Trump prijeti da će preuzeti Panamski kanal: Zašto je važan za SAD

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je rekao da će njegova nova administracija pokušati vratiti kontrolu nad Panamskim kanalom.

Njegove izjave izazvale su kritike predsjednika Paname Josea Raula Mulina.

Evo više o tome šta je Trump rekao i zašto je Panamski kanal značajan za SAD.

Šta je Trump rekao?

Trump je spomenuo Panamski kanal na AmericaFestu u Arizoni, godišnjem događaju koji organizira konzervativna grupa Turning Point.

“Potkradaju nas u Panamskom kanalu kao što nas potkradaju svugdje drugo”, rekao je Trump, dodajući da je SAD “glupo dao” kanal.

Nakon AmericaFesta, Trump je na svojoj platformi Truth Social objavio sliku američke zastave koja se vihori iznad uskog vodenog pojasa uz poruku: “Dobrodošli u kanal SAD-a!”.

Nakon Trumpove izjave, on i panamski predsjednik Mulino razmijenili su oštre riječi.

“Svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okolnog područja pripada Panami i nastavit će joj pripadati”, rekao je Mulino u izjavi objavljenoj na njegovom računu na platformi X.

Trump je poslije toga reagovao na svojoj platformi Truth Social, rekavši: “To ćemo još vidjeti”.

Potom je Trump, na svojoj društvenoj mreži, nagovijestio sve veći utjecaj Kine na Panamski kanal.

“Upravljanje kanalom bilo je namijenjeno Panami, a ne Kini ili bilo kome drugom”, napisao je. “Ne bismo i nikada nećemo dopustiti da padne u pogrešne ruke!”

Kina ne kontrolira kanal, no korporacija sa sjedištem u Hong Kongu, CK Hutchison Holdings, od 1997. upravlja dvjema lukama kanala koje se nalaze na ulazu na Karibe i u Pacifik.

U nedjeljnoj izjavi na platformi X Mulino je, također, rekao da Kina nema utjecaj na Panamski kanal.

O čemu je spor?

Panamski kanal je vještački vodeni prolaz izgrađen na Panamskoj prevlaci i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom.

Do 14.000 brodova godišnje pređe kanalom. Na ovaj plovni put prema procjenama otpada 2,5 posto globalne pomorske trgovine i 40 posto ukupnog američkog kontejnerskog saobraćaja.

Kanal je ključan za SAD za uvoz robe iz Azije. SAD, također, koristi vodeni put za izvoz robe, uključujući tečni prirodni plin.

Ko je izgradio kanal?

Kanal je izgrađen između 1904. i 1914. godine, uglavnom američkim sredstvima, a tadašnji predsjednik Theodore Roosevelt nadgledao je projekt.

Ko je vlasnik?

Panamska vlada je vlasnik kanala.

Kada je Panama dobila vlasništvo nad kanalom?

Dana 31. decembra 1999. godine SAD je predao Panami vlasništvo nad kanalom prema ugovoru iz 1977, koji je potpisao tadašnji predsjednik Jimmy Carter.

“Ako se načela, moralna i pravna, ovog velikodušnog gesta davanja ne budu slijedila, tada ćemo zahtijevati da se Panamski kanal vrati SAD-u, u potpunosti, brzo i bez pitanja”, rekao je Trump.

Novoizabrani predsjednik nije dao dodatne pojedinosti o tome kako bi to bilo moguće.

Da li će kanal presušiti?

Godine 2023. suše u Srednjoj Americi utjecale su na Panamski kanal.

Kanal se oslanja na obližnje umjetno jezero Gatun. Nizak nivo vode u jezeru naveo je vlasti da ograniče broj brodova koji koriste plovni put i povećaju naknade za njegovo korištenje.

U prošloj fiskalnoj godini Panamski kanal zabilježio je pad brodskog saobraćaja za 29 posto. Između oktobra 2023. i septembra 2024. kroz kanal je prošlo 9.944 plovila, a prethodne godine bilo ih je 14.080.

Saobraćaj kanalom sada se vratio na nivo prije suše. No, očekuje se povećanje naknade za iduću godinu.

U svojoj izjavi Mulino je rekao da “tarife nisu postavljene iz hira”, dodajući da će povećane naknade pomoći finansiranje napora Panamske vlade koja želi omogućiti veći saoraćaj brodova kroz kanal.

“Pitanje klimatskih promjena, koje se odnosi na snabdijevanje vodom Panamskog kanala pogrešno je shvaćanje”, rekao je Jean-Paul Rodrigue, profesor na Odsjeku za pomorsku poslovnu administraciju Univerziteta Texas A&M iz Galvestonea.

“Relevantnije je govoriti o vremenskim ciklusima koji rezultiraju time da se neke godine dobija manje vode od prosjeka. Važnije je pitanje potražnje za vodom nego snabdijevanja njom. Širenje Panamskog kanala, rast broja tranzita i urbanizacija.”

Šta je Trump predložio?

Prije predsjedničkih izbora u novembru Trumpova kampanja bila je izgrađena na neintervencionističkoj politici “Amerika na prvom mjestu”. Međutim, više puta je predložio “teritorijalno širenje” otkako je osvojio predsjedničku dužnost, a Panamski kanal je jedna od teritorija koje je nedavno spomenuo u tom kontekstu.

Trump je, također, govorio i o Kanadi. Dana 18. decembra na TruthSocialu je objavio: “Mnogi Kanađani žele da Kanada postane 51. [američka] država. Masovno bi uštedjeli na porezima i vojnoj zaštiti. Mislim da je to sjajna ideja, 51. država”.

Nejasno je da li je novoizabrani predsjednik mislio ozbiljno. Njegovi su komentari uslijedili usred rasplamsanih napetosti između SAD-a i Kanade. Nakon što je Trump nedavno zaprijetio uvođenjem carina na robu koja dolazi od sjevernog susjeda, kanadska ministrica finansija Chrystia Freeland podnijela je ostavku, a pojačan je i pritisak na premijera Justina Trudeaua da napusti funkciju.

Trump je, također, izrazio interes za Grenland, autonomnu teritoriju Danske. U ponedjeljak je objavio da je odabrao Kena Howeryja za američkog ambasadora u Danskoj, dodajući da “SAD smatra da su vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna potreba”.

Trump je to predlagao i tokom svog prvog mandata, ali su ga danske vlasti odbile. Danski premijer je medijima rekao da Grenland nije na prodaju.