Naučna i tehnološka dostignuća u 2024. godini: Veliki povratak na Mjesec

Godina iza nas je po mnogo čemu bila zanimljiva, bar što se tiče nauke i tehnologije. Brojne korisnike interneta je sigurno (bolno) iznenadilo koliko vremena koriste neke od najpopularnijih sredstava zabave ili alata, za koje su bili uvjereni da ih koriste tek par godina, s obzirom da je ove godine obilježeno nekoliko velikih godišnjica postojanja, dok smo istovremeno jednom nogom zakoračili u svijet naučne fantastike naprecima u povezivanju čovjeka i mašine.

Istovremeno, 2024. je pokazala ono što u principu već znamo neko vrijeme, a to je da društvene mreže mogu biti itekako opasne, prije svega za djecu i mlade, što je dovelo do ograničenja i zabrana korištenja.

Isto tako, naš prvi nebeski susjed Mjesec se vratio u centar pažnje, a napokon smo saznali šta se krije “s one strane”.

Sve u svemu, protekla godina je donijela pregršt zanimljivih vijesti, a u nastavku donosimo pregled nekih od najznačajnijih događaja u 2024.

Ovisnost o društvenim mrežama

Već sami početak godine je ukazao da bi se društvene mreže mogle često naći na naslovnicima novina i portala.

Tako je analiza Univerziteta Cambridge pokazala da se gotovo polovina tinejdžera osjeća ovisnim o društvenim mrežama.

Rani nalazi studije provedene na univerzitetu opisani su kao “zapanjujući”, a istraživači su rekli da bi odnos nekih ljudi s društvenim mrežama mogao biti “sličan bihevioralnoj ovisnosti”.

Istraživači s Cambridgea otkrili su da se 48 posto od 7.022 ispitanih mladih ljudi slaže ili u potpunosti slaže s izjavom “mislim da sam ovisan o društvenim mrežama”.

Stoga nije ni bilo preveliko iznenađenje da je australski parlament u novembru donio zakon kojim se djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje društvenih mreža, što je jedan od najstrožih propisa koji ciljaju platforme na svijetu.

Zakon zahtijeva da platforme društvenih mreža poput Instagrama, Facebooka i TikToka spriječe osobe mlađe od 16 godina da imaju naloge. Ovo je samo jedan od primjera u kojem vlasti širom svijeta pokušavaju da ograniče korištenje društvenih mreža među mladima.

I dok istraživanja pokazuju sve veću ovisnost o društvenim mrežama, veza između ljudi i tehnologije nikad nije bila bliža kao ove godine, kada je kompanija za medicinsku tehnologiju Neuralink, u vlasništvu Elona Muska, prvi put ugradila implantat u čovjekov mozak.

Implantat kompanije Neuralink osmišljen je kako bi ljudima omogućio da svojim mislima upravljaju pametnim telefonom i drugom tehnologijom.

Prošlog maja je Neuralinku odobrena upotreba implantata u kliničkom ispitivanju na ljudima, nakon što je prethodno testiran na majmunima. Implantat ima 1.024 elektrode koje robot spaja s mozgom pomoću igle.

Druga velika vijest iz oblasti biomedicine je bila da je 62-godišnjem Amerikancu prvi put u historiji transplantiran modificirani svinjski bubreg, što je dalo nadu milionima ljudi. Pacijent je preminuo dva mjeseca nakon zahvata, ali su ljekari istakli da njegova smrt nije posljedica transplantiranog organa već bolesti. Ovaj zahvat se smatra prekretnicom u ksenotransplantaciji, na ovom pokušaju se nije stalo. Towana Looney je postala peta Amerikanka kojoj je dat genski uređen svinjski organ, a ovih dana je izašla iz bolnice i nakon osam godina više nije ovisna o dijalizi. Prema njenim riječima, osjeća se odlično.

Problemi za Boeing

I dok je Elon Musk, vlasnik i kompanije SpaceX, slavio uspjeh jedne od svojih kompanija, Neuralinka, njegov konkurent u osvajanju svemira Boeing bi rado zaboravio ovu godinu.

Prvo su avioni iz radionica ove kompanije prizemljeni širom svijeta zbog niza problema na njihovim letjelicama, poput ispadanja vrata na modelu 737 MAX 9 tokom leta kompanije Alaska Airlines, a zatim se i njihov svemirski program našao na udaru nakon problema sa kapsulom Starliner, kada je nakon testnog leta do Međunarodne svemirske stance u junu dvoje astronauta ostalo “zaglavljeno” na ISS-u, iako su se tamo trebali zadržati samo nekoliko dana. Prema zadnjim informacijama, astronauti Butch Wilmore i Suni Williams bi se na Zemlju trebali vratiti u martu Muskovim SpaceX-om. Godinu 2024. u američkom Boeingu definitivno žele ostaviti iza sebe što je prije moguće.

No i Američka svemirska agencija NASA je imala svojih problema. Tako je objavila da odgađa misiju “Artemida 3”, kojom je trebala poslati astronaute na Mjesec, prvi put od kraja misije Apolo 1972. godine, kao i misiju “Artemida 2”, tokom koje bi letjelica s posadom samo kružila oko Zemljinog prirodnog satelita, bez slijetanja.

“Artemida 2” je bila planirana za kraj 2024. godine, ali je pomjerena za septembar 2025, dok je “Artemida 3” bila predviđena za kraj 2025, a prema očekivanjima NASA-e, ka Mjesecu će se zaputiti u septembru 2026.

Povratak na Mjesec

No, odlasci na našeg prvog svemirskog susjeda nisu prestali, jer ga je tokom ove godine posjetilo više letjelica sa Zemlje.

“Turističku sezonu” je otvorio Japan koji je postao peta zemlja na svijetu koja je uspjela spustiti svemirsku letjelicu na Mjesec, nakon što je SLIM (pametni robot za istraživanje svemira) sletio na mjesečevu površinu u januaru.

Nedugo nakon, svemirska letjelica Odisej (Odysseus), kompanije Intuitive Machines iz američkog grada Houstona, sletjela je na krater Malapert A i time je postala prva američka letjelica koja je na Mjesec sletjela u posljednjih 50 godina.

Ipak je vrhunac godine na nebeskom susjedu bio kada je u junu sonda koju je Kina lansirala početkom maja sletjela na suprotnu, takozvanu “mračnu” stranu Mjeseca, kako bi prikupila uzorke. Bez sumnje, ova godina je pokazala da se Zemljin satelit vratio u velikom stilu.

Dok govorimo o nebeskim prostranstvima, vrijedi spomenuti i da je ruski kosmonaut Oleg Kononenko oborio svjetski rekord za ukupno vrijeme provedeno u svemiru, nadmašivši svog sunarodnjaka Genadija Padalku, koji je u orbiti proveo više od 878 dana.

Kononenko je u svemiru proveo ukupno 1.111 dana.

Kada se radi o svemiru, prema dosadašnjim saznanjima američke vlade, mi smo ipak “sami”.

U izvještaju Pentagona o neidentificiranim letećim objektima je navedeno da istrage američke vlade od kraja Drugog svjetskog rata nisu pronašle dokaz o vanzemaljskoj tehnologiji i zaključuje se da su viđenja neidentificiranih letećih objekata pogrešno protumačeni obični objekti i fenomeni.

Veliki jubileji

No vratimo se malo na našu planetu, gdje je nekoliko velikana proslavilo decenije postojanja, što je istovremeno zasigurno prilično neugodno iznenadilo korisnike online usluga.

Najpopularnija društvena mreža Facebook ove godine je proslavila 20. rođendan, a iako je veteran među ovakvim platformama, nastavlja prikupljati nove korisnike od Azije do Amerike.

Veliki jubilej je proslavio i vjerovatno najkorišteniji pružatelj usluga elektronske pošte, Gmail, koji kada se pojavio, mnogi su mislili da se radi o velikoj šali, s obzirom da je startao prvog aprila i s obzirom da su osnivači njegove matične kompanije Google Larry Page i Sergey Brin imali neobičan smisao za šalu, pa su svakog prvog aprila objavljivali neobične ideje.

Treći slavljenik 20. rođendana ove godine je bila najpopularnija MMO videoigra World of Warcraft, koja je kreatorima donijela milijarde dolara, a milionima ljudi otvorila prostor da uđu u dotad nepoznat svijet online gaminga. Iako je napunio dvije decenije, popularni WoW je i dalje zlatni standard u online gamingu, a još ga igraju milioni ljudi, iako se stalno pojavljuju nove “ubice” ove videoigre.

Ako ove godišnjice nisu dovoljno velike da bi se “osjećali stari”, onda je tu jedna od najpopularnijih igraćih konzola, PlayStation, koja je ove godine proslavila 30. rođendan.

S revolucionarnom 3D grafikom i sadržajnijim igrama poput “Tomb Raidera” i “Metal Gear Solida”, uređaj se prvi put pojavio na policama 3. decembra 1994. godine.

U to doba Nintendova konzola NES i slične mašine za video igre smatrani su “dječijim igračkama”.

Jedna od boljih vijesti ove godine došla je iz Evrope, kada je objavljeno da su vjetroelektrane i solarne instalacije prvi put pretekle fosilna goriva u proizvodnji električne energije u Evropskoj uniji.

Klima i posljedice

Na kraju prve polovine godine, udio vjetroturbina i solarnih panela u proizvodnji električne energije u EU-u je činio 30 posto, odnosno 385,6 teravat-sati (TWh), dok je iz fosilnih goriva dobijeno 343,5 TWh.

Ovakve vijesti su posebno značajne kada se uzmu u obzir stalna upozorenja naučnika o štetnim efektima ljudskih aktivnosti na Zemlju i njenu klimu, poput onog da je nivo stakleničkih plinova porastao u tolikoj mjeri da je prošle godine dosegao rekordan iznos, naveli su stručnjaci Ujedinjenih naroda.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da se ugljik-dioksid (CO2) u atmosferi nakuplja brže nego ikada do sada tokom ljudskog postojanja na Zemlji. Njegov je iznos u samo 20 godina porastao za više od deset posto.

Govoreći o zagađenju, avioprijevoz se navodi kao jedan od većih problema. Ovogodišnja značajnija vijest iz oblasti avijacije možda neće utjecati na nivo zagađenja, ali bi mogla omogućiti ljudima da ipak brže putuju.

Avion na raketni pogon kompanije Dawn Aerospace uspješno je završio svoj prvi nadzvučni let, navodi se u saopćenju kompanije koja napreduje s razvojem aviona koji mogu lansirati satelite.

Letjelica Mk-11 Aurora prvi put je premašila brzinu zvuka 12. novembra, dosegnuvši 1,1 Mach i popevši se na visinu od 25,1 kilometar.

“Ovo je dvostruko više od komercijalnih aviona i prvi je put da civilni avion leti nadzvučno još od Concordea”, navela je kompanija.

I dok se 2024. bliži kraju, ljubitelji nauke i tehnologije već uveliko gledaju ka 2025, koja će također donijeti niz zanimljivih događaja.