Od Torina do Milana – Zimske olimpijske igre i njihovo naslijeđe
Postoji realan strah šta bi moglo da se dogodi sa objektima i infrastrukturom koja se trenutno gradi zarad predstojećih Olimpijskih igara u Milanu i u Cortini kada se takmičenja završe.
Posle 20 godina zastava Olimpijskih igara vraća se u Italiju. Bila je to 2006. godina kada su Zimske igre održane u Torinu i njegovoj okolini, a biće održano i 2026. godine u Milanu i u poznatom ski centru Cortina d'Ampezzo koji će ugostiti sportiste iz celog sveta, a koji će se nadmetati u različitim disciplinama. Zvanično odbrojavanje počelo je 20. februara 2022. godine, na ceremoniji zatvaranja tadašnjih Olimpijskih igara u Pekingu, kada je zastava sa pet krugova, koji svojim bojama simbolizuju pet različitih kontinenata ujedinjenih u sportu, predata u ruke milanskom gradonačelniku Giuseppeu Sali i njegovom kolegi iz Cortine d'Ampezzo, Gianpietru Ghediniju.
Otvaranje je dogovoreno za 6. februar 2026. godine u Milanu, takmičenja će trajati 16 dana u tom gradu i u 400 kilometara udaljenoj Cortini. Do tada, teku pripreme i radovi na arenama i izgradnji infrastrukture, te objektima u kojima će biti smešteni sportisti i turisti.
Nastavite čitati
list of 4 itemsZa izraelsku delegaciju 24-satna zaštita na Igrama u Parizu
Uhapšen neonacista koji je planirao napad na sportiste tokom Olimpijskih igara
Bez muškaraca u umjetničkom plivanju na OI u Parizu
Stadion San Siro, olimpijski domaćin
Cortina d'Ampezzo je jedno od poznatijih skijališta kojem neće biti prvi put da gosti zimske olimpijske sportove. Davne 1956. godine u ovom ski centru održane su Zimske olimpijske igre, po prvi put u Italiji. Za tu priliku izgrađena je dvorana za klizanje, u kojoj se održala ceremonija otvaranja i zatvaranja Olimpijskih igara. U to vreme ova građevina nije imala krov, pa su snežne padavine otežavale održavanje takmičenja u pojedinim disciplinama. Između 2007. i 2009. godine ta dvorana je rekonstruisana, te proširena na 7.000 metara kvadratnih i danas je jedna od najvažnijih dvorana za klizanje na zatvorenom u Italiji.
Međutim, kako Cortina d'Ampezzo nije sama domaćin narednim Olimpijskim igrama, svečana ceremonija otvaranja održaće se na stadionu San Siro u Milanu, dok će čuvena rimska arena u Veroni ugostiti manifestaciju zatvaranja Igara 22. februara 2026. godine. Tog datuma počeće i Paraolimpijske igre koje će trajati do 15. marta iste godine i koje će se pretežno održavati u Cortini d’Ampezzo.
Važnost ceremonija otvaranja i zatvaranja Olimpijskih igara leži u njihovoj vidljivosti. “To su događaji koji izazivaju emocije i ponos za Italiju i ceo sportski svet, sa ciljem da ispričaju priču o predivnim teritorijama Italije, koje će biti u centru pažnje ovog istorijskog događaja”, stoji u saopštenju Fondacije Milano Cortina 2026, koja je od 2019. godine angažovana na aktivnostima organizacije, promocije i komunikacije sportskih i kulturnih događaja vezanih za predstojeće Olimpijske igre.
Željeznička stanica kao olimpijsko selo
Olimpijsko selo koje će se sastojati od šest novih zgrada i dve obnovljene građevine, sa ukupno 1.700 kreveta, trenutno se gradi na prostoru bivše železničke stanice Porta Romana u Milanu. Ono će pripadati sklopu jednog većeg projekta “Parco Romana”, u čijem je središtu velika zelena površina.
Olimpijsko selo će činiti zgrade sa nultom energijom, sa pasivnim sastavom hlađenja i grejanja, solarnim pločama i baštama na krovovima. Takav sistem će omogućiti da 30 odsto potrebne energije bude proizvedeno samostalno, a više od 50 odsto vode za piće koristiće se iz oborinskih voda. Ovih šest novih stambenih zgrada u selu biće sagrađene od drveta i kako je predviđeno njihove fasade biće izrađene od materijala sa niskim udelom ugljen dioksida. Ambiciozni projekat predviđa da se nakon Olimpijskih igara, u prostore u kojima će 2026. godine boraviti sportisti, usele studenti, dok će se zgrada u kojoj je nekada bila železnička stanica koristiti u budućnosti za stanovanje.
“Olimpijsko selo ‘Porta Romana’ biće samoodrživo okruženje izgrađeno na temeljima društvene jednakosti, ekološke predanosti, dobrobiti i uključivosti”, rekao je Colin Koop, jedan od projektanata arhitektonskog studija “Skidmore, Owings and Merrill”, koje je angažovano na projektovanju olimpijskog sela.
Iako se za sada na prostoru bivše železničke stanice nalazi jedno veliko gradilište, koje bi trebalo da bude zatvoreno do jula 2025. godine, u ovom selu naći će se i urbane farme na kojima će se proizvoditi hrana.
Projekt vrijedan pet milijardi eura
Kada je Međunarodni olimpijski komitet izabrao Milano zajedno sa Cortinom kao mesto održavanje Olimpijskih igara, italijanska vlada sa premijerkom Giorgiom Meloni izdvojila je tada početni budžet od 1,4 milijarde evra za izgradnju infrastrukture Igara. Međutim, danas taj budžet, kako tvrdi mreža asocijacija koja je pokrenula kampanju “Open Olympics 2026”, iznosi više od pet milijardi evra. Od tog novca, 1,6 milijardi izdvojeno je za realizaciju samih Igara, a dodatnih 4,12 milijardi za prateće projekte, među kojima i izgradnja Olimpijskog sela u Milanu.
Organizatori kampanje traže transparentnost i dostupnost informacija, s obzirom da ne postoji jedinstveni institucionalni spisak o projektima, te smatraju da nije na njima da objavljuju spisak projekata i njihovih troškova.
“Igre pripadaju svima i svako ima pravo da zna šta se dešava“, izjavio je Luigi Ciotti, predsednik organizacije Libera, koja promoviše društvenu odgovornost i borbu protiv korupcije i mafije.
Strah za objekte koji će ostati napušteni
U mestu Pragelato, u provinciji Torina, početkom 2000-ih pola planine je iskopano i očišćeno od šume kako bi se napravila impozantna ski skakaonica, koja je koštala gotovo 35 miliona evra. Koristila se tokom Zimskih olimpijskih igara u Torinu 2006. godine, a zatim je godinama ostala nekorišćena. Pored te skakaonice, tu se nalazio i hotelski kompleks, koji je, zbog pravnog spora, ostao napola napušten, opljačkan i uništen od strane vandala.
Iako je predsednik fondacije “Torino Olympic Park”, potvrdio da je na tom mestu sve očišćeno i da su uslovi na lokaciji zadovoljavajući, sama skakaonica pokazuje različita oštećenja i ne koristi se. Takođe, i pista za bob koja se nalazi u mestu Cesana koja je tom prilikom sagrađena, te koštala oko 10 miliona evra, danas je napuštena i ne koristi se.
Ovo su samo neki od primera koja je cena zaostavštine Olimpijskih igara održanih u Torinu 2006. godine. S obzirom na to iskustvo, Luigi Ciotti veruje da postoji realan strah šta bi moglo da se dogodi sa objektima i infrastrukturom koja se trenutno gradi zarad predstojećih Olimpijskih igara u Milanu i u Cortini, kada se one završe.