… te zabilježila smrtne slučajeve. Uslijed velikih padavina, na Starom kontinentu poginulo je više od 330 ljudi, dok se gotovo 20 vode kao nestali, a materijalna šteta je premašila 13,8 milijardi eura.

Smrtonosne poplave zabilježene su i u Sjevernoj i Južnoj Americi, na afričkom kontinentu, u više dijelova Azije…

Nakon temperaturnih rekorda i novih smrtonosnih poplava, postavlja se pitanje, šta možemo očekivati tokom 2025. godine?

Pomoćnik direktora srbijanskog Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) Goran Pejanović navodi da su u svijetu dvije godine zaredom, 2023. i 2024. bile najtoplije od 1852. godine kada su i počela instrumentalna mjerenja.

Podsjeća da od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća temperatura na našoj planeti konstantno raste iz dekade u dekadu što je očigledan signal globalnog zagrijevanja. A ti trendovi su prisutni i u našoj regiji.

Klimatologinja mr. sc. Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), navodi da srednja godišnja temperatura zraka u Hrvatskoj u posljednjih šest desetljeća kontinuirano raste, s povećanjem od 0,2 do 0,5 stepeni po desetljeću, ovisno o regiji, gdje se najveći porast bilježi ljeti.

“Projekcije klimatskih promjena, temeljene na umjerenom scenariju stakleničkih plinova (RCP4.5), predviđaju nastavak ovog trenda, uz dodatno povećanje sezonskih temperatura, posebno ljeti.”

Utjecaj El Nina

Međutim, sa sigurnošću predvidjeti kakvo će vrijeme biti u 2025. godini nije moguće, navode sagovornici Al Jazeere. Iako su globalne temperature u porastu, lokalni vremenski uvjeti ovise o nizu faktora, uključujući prirodne varijacije i klimatske obrasce.

“Prošle godine smo imali jak El Nino, odnosno veoma zagrejan tropski Pacifički okean, koji je još više podigao ionako visoku globalnu temperaturu vazduha. Takođe, sve topliji tropski Indijski i Atlantski okean doprinose višim temperaturama, naročito u oblasti severne Afrike, Mediterana i Balkanskog poluostrva.

Ove godine je došlo do hlađenje tropskog Pacifika (umjerena La Nina) tako da će temperatura 2025. verovatno biti nešto niža od 2024. godine, ali i dalje blizu rekordno visokih vrednosti”, kaže Pejanović.

Kolaps energetskih sistema zbog klima-uređaja

Globalno zagrijavanje planete i konstantan rast temperatura doveo je do sekundarnog problema, koji je iz godine u godinu sve prisutniji, a koji su zemlje regije dobro osjetile ovog ljeta. To je utjecaj na elektroenergetsku mrežu uslijed povećanog korištenja klima-uređaja.

U junu su cijela Crna Gora, te dijelovi Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Albanije ostali bez napajanja električnom energijom, što je dovelo do općeg kolapsa zbog ispada dva dalekovoda, Ribarevine-Podgorica i Zemblak-Kardija. Ljudi su ostali zarobljeni u liftovima, određena područja su ostala bez napajanja vodom i to u danu kada su zabilježene rekordne temperature, dok je u mnogim gradovima došlo do kolapsa saobraćaja.

Iako visoke temperature nisu bile direktan uzrok ovog energetskog kolapsa, doprinijele su obimu kaskadnog ispadanja elektroenergetske mreže, zbog znatno povećanje potrošnje električne energije uslijed masovnog korištenja klima-uređaja.

Iz godine u godinu u ljetnim mjesecima raste potrošnja električne energije, jer stanovništvo pokušava bar da se malo rashladi tokom visokih temperatura, što širom svijeta dovodi do problema u snabdijevanju energijom i kolapsa energetskih sistema. Stručnjaci prognoziraju da će ovaj problem biti sve izraženiji u narednim godinama, zbog čega je moguć povećan uvoz električne energije, što će opet dovesti do rasta cijena i dodatnog problema za građane.

Klima u 2025.

Stanovnicima regije duboko su se u sjećanje urezali prizori iz maja 2014, kada je zbog najintenzivnijih kiša u 120 godina došlo do ogromnih poplava i klizišta, a rijeke poput Save, Drine, Bosne i drugih su se izlile iz svojih korita, pri čemu je više od 80 ljudi izgubilo život, deseci hiljada ljudi su bili prisiljeni napustiti svoje domove, a šteta je procijenjena na više od 3,5 milijarde dolara, dok su naneseni ogromni gubici u poljoprivredi, industriji i na infrastrukturi, uključujući uništenja cesta, željeznica i energetskih postrojenja. Zbog toga svaka jača kiša izaziva strah stanovništva zemalja nekadašnje Jugoslavije, jer su proteklih godina gotovo sve bile na udaru manjih ili većih poplava.

Protekla, 2024. godina posebno je bolna za Bosnu i Hercegovinu, gdje je u oktobru stradalo 27 ljudi, uz ogromne ekonomske posljedice, kako u vidu uništenih kuća tako i u presijecanju putnih pravca, prije svega željeznica, zbog čega ekonomija i dalje trpi. Zato mnogi sa zebnjom iščekuju 2025. i pitaju se šta će ona donijeti.

Hidrolog Oliver Rajković, voditelj Odjela za hidrološke prognoze DHMZ-a, navodi da ekstremni vremenski događaji, poput poplava, suša i toplinskih valova, postaju sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena. Povećanje globalne temperature omogućava atmosferi da zadrži više vlage (oko sedam posto po stepenu), čime se povećava energija dostupna za ekstremne vremenske uvjete.

Što se tiče budućnosti, u 2025. godini moguće je očekivati nastavak trenda intenzivnih oborinskih događaja koji mogu uzrokovati bujične poplave, posebno u urbanim i brdovitim područjima, dodaje.

Osim toga, hidrološke prilike odražavaju meteorološke uvjete – promjene u raspodjeli oborina utječu na režime protoka rijeka. Tokom sušnih razdoblja očekuje se smanjenje protoka, dok u oborinskim razdobljima može doći do njihovog povećanja.

“Vodostaji velikih rijeka poput Drave i Dunava u velikoj mjeri ovise o hidrološkim uvjetima u uzvodnim područjima srednje Europe. Zbog toga se trendovi intenzivnih oborina i poplava u ovom dijelu Europe mogu djelomično preslikati i na nizvodne dijelove ovih rijeka u Hrvatskoj.”

Jedan od efekata klimatskih promjena u kojem se možda i ne govori toliko, s obzirom na “vidljive” posljedice, primjera radi, poplava, jesu i suše, koje su uzrokovale glavobolje prije svega poljoprivrednicima, kako u regiji, tako i širom svijeta. Nepredvidljiva ćud prirode i česte suše uništile su brojne prinose, kako žitarica, tako i raznog povrća i voća, što je dovelo do ogromnog rasta cijena tih namirnica.

Goran Pejanović navodi da je od 2000. godine u Srbiji zabilježeno osam velikih suša koje su izazvale pad poljoprivredne ratarske proizvodnje. Slični događaji su zabilježeni i u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj…

Nove suše

Budućnost, kada je suša u pitanju, nije previše svijetla.

“Severna Afrika, zapadni Mediteran i Balkansko poluostrvo su pod dominacijom pozitivne faze takozvane Istočno-atlantskog vremenskog obrasca, kada oblast visokog pritiska često stacionira iznad ovih oblasti omogućavajući duže trajanje toplotnih talasa, suša i šumskih požara. Na globalnom nivou emisija CO2 i drugih stakleničkih gasova raste tako da možemo da očekujemo dalji porast temperature vazduha i okeana i svih vremenskih (obilne padavine, poplave, oluje) i klimatskih ekstrema koje ih prate”, navodi Pejanović.

Iako nije moguće precizno predvidjeti vremenske uvjete ili ekstremne događaje za 2025. godinu, navode sagovornici Al Jazeere, opći trendovi ukazuju na povećanu vjerovatnoću pojave tih ekstremnih vremenskih uvjeta u budućnosti.

“Klimatske promjene dodatno ističu potrebu za prilagodbom i unapređenjem upravljanja vodnim resursima kako bi se smanjili rizici za ljude i okoliš”, navode iz hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda.