Ovisnost u Hrvatskoj: Piju, puše, drogiraju se, ali i sve više klade

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Institutom Ivo Pilar proveo je svoje četvrto istraživanje o stanju ovisnosti među građanima Hrvatske, koje je pokazalo više nego zabrinjavajuće rezultate. Prema tom istraživanju, među građanima Hrvatske je u 2023. godini u odnosu na 2019. godinu značajno porastao udio ljudi koji uzimaju tablete za smirenje, dok je na približno istoj razini ostala konzumacija alkohola i droga. Riječ je o istraživanju u koje je bilo uključeno gotovo 5.000 sudionika u dobi između 15 i 64 godine.

Prema službenim podacima, rezultati ukazuju na usporavanje ili obrtanje trenda rasta uporabe sredstava ovisnosti među odraslima, s iznimkom uporabe sedativa i trankvilizatora. Podaci kažu i kako je uporaba kokaina porasla pet puta u odnosu na 2011. godinu, dok je uporaba kanabisa porasla dvostruko. Između 2011. i 2023. godine među odraslima je utvrđen uzlazni trend uporabe duhana, alkohola, sedativa i trankvilizatora, bilo koje ilegalne droge te kanabisa, ecstasyja i kokaina.

„Na europsko tržište dolaze goleme količine kokaina i cijena mu je posljednjih godina počela padati. Zabrinjavajuće je i što kokain postaje prva ulazna droga koju probaju mladi, a koriste ga i stariji od 40 godina. U Hrvatskoj je zabrinjavajuće to što raste konzumacija duhana i uporaba e-cigareta, odnosno različitih duhanskih proizvoda“, rekao je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.

Dodaje kako je duhan prošle godine pušilo gotovo 38 posto odraslih i isto toliko mlađih odraslih, a e-cigarete gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba. U isto vrijeme, neko od alkoholnih pića lani je konzumiralo 77,7 posto odraslih i 82,4 posto mlađih odraslih. Istraživanje je pokazalo da je neku ilegalnu drogu barem jednom u životu uzelo 26 posto odraslih i 37,3 posto mlađih odraslih, a posljednju godinu svaka deseta odrasla osoba te gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba. Kad je riječ o „novim drogama“, prevalencija uzimanja bilo koje nove droge među odraslima bila je 1,8 posto, dok je među mlađim odraslima bila 3,4 posto. Zabrinjavajuće je da je najveća životna prevalencija uzimanja bilo koje „nove droge“ utvrđena u najmlađoj dobnoj skupini, između 15 i 24 godine (3,8 posto).

Poziv na uzbunu

Istraživanje za prošlu godinu obuhvatilo je i igre na sreću, a pokazalo se da je gotovo trećina odraslih i trećina mlađih odraslih igralo igre na sreću. Društvene mreže lani je koristilo 78,3 posto odraslih i 95,4 posto mlađih odraslih.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ranije je, govoreći o konzumiranju droga, rekao kako se bilježi globalni porast upotreba droga kao i da se taj trend prelijeva i na Hrvatsku gdje je svaka četvrta osoba probala neku od droga.

„Među odraslim osobama zabilježen je porast upotrebe droga od 2011. do 2019. godine s 5,6 posto na 11,6 posto. Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među mladima pokazalo je pad u korištenju psihoaktivnih droga, ali i porast korištenja kanabisa i sintetskih droga te porast ponašajnih ovisnosti, kao što su pušenje, ovisnost o ekranima, igranje igrica, klađenje i kockanje, što posebice zabrinjava. Dakle, to je epidemiološka situacija koja zove na uzbunu”, rekao je Capak.

Smatra da su programi prevencije učinkovita mjera koja se može poduzeti kada je porast upotrebe droge u pitanju, naravno uz liječenje i rehabilitaciju. Podsjetio je kako se u Hrvatskoj provode brojni programi za prevenciju zlouporabe droga kao i da HZJZ teži da se provode znanstveno utemeljeni programi te da je jedan od njih i program „Imam stav“.

„Lani smo donijeli strategiju borbe protiv ovisnosti do 2030. godine, te akcijski plan do 2026. kojim šire aktivnosti na prevenciju ponašajnih ovisnosti koje su u porastu među mladima. Tražimo dobro utemeljene prakse koje ćemo povoditi u Hrvatskoj. Ta epidemija ponašajnih ovisnosti naročito se pojačala nakon pandemije covida“, istaknuo je Capak.

Riječ psihijatra

Govoreći o rezultatima istraživanja, umirovljeni vinkovački psihijatar Nikola Drobnjak, koji je godinama vodio i Centar za prevenciju, zlouporabu droga i izvanbolničko liječenje, kaže kako ga rezultati istraživanja nisu niti malo iznenadili. Prema njegovim riječima, provedeno istraživanje je i službeno pokazalo ono što se ranije moglo pretpostaviti – da će biti tako s obzirom na to kako se radi i kako se kao društvo odnosimo prema nekim problemima.

„Kada se sve to zna i vidi ništa me od tih rezultata, koliko god oni bili loši po nas kao društvo, ne iznenađuje. Nije normalno da se kladionice reklamiraju po svim televizijama, novinama, portalima… U isto vrijeme, droge je na ulici više nego ikada. Nekada na ulicama nije bilo kokaina, a sada je i njega vani koliko hoćeš. Kladionice su nam na par desetaka metara od škole, alkohol je svagdje prisutan… Kada sve to znamo i vidimo, ne vidim razloga zašto bi se trebali čuditi ovakvim rezultatima koji su više nego zabrinjavajući, a bojim se da će biti i sve gori“, kaže Drobnjak.

Vraćajući se na drogu, kaže kako danas postoji nekoliko stotina vrsta droga i da su one sve vrlo raširene i jeftine. Podsjeća kako su se nekada drogirali oni koji su imali novaca, a da sada to više nije slučaj jer je droga radi prevelike ponude postala iznimno raširena i dostupna svima.

„Posebno su tu ugroženi mladi koji žele sve i odmah, a nisu svjesni da to tako u životu baš i ne ide. Kada probaju neku od droga njima odmah ‘bude bolje’, ali nisu svjesni realnosti i koliko sebi zla tako čine. Kada je riječ o drogi, nigdje na svijetu nije dobro, a sada je dodatni problem što su neke države zapadne Europe izgubile kontrolu nad drogama. Sada su te države glavni ulaz za drogu u Europu i ona više ne dolazi u kilogramima nego u tonama te se potom prosljeđuje širom Europe i tako dolazi i u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju…“, kaže Drobnjak.

Svijet mora reći – dosta

Osvrnuo se i na cigarete i alkohol, rekavši kako je lijepo zamišljeno u zakonu da ih ne mogu kupovati mlađi od 18 godina, ali i da se to na sve moguće načine ekskivira. Dio prodavača ne poštuje te odredbe, a kod dijela se snalaze i sami mladi na način da pronađu neku stariju osobu koja im kupi cigarete, alkohol ili, pak, uplati listić u nekoj kladionici.

Na upit kako i na koji način probati raditi na tome da se situacija popravi, Drobnjak kaže da „mali ljudi zapravo ne mogu ništa učiniti, pa niti jedna mala Hrvatska, nego da je ključno da svijet zauzme stav i popravi neke stvari“.

„Nažalost, nitko to neće napraviti jer je to zapravo ogroman novac i zarada. Primjera radi, prodaja droge je u prvih pet poslova svijeta i svi u tome imaju velike koristi. Ljudi radi kocke dižu kredite, gube kuće i automobile, ali i dalje imamo kladionice i kazine na svim ćoškovima. I ne samo to, nego se svi oni reklamiraju po medijima kao da je to nešto najnormalnije. Imam dojam da smo nekada puno više radili preventivno na terenu, pričali s mladima, dovodili liječene narkomane i slično da mladima iz prve ruke pričaju o tim opasnostima. Ne vidim da se to toliko danas radi. Da bi se nešto napravilo sve to što utječe na ovisnost na mlade i sve druge mora se prvo onemogućiti dostupnost na ulici i tek onda krenuti u neke druge aktivnosti. Dug je to put koji traži da se u cijeli proces uključi cijelo društvo“, istakao je Drobnjak.

Stvar mentaliteta

Rezultati istraživanja nisu iznenadili niti Sašu Bjelanovića, predsjednika Mirovne grupe mladih Dunav iz Vukovara, koja više od 20 godina radi s mladima iz Vukovara i okolice ali i inozemstva. Kao jedan od razloga takvim rezultatima kaže da dio svakako ima i mentalitet naših sugrađana.

„Zašto bi se trebali iznenaditi kada je riječ o klađenju kada su kladionice legitimno sponzori raznih sportskih događanja i kada se one oglašavaju po medijima? Uz to, kada smo u nekoj ekonomskoj krizi, a mi na Balkanu smo stalno u nekim krizama, onda su ljudi podložniji klađenju i igrama na sreću. S druge strane, alkohol i cigarete su kod nas dio tradicije. Trebamo se samo sjetiti koliko puta smo vidjeli ljude kako maloj djeci, iz šale, daju da povuku dim ili, pak, stave prstić u čašicu koji onda stave u usta. To su počeci i odatle sve kreće i dalje se razvija i raste“, pojašnjava Bjelanović.

Kada je, pak, riječ o drogi, dodaje kako je ona prisutna i nikad jeftinija, a onda i što je najgore vrlo lako dostupna svima. Međutim, ne smatra kako su posebno mladi na udaru jer, kako kaže, mladi vrlo dobro znaju što je droga. On misli kako su u svemu tome roditelji sporniji.

„Roditelji su ti koji vrlo često nisu svjesni ili ne žele biti svjesni da je droga lako dostupna i zapravo je svagdje oko nas. Javlja se i problem da roditelji ne znaju prepoznati neke simptome drogirane osobe kako bi mogli djelovati navrijeme, a kada sve to vide, onda najčešće bude kasno. Imamo i problem da je mnogima sramota pričati o tome da se njihovo dijete drogira, a kada bi pričali, rekli neke simptome, što su vidjeli ili previdjeli, možda bi pomogli i nekom drugom ili bi brže i lakše došli do zaključaka. Rade se programi za prevenciju za koju mislim da je jedino rješenje. Međutim, moramo biti uporni i sve to pojačati i raditi stalno ukrug jer nemamo drugog izbora“, zaključio je Bjelanović.