Bagić: Izbore odlučuje drugi krug, Primorac se utopio u HDZ

Predstojeći predsjednički izbori u Hrvatskoj bit će odlučeni u drugom krugu u kojem će, najvjerovatnije, biti kandidat Hrvatske demokratske zajednice Dragan Primorac i aktuelni predsjednik države Zoran Milanović koji ima najveće šanse za novi mandat, kaže Dragan Bagić, univerzitetski profesor iz Zagreba.

Sagovornik Al Jazeere smatra kako Primorac nije najbolji izbor koji je HDZ mogao ponuditi na ovim izborima te kako je napravio grešku što se previše „utopio“ u stranačku kampanju gdje glavnu riječ vodi premijer Hrvatske Andrej Plenković.

• Očekujete li drugi krug izbora? Ankete pokazuju da Milanović vodi gotovo 20 procenata ispred HDZ-ovog kandidata Primorca. To za Primorca izgleda poprilično nedostižno.

– Mala je vjerojatnost da Milanović pobijedi u prvom krugu. Morala bi se do izbora dogoditi značajna promjena u sentimentima birača i to tako da većina onih koji su spremni podržati Milanovića u drugom krugu odustane od namjere da u prvom krugu glasa za svog preferiranog kandidata.

Za sada ne vidimo da se događa takav trend, tako da je vrlo vjerojatno da će se stvar razriješiti u drugom krugu. U njemu će, po svemu sudeći, biti Milanović i Primorac, a šanse da Primorac može pobijediti Milanovića su vrlo male. Primorčev rejting stagnira već mjesec dana i usprkos intenzivnoj kampanji na uspijeva poboljšati svoju poziciju. Teško da može napraviti veliki zaokret između prvog i drugog kruga.

• Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ima većinu u Saboru, ali im Pantovčak izmiče. Šta je njihova strategija s Primorcem? Ako su ankete tačne, on i nije najbolje HDZ-ovo rješenje protiv Milanovića.

– Da, pokazuje se da Primorac nije bio najbolji odabir HDZ-a. No, mislim da se prije svega pogriješilo u strategiji same kampanje. Primorac se u pretkampanji i ovoj kampanji za prvi krug previše “utopio” u HDZ, a Plenković ima preveliku ulogu u njegovoj kampanji.

To je olakšalo Milanoviću vođenje kampanje, tako da on jedino što treba jest pozivati birače da razmisle žele li svu vlast dati Plenkoviću i HDZ-u. Da je Primorac drugačije postavio strategiju kampanje, tada bi taj manevarski prostor za Milanovića bio nešto manji, a Primorčeve šanse veće. Ne vjerujem da neke značajnije promjene Primorca u drugom krugu mogu biti učinkovite i da mogu znatno promijeniti strateške greške iz prvog kruga.

• Šta će, prema Vašem mišljenju, biti odlučujući faktor ovih izbora? Je li to, možda, program kandidata, izlaznost glasača, podrška stranaka?

– Izlaznost je uvijek važan faktor. Naime, izbore dobiva onaj koji izvuče na birališta više svojih simpatizera. Ona je uvijek asimetrična, odnosno ide u korist nekih kandidata i na štetu drugih. Mislim da je ključna tema ovih izbora odnos birača prema Plenkoviću i njegovoj vladavini. Pitanje je da li birači smatraju da je njegovoj vladavini potreban oštar kontrolor s Pantovčaka ili ne.

Milanović se definitivno “dokazao” u tom poslu, stalno kao orao kružeći nad Plenkovićem i stalno ga napadajući. Ovo je referendum o tome da li birači smatraju da je to i dalje nužno ili ne smatraju. Ako smatraju, oprostit će Milanoviću njegove brojne greške i ispade, uključujući i protuustavan pokušaj kandidature na parlamentarnim izborima ili će im sada dati pozitivno značenje u smislu te kontrole funkcije.

Milanović uspijeva za sada nametnuti da je to tema ovih izbora, a kako sam ranije naveo strategija Primorčeve kampanje mu pomaže.

• Ako izuzmemo kandidatkinju Ivanu Kekin, ostali predsjednički kandidati glasove traže uglavnom među desnijim biračima. Zašto je prestala biti popularna hrvatska lijeva, pa i antifašistička snaga?

– To nije točno. Milanović ima sigurno potporu velike većine birača sa lijevog spektra. Upravo zbog toga što je biračima s lijevog spektra najvažnije to da se oslabi HDZ. Sve drugo im je sporedno te mogu oprostiti i zaboraviti.

Čak će mu i većina možemovaca u drugom krugu dati glas, iako su to upravo oni lijevi birači koje je on razočarao, najprije kao predsjednik SDP-a, pa premijer i sada predsjednik Republike.

• Koliko ishod ovih izbora može utjecati na promjenu politike službenog Zagreba prema ratu u Ukrajini ili odnosima u regiji u vrijeme kada je Evropi više nego ikada potrebna jedinstvena politika?

– Izbori neće utjecati na promjenu politike prema Ukrajini. Na promjenu te politike će utjecati šira zbivanja u vezi s tim sukobom, a prije svega politika SAD-a nakon stupanja na dužnost Donalda Trumpa. Velike su šanse da će se politika Zapada prema tom sukobu promijeniti. I to vjerojatno u smjeru koji je bliži Milanovićevim pozicijama nego Plenkovićevim.