Pojedinačne uspjehe na kulturnoj sceni zasjenili finansijski problemi

Uz kontinuirane probleme finansiranja, uzrokovane uglavnom nefunkcionalnim kulturnim politikama i dugogodišnjim nedovoljnim ulaganjima u sektor kulture, na koje kulturni djelatnici u regiji ukazuju iz godine u godinu, regionalnu kulturnu scenu u 2024. godini obilježili su uglavnom uspjesi pojedinaca.

U nastavku donosimo pregled događaja koji su obilježili regionalnu kulturnu scenu u 2024. godini.

Uspjeh Nebojše Slijepčevića

Vijest da je Nebojša Slijepčević dobio Zlatnu palmu za najbolji kratkometražni film na Filmskom festivalu u Cannesu odjeknula je regijom, a regionalna kinematografija ponovno se našla pod svjetlima međunarodnih reflektora.

No, uspjeh hrvatskog scenariste i reditelja ne završava tu jer je, nedugo nakon Zlatne palme, priča o izuzetnom junaštvu Tome Buzova, čovjeka koji se hrabro i bez razmišljanja suprotstavio zlu, Slijepčeviću donijela brojna međunarodna priznanja. Kulminaciju, ipak, predstavlja “evropski Oscar”, odnosno nagrada Evropske filmske akademije za najbolji kratkometražni film.

U međuvremenu, film Čovjek koji nije mogao šutjeti uvršten je u najužu selekciju od 15 kratkometražnih igranih filmova iz cijelog svijeta u utrci za nominaciju za nagradu Oscar, Američke akademije filmskih nauka i umjetnosti.

Lidija Kordić – Evropska zvijezda u usponu

Otkako je stekla diplomu na Odsjeku za glumu Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, Lidija Kordić kontinuirano niže uspjehe. Nakon nekoliko zapaženih uloga u projektima domaće produkcije, ova mlada crnogorska glumica je svoje glumačko umijeće demonstrirala u nekoliko internacionalnih projekata.

Nakon uloge u seriji Ataturk, koja je doživjela veliki uspjeh u Turskoj, italijanska rediteljica Giulia Louise Steigerwalt povjerila joj je jednu od glavnih uloga u filmu Diva Futura, koji je premijerno prikazan u Takmičarskom programu Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji.

Nedugo nakon debija u Veneciji stigla je vijest da je Lidija Kordić dio prestižnog programa “Evropske zvijezde u usponu” (European Shooting Stars) na predstojećem izdanju Filmskog festivala u Berlinu.

Kordić je prva glumica iz Crne Gore koja je dobila ovo značajno priznanje.

OHR kao ‘slamka spasa’ za institucije kulture u BiH

Neriješen pravni status institucija kulture od državnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, koji već tri decenije paralizuje i značajno ograničava njihovo djelovanje, s vremena na vrijeme – uglavnom kada dođu u situaciju da stave “ključ u bravu” – dospije u žižu javnosti.

Rascjepkan na državni te entitetske i kantonalne nivoe, problem finansiranja kulturno-umjetničke produkcije i kulturnih institucija u BiH neminovnost je Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Tako se institucije kulture od državnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, paralizovane sporovima nefunkcionalnog sistema, uz sve manja finansijska izdvajanja, iz godine u godinu vrte ukrug. Složenost i apsurdnost situacije u kojoj se nalaze odlično ilustruje primjer Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUBBiH) koja je ove godine više puta obustavila svoj rad.

Situacija je kulminirala u oktobru ove godine kada je, usred obustave rada, izgubila mogućnost izdavanja certifikata za objavljivanje djela, što je međunarodna obaveza. Time su profesori u entitetu Federaciji BiH izgubili mogućnost napretka, učenici nove udžbenike, a književnici nisu bili u mogućnosti objavljivati djela.

Problem je djelimično riješio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, koji je nametnuo privremenu odluku o njenom finansiranju i naredio institucijama zemlje da u roku 60 dana trajno riješe pitanje sedam institucija kulture od državnog značaja.

No, do danas nema konkretnih pomaka, a Schmidt je u međuvremenu još jednom pozvao Vijeće ministara BiH da pronađe rješenje za njihovo funkcionisanje.

Kulturni radnici u Srbiji pružili podršku studentima

Iako značajan društveni i ekonomski resurs, i u Srbiji je kultura u milosti i nemilosti politike koja joj ne daje zasluženo priznanje. Potvrđuju to istraživanja koja ukazuju da povećana izdvajanja za sektor kulture i umjetnosti nisu dovoljna, kao i na problematiku njihovog raspoređivanja.

Ipak, zahvaljujući entuzijazmu brojnih kulturnih djelatnika, kulturna scena Srbije šarolika je i živi. Dokazuju to raznovrsna kulturna ponuda, uprkos svim poteškoćama, kao i brojni uspjesi koje kontinuirano nižu.

No, kada je riječ o ovoj godini, sve je to u sjeni podrške koju su nesebično i bez razmišljanja pružili studentima koji su, nakon nesreće u Novom Sadu, svoju, ali i budućnost države „uzeli u svoje ruke“.

Prepoznajući u njihovim blokadama novi jezik slobode i promjene koje su neophodne da bi se pomjerili s mrtve tačke i kao društvo krenuli naprijed, kulturni djelatnici i umjetnici stali su rame uz rame sa studentima, napominjući da su oni „primer kako solidarnost i zajedničko delovanje mogu doprineti izgradnji boljeg društva“.