Velika kriza u Iranu, sunovrat riala zbog energetske krize i regionalnih napetosti

Deseci miliona ljudi širom Irana suočeni su sa velikim problemima jer vlasti prekidaju usluge zbog sve teže energetske i krize valute, usljed velikih regionalnih napetosti.

Ove sedmice, vladini uredi, škole, banke i preduzeća u većim pokrajinama i u glavnom gradu Teheranu, uglavnom su zatvoreni zbog nestašice goriva i struje jer su temperature pale ispod nule.

Ministar energetike Abbas Aliabadi rekao je u srijedu da je 13 elektrana van pogona zbog nedostatka goriva.

“Ako se osigura gorivo, neće biti problema sa snbdijevanjem električnom energijom jer su elektrane remontirane i spremne za zimu. Ministarstvo nafte prati snabdijevanje gorivom”, rekao je novinarima.

U domovima širom zemlje došlo je do nestanaka struje, od kojih je većina bila nenajavljena i trajala je satima.

Nestanci struje i prekidi komunikacija

Došlo je i do isključenja struje industriji, što nije uticalo samo na energetske kompanije, već i na mnoga mala i srednja preduzeća širom zemlje.

Ovo se događa mjesec nakon što je predsjednik Masoud Pezeshkian najavio isključenja struje, koja su uvedena u roku od nekoliko dana, tvrdeći da će snabdijevanje strujom biti obustavljeno jer vlada ne želi sagorijevati jeftino gorivo koje bi zagađivalo zrak.

No, Teheran i veliki iranski gradovi stalno su se utapali u moru smoga koji je vidljiv čak i na satelitskim slikama, dok su nestanci struje – koji su ponekad praćeni i prekidima komunikacija, jer se mobilni tornjevi i internetske stanice isključuju iz mreže – i dalje traju.

Malo je vjerovatno da će se situacija promijeniti zimi.

Očekuje se da će kriza zadati udarac ionako ozbiljno ugroženoj ekonomiji koja godinama doživljava vrtoglavu inflaciju i visoku nezaposlenost zbog lošeg lokalnog upravljanja u više vlada i oštrih sankcija koje je nametnuo SAD.

Uprkos tome što posjeduje druge po veličini dokazane rezerve prirodnog plina na svijetu i drži četvrto mjesto prema dokazanim rezervama sirove nafte, Iran se godinama suočava sa nestašicom plina tokom zime.

Prekidi u snabdijevanjem električnom energijom prije su se dešavali uglavnom tokom ljeta, ali su nedavno uslijedili i tokom prvih zimskih hladnoća, pa su stručnjaci izdali oštra upozorenja da bi iduća godina mogla biti daleko gora.

Vlasti su većinom teret prebacile na javnost, tvrdeći da Iranci troše znatno više energije, posebno prirodnog plina, nego ljudi u drugim zemljama.

‘Hiljade’ žrtava zagađenja zraka

Nestašica plina, pak, ili izbacuje iz pogona elektrane ili ih tjera da sagorijevaju jeftina, prljava i goriva kao što je mazut, teško ulje niske kvalitete koje je glavni „krivac“ opšteg onečišćenja zraka u Iranu posljednjih godina.

Ranije ovog mjeseca, zamjenik ministra zdravlja Alireza Raisi rekao je da je 15 posto svih smrti u Teheranu uzrokovano zagađenjem zraka, sa hiljadama žrtava svake godine.

Ministar zdravstva Mohammad Reza Zafarghandi rekao je prošle sedmice da Iran trpi najmanje 12 milijardi dolara troškova i štete zbog zagađenja zraka godišnje, a neki izračuni govore da se ta brojka približava 20 milijardi dolara.

Predsjednik se u ponedjeljak izvinio javnosti zbog nestašice goriva, signalizirajući da se situacija vjerovatno neće promijeniti tokom zime.

“Ako Bog da, nastojat ćemo da se sljedeće godine ove stvari ne događaju”, rekao je Pezeshkian.

Za sada, njegova vlada pokrenula je nacionalnu inicijativu kojom poziva ljude da smanje prosječnu temperaturu u svojim domovima za dva stepena Celzija kako bi pomogli u upravljanju energetskom krizom.

Vladini ministri obećavaju da će ostati predani inicijativi, dok su svjetla u dvorištu predsjedničkog ureda navodno ugašena.

Svjetla su također ugašena na glavnim autocestama i brzim cestama u Teheranu i drugim mjestima, bacivši ih noću u potpuni mrak, u potezu za koji policija kaže da bi mogao uzrokovati smrtne slučajeve i ugroziti javni red.

Za jedan dolar 770.000 riala

Energetska kriza pritišće Iran jer nacionalna valuta, rial, svakodnevno nastavlja padati na najniži nivo u historiji.

Kurs sunovraćenog riala je u srijedu na neslužbenom tržištu iznosio 770.000 za jedan američki dolar, nastavljajući trend koji je ubrzan od početka izraelskog rata protiv Gaze prošle godine, a posebno nakon pada dugogodišnjeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada prošle sedmice.

Teheran je padom dinastije Al-Assad izgubio saveznika kojeg je imao četiri desetljeća i glavno utočište za svoju “osovinu otpora”, što je povećalo zabrinutost da bi se sukob mogao približiti iranskoj teritoriji.

Izrael, koji je krajem oktobra pokrenuo prve direktne zračne napade na iransko tlo od 1980-ih, zaprijetio je novim napadima na iransku nuklearnu i energetsku infrastrukturu.

Očekuje se da će napetosti samo rasti sa novom administracijom novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je 2018, u svom prvom mandatu na dužnosti, počeo takozvanu kampanju “maksimalnog pritiska” protiv Irana.