Bidenova i Trumpova Amerika su dvije različite zemlje

Ne postoji bolja zemlja za poslovna ulaganja na svijetu. Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju najbolje bolnice, sveučilišta i tehnološke centre. Možete misliti, govoriti i vjerovati u što god želite bez straha od zatvora. Iako su Amerikanci sve manje religiozni, sposobnost prakticiranja vjere je nesputana.

Sjedinjene Američke Države imaju najjaču vojsku na svijetu. U miru je sa susjedima i ima zaštitu Atlantskog i Tihog oceana. Mnogi se u svijetu plaše američkih oružanih snaga, ali od te vojske mnoge zemlje traže pomoć.

„Sjedinjene Američke Države imaju obilne prirodne resurse tako da se može proizvesti dovoljno energije iz zemlje i neba da se snabdije nekoliko generacija. Za samo osam godina SAD je od prodaje minimalne količine plina u inozemstvu došao do toga da je postao najveći svjetski dobavljač – jačajući gospodarstvo i američki utjecaj u inozemstvu“, objavio je The New York Times.

Amerika je i dalje obećana zemlja. Ljudi često riskiraju svoje živote kako bi došli živjeti, raditi i podizati obitelj u Sjedinjenim Američkim Državama.

Najveći izumi potječu iz ostavština američkog kapitalizma: sloboda i poduzetnički žar utkani su u nacionalnu priču. Amerika prednjači u izgradnji sljedeće velike tehnologije: generativne umjetne inteligencije.

Sjedinjene Američke Države su najdugovječnija svjetska demokracija koja je ostala postojana, otporna i izdržljiva kroz egzistencijalne krize.

Mladi ljudi su optimističniji nego ikad, zarađuju više nego ikad i sposobni su trenutno napraviti razliku na radnom mjestu zbog svog tehnološkog znanja. Oni vrijedno rade, volontiraju i pomažu susjedima u nevolji.

Ima, naravno i problema – inflacija nije u potpunosti pod kontrolom, cijene usluga i hrane nisu spuštene na pred-COVID razinu, vidljivo je jačanje krajnje desnice, poljuljano je povjerenje među ljudima zbog politike.

Zaključak: Amerika je, ipak, u usporedbi sa svjetskim zbivanjima, blagoslovljena.

Trump misli drugačije

Takvu državu preuzima Donald Trump koji ima potpuno negativnu sliku o svojoj domovini s porukom da će on, nekim čudom, ponovno Ameriku napraviti velikom, boljom, bogatijom… Znači li Trumpov slogan „Učinimo ponovno Ameriku velikom“ imperijalno širenje teritorije? Pitanje je posve umjesno zato što je Trump ponovno počeo pričati o kupovini Grenlanda od Danske, koja je mu je poručila da ona želi kupiti Sjedinjene Američke Države, a jedino, pri tome, ne bi kupovala Trumpovu vladu. Trenutno stanje: grenlandski premijer Mute Egede uzvratio je Trumpu: „Grenland je naš. Nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju. Ne smijemo izgubiti našu dugu borbu za slobodu.“

Dan ranije, Trump je preuzimanje „vlasništva“ nad najvećim otokom na svijetu nazvao „apsolutnom nužnošću“.

Mnogi su to smatrali šalom kada je Trump prvi put ponudio kupnju Grenlanda 2019. godine. Tada je Trump otkazao put u Dansku, koja kontrolira Grenland, nakon što ga je premijerka Mette Frederiksen odbila. Cijena: 1.500 milijardi dolara.

Grenland, sa svojom zračnom bazom Pituffik, strateški je važan za američku vojsku i sustav ranog upozoravanja na balističke projektile, s obzirom na to da najkraći put od Europe do Sjeverne Amerike prolazi preko otoka.

Danska vlada mora jasno kazati da ne može biti rasprave ili pregovora o kontroli nad Grenlandom, objavio je zastupnik Danskog parlamenta Rasmus Jarlov iz redova oporbene Konzervativne stranke na društvenoj mreži X.

„U slučaju da američke aktivnosti idu u smjeru preuzimanja kontrole nad danskim teritorijem, to se mora spriječiti i tome se mora suprotstaviti“, smatra Jarlov, čelnik Parlamentarnog odbora za obranu.

Otok, čiji je glavni grad Nuuk bliže New Yorku nego danskom glavnom gradu Kopenhagenu, sadrži bogata nalazišta minerala, nafte i plina. No, sporo se razvija, a gospodarstvo otoka ovisi o ribarstvu i godišnjim subvencijama iz Danske.

Je li Panamski kanal američki?

Trump kaže da je Panamski kanal zapravo američki. Odgovor iz Panama Cityja: Panamski kanal je naš i uvijek će biti.

U postu na Truth Socialu Trump je naveo da će SAD „zahtijevati da se Panamski kanal vrati“ ako se ne smanje naknade američkim brodovima za tranzit plovnim putem, koji je SAD vratio pod kontrolu Paname, prema ugovoru iz 1977. godine.

Panamski predsjednik je u obraćanju pred kamerama izjavio da Panama neće predati niti jedan četvorni metar kanala, na što je Trump na Truth Socialu odgovorio: „To ćemo još vidjeti!“

Trump je na konzervativnoj konferenciji u Arizoni izjavio da Panama naplaćuje američkim brodovima „izrazito nepravedne“ naknade za korištenje kanala. SAD je preuzeo izgradnju kanala početkom 20. stoljeća, ali je u potpunosti predao tu kontrolu Panami 1970-ih, u vrijeme kada je predsjednik bio Jimmy Carter.

Trump je ovog tjedna izjavio da će, ako „iskorištavanje“ ne prestane, zahtijevati povratak kanala SAD-u, iako nije naveo na koji način. Dodao je kako ne želi da Panamski kanal „padne u pogrešne ruke“ te je posebno istaknuo Kinu, koja ima značajne interese na toj vodenoj ruti.

Kina je, prema podacima, drugi najveći korisnik Panamskog kanala, nakon SAD-a, a ima i velika ekonomska ulaganja u zemlji. Godine 2017. Panama je prekinula diplomatske veze s Tajvanom i priznala ga kao dio Kine, što je bio veliki uspjeh za Peking.

Prisvajanje Kanade

Trump priča o prisvajanju, anektiranju Kanade koju bi pretvorio u 51. američku saveznu državu. Dobio je mnogo odgovora iz Kanade i nijedan nije za objavljivanje zbog psovki na Trumpov račun. Rekao je kanadskom premijeru Justinu Trudeau da bi mogao postati „guverner“ Kanade kada ona postane američka savezna država.

Trumpovi suradnici kažu da se šalio nakon čega je on nekoliko puta ponovio svoju „šalu“ o Kanadi u kojoj je zbog toga došlo do krize vlade, čiju bi cijenu mogao platiti Trudeau. Trump je ranije rekao kanadskom premijeru da bi njegova zemlja mogla izbjeći carine ako postane 51. američka država – poruka koju je više puta ponovio kroz memeove i šale.

Invazija na Meksiko

Na kraju, Trump kaže da bi mogao napraviti invaziju na Meksiko. Čekamo na odgovor iako znamo kakav će biti. Trumpovi suradnici su, također, raspravljali o potencijalnoj „mekoj invaziji“ na Meksiko, kako je to jedan savjetnik izjavio za Rolling Stone. To bi moglo uključivati napade na kartele kroz prekogranične operacije specijalnih snaga ili napade dronovima.

Taktika zastrašivanja

To je tipično Trumpovo ponašanje, kada je riječ o vanjskoj politici. Prvo kaže nešto totalno čudno i divlje, nekad to i odradi, nekad ne. U svakom se slučaju treba dobro pripremiti za njegove ispade pogotovo kada je u pitanju Bidenova vanjska politika koju Trump želi jednostavno prebrisati.

Trump ima malo ili nikakvo poštovanje prema globalnom poretku. On smatra da izbacivanje stranih partnera iz ravnoteže ili, kada je to moguće, napuštanje međunarodnih organizacija ili savezničkih interesa bolje služi američkim interesima.

Taktika zastrašivanja može proći na kratke staze, ali dugotrajno gledano može biti prava katastrofa ne samo po Sjedinjene Američke Države, nego i globalno.