Ukrajina napala Kazanj, Putin prijeti: Je li ovo ‘prijelomna tačka’?

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je napad dronovima koji je izvela Ukrajina na tri stambene zgrade u gradu Kazanju, glavnom gradu Tatarstana, kao ”teroristički čin”. Napad je prouzrokovao štetu na civilnoj infrastrukturi, ali nije bilo ljudskih žrtava.

Prema riječima glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marije Zakharove, “Ukrajina iskaljuje svoj bijes na civilima u Rusiji zbog vojnih poraza koje Kijev doživljava u posljednje vrijeme”.

Zakharova je oštro kritizirala “očiglednu licemjernu šutnju Zapada i njegovih medija, koji odmah reagiraju na svaki ispad ekstremizma, ali se prave kao da se ništa ne događa u slučaju Rusije”.

Nova eskalacija

Ukrajina je u subotu izvela veliki napad bespilotnim letjelicama na grad Kazanj, koji ima više od 1,3 miliona stanovnika i udaljen je oko hiljadu kilometara od prvih linija. U napadu je oštećena stambena zgrada od 37 spratova. Ruska agencija za civilno zrakoplovstvo privremeno je zatvorila međunarodni aerodrom Kazanj, jedan od najprometnijih u zemlji.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da su, osim dronova koji su udarili u zgradu, oborena i tri drona i da su još tri onesposobljena sistemima protivzračne odbrane.

Ovaj napad je uslijedio dan nakon ruskih napada na Kijev u kojima je, prema ukrajinskim službenim izvorima, jedna osoba poginula, a 13 ih je ranjeno, te nakon ukrajinskog napada na rusku pograničnu pokrajinu Kursk, u kojem je poginulo pet ljudi.

Napad je također izveden samo pet dana nakon što su komandant ruskih snaga za nuklearnu, biološku i hemijsku zaštitu Igor Kirilov i njegov zamjenik ubijeni u eksploziji bombe ispred stambene zgrade u glavnom gradu Moskvi.

Serija posljednjih napada na Rusiju postavlja nekoliko pitanja o mogućim scenarijima u sukobu s Ukrajinom, u kojem u posljednjih nekoliko sedmica dolazi do oštrog zaokreta. To potvrđuju i izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je izjavio da će se napadači ”suočiti s puno većim uništenjem i požalit će zbog napada.”

Stvarni ciljevi

Prema strateškom stručnjaku Denisu Popovichu, postoje dva moguća razloga za posljednji incident. ”Prvi je napad na naftna i plinska postrojenja, poput velike rafinerije nafte koja se tamo nalazi, ili vojne i infrastrukturne objekte, poput tvornica dronova i helikoptera u Kazanju, na primjer”, kazao je.

Govoreći za Al Jazeeru, Popovich je dalje dodaje: ”Ako je to bio cilj, oni koji su planirali putanju drona nisu uzeli u obzir visoke zgrade. Zbog toga su udari drona u stambena područja mogli biti rezultat nedovoljne pažnje onih koji su planirali napad ili kvara na satelitskom navigacijskom sistemu”.

Ako se ruske snage umiješaju u rad satelitskog navigacijskog sistema, dronovi koji napadaju rusku teritoriju mogu promijeniti kurs, tako da oni koji ih usmjeravaju misle da lete ispravno, a zapravo se kreću u pogrešnom smjeru i završavaju u stambenom području.

Druga mogućnost je, kako kaže, da cilj napada nisu bili vojni objekti ili naftna i plinska industrija, nego izazivanje straha među stanovništvom i napad na civilne ciljeve. To je također moguće, ”iako je vrlo teško zamisliti da su dva drona, jedan za drugim, pogodila gotovo istu tačku na neboderu od 37 spratova”.

Prema njegovim riječima, stanovnici Bashkortostana, regiji u susjedstvu Tatarstana, suočavaju se s istim opasnostima, jer bi rafinerije nafte i slični objekti mogli biti izloženi napadu. Ističe da kontinuirani napadi na objekte naftne i plinske industrije u posljednje vrijeme ukazuju na to da postoji koordiniran program za uništavanje tih objekata.

Zaključuje da će napad na Kazan, kao i niz sličnih napada na druge ruske gradove, te ubistvo komandanta Igora Kirilova, natjerati Moskvu da odbije bilo kakve potencijalne pregovore s ukrajinskim vodstvom u budućnosti.

Slaba tačka

Denis Fedotinov, stručnjak za bespilotne letjelice, ne isključuje mogućnost da su letjelice koje su napale Kazanj lansirane s ruske teritorije. Podsjeća da je Ukrajina već ranije koristila bespilotne letjelice koje funkcioniraju po principu ”jednosmjernog leta” za napad na ciljeve u različitim dijelovima Rusije.

Prema njegovim riječima, što su mete dublje unutar zemlje, to se više postavljaju pitanja o mogućim lokacijama lansiranja.

“Jednostavno, nemoguće je zaštititi čitave gradove, jer sistemi protivzračne odbrane obično ne pokrivaju cijelu teritoriju, nego važne strateške ciljeve. Nije moguće osigurati takvu zaštitu, poput one u Moskvi i drugim velikim gradova, jer za to nema dovoljno sistema protivzračne odbrane”, dodao je.

U svakom slučaju, sagovornik potvrđuje da će, nakon napada na Kazanj, prioritetne mete za ruske snage biti vojne snage i položaji u Ukrajini, mostovi od strateške važnosti kojima se kreću ukrajinske snage, kao i tvornice u kojima se proizvode i popravljaju tenkovi, avioni, helikopteri i bespilotne letjelice.