Incident s ruskim tankerom u Kerčkom moreuzu: Šta to znači

Dva ruska broda oštećena u olujnom vremenu tokom vikenda izlila su otprilike 3350 tona niskokvalitetnog goriva u Kerčki moreuz na Krimu pod ruskom okupacijom, izvijestili su ruski državni mediji u ponedjeljak, prijeteći ekološkom katastrofom u toj zoni velikog biodiverziteta.

Brodovi su prevozili otprilike 8300 tona mazuta, teškog, niskokvalitetnog naftnog proizvoda koji se uglavnom koristi u termoelektranama. Tankeri su trebali isporučiti gorivo za rusku mornaricu usred rata Rusije s Ukrajinom kada su ih zahvatili loši vremenski uvjeti u nedjelju. Najmanje jedan član posade na jednom od brodova poginuo je u oluji, navode ruske vlasti.

Ekološki stručnjaci upozorili su da je, možda, u toku curenje koje je teško obuzdati dok se pojavljuju snimci ptica čija su tijela obložena naftom i crnih pruga duž obala. Ukrajina, koja tvrdi da je to područje njeno, optužila je Moskvu za kršenje pomorskih propisa upotrebom starih brodova i poziva na međunarodne sankcije protiv Rusije.

Ovo su informacije koje smo prikupili o tome kako se dogodila katastrofa i kako bi ona u vrijeme rata mogla imati mnogo gore posljedice po okolinu.

Šta se dogodilo?

Dva ruska tankera oštećena su tokom jake oluje u Kerčkom moreuzu u nedjelju, prema ruskim zvaničnicima.

Jedan od njih, 133 metra dug tanker Volgonjeft-212, imao je posadu od 15 osoba i prevozio je loživo ulje kada se nasukao i pramac mu je uništio veliki val, izvijestila je ruska novinska agencija TASS. Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama činilo se da vertikalno tone u more. Snimci su prikazivali i crne tragove nafte iz tankera dok je brod tonuo.

Ruske vlasti pokrenule su veliku spasilačku operaciju u nedjelju nakon nesreća. Jedan član posade broda poginuo je u oluji, ali je spasilački tim uspio evakuisati ostale u kliniku gdje su liječeni od hipotermije.

Drugi natovareni tanker, 132 metra dug Volgonjeft-239, oštećen je u istoj oluji u nedjelju i nasukao se 80 metara od obale, blizu luke Taman u ruskoj regiji Krasnodar. Svih 14 članova posade s tog broda je spašeno.

Kerčki moreuz, u kojem su se nesreće dogodile, razdvaja Krim pod ruskom okupacijom od ruskog kopna i važna je globalna pomorska ruta koja povezuje brodove između Azovskog i Crnog mora. To područje je bilo sporno između Rusije i Ukrajine od kada je Moskva nasilno pripojila Krim od Ukrajine 2014. Kijev je godinama optuživao Rusiju za uznemiravanje svojih brodova i isključivanje lokalnih ribara.

Ukrajina je 2016. optužila Rusiju na Stalnom arbitražnom sudu, koji se fokusira na alternativna rješenja sporova između država, zbog navoda da Moskva krši obalna prava Kijeva u Crnom moru, Azovskom moru i Kerčkom moreuzu. Slučaj je u toku, a posljednje saslušanje bilo je u septembru 2024.

Kako su ruske vlasti reagovale na izlijevanje nafte?

Predsjednik Vladimir Putin je u ponedjeljak naredio zvaničnicima ministarstava za vanredne situacije i okolinu da upravljaju operacijom spašavanja i minimiziraju štetu od izlijevanja goriva, prema riječima glasnogovornika Dmitrija Peskova.

Vlasti su od tada otvorile dva krivična slučaja kako bi utvrdile je li posada broda prekršila sigurnosne propise i izazvala nesreće. Stručnjaci za okolinu, također, procjenjuju nivoe ekološke štete, ali još nisu objavili izvještaj, izvijestili su državni mediji.

Ruske vlasti su isprva tvrdile da izlivena nafta nije stigla do obale. Međutim, do utorka navečer, snimci na društvenim mrežama prikazivali su velike dijelove obale prekrivene masnim, crnim blatom. Snimci su, također, prikazivali ptice vodarice s tijelima pocrnjelim od nafte kako hodaju po obali.

„Uklonit ćemo sve ovo uprkos činjenici da izgleda spolja zastrašujuće s obzirom na to da su to naftni derivati“, izjavio je Venjamin Kondratjev, guverner Krasnodarske regije, novinarima u utorak, govoreći sa dijela pogođene obale. „Ovo se može ukloniti, sve se ovo može ukloniti.“

Za šta Ukrajina optužuje Rusiju?

Ukrajinski zvaničnici optužili su Moskvu za nemar zbog kršenja pravila o radu na moru korištenjem starih brodova tzv. „flote iz sjene“ poznatih po radu izvan morskih zakona.

Mihajlo Podoljak, savjetnik šefa ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, napisao je na platformi X da je katastrofa bila jedna od najgorih ikada zabilježenih u Crnom moru. Pogođeni brodovi, dodao je, bili su stariji od 50 godina i nisu mogli izdržati zimske oluje.

„Većina od najmanje hiljadu tankera ruske ‘flote iz sjene’ beznadežno je zastarjela, imaju fiktivne osiguravajuće police, kriju svoje prave vlasnike i često voze pretrpani“, kazao je, dodajući da su ovakve velike nesreće „neizbježne“ i da će susjedne zemlje platiti cijenu.

Ovaj političar je, također, pozvao države da zabrane ruskim tankerima plovidbu svojim vodama.

Ruska „flota iz sjene“ sadrži od 500 do 1000 tankera koji često nemaju odgovarajuće osiguranje, nemaju jasne vlasnike i često mijenjaju imena i registraciju zastava u kršenju pomorskih propisa, otkrili su analitičari.

Brodovi se upuštaju u rizičan prijenos tereta kao što je nafta s broda na brod, omogućavajući Rusiji da zaobiđe trgovinske sankcije koje su joj nametnule zapadne zemlje zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine, prema istraživanjima američke ekspertske organizacije Atlantsko vijeće. Sankcije nameću ograničenje od 60 dolara po barelu ruske nafte, što znači da, čak i ako nafta vrijedi više, kupci u Evropskoj uniji i širom svijeta ne smiju platiti više. Poenta je smanjiti Putinove prihode od nafte.

U oktobru 2023. godine navedeno je da dvije trećine tankera koji su prevozili rusku sirovu naftu imaju „nepoznato“ osiguranje, utvrdilo je Atlantsko vijeće.

S obzirom na to da često nisu osigurani, brodovi flote iz sjene su loše održavani i skloni kvarovima, zaključili su u Atlantskom vijeću.

EU je u ponedjeljak stavila na crnu listu 52 broda za koje je rekla da su dio Putinove flote iz sjene i da su uključeni u transport ruske nafte, vojne opreme i ukradenog ukrajinskog žita. EU je od 2022. godine uvela zabranu za 79 takvih brodova.

Kako će ovo izlijevanje nafte utjecati na okolinu?

Izlijevanje nafte kontaminiralo je najmanje 60 km obale, ozbiljno pogađajući dijelove Anape, grada u Krasnodarskoj regiji, rekla je Natalija Gozak, koja vodi ukrajinsku podružnicu ekološke organizacije Greenpeace, za Al Jazeeru.

Nekoliko gradova je proglasilo vanredno stanje zbog broja uginulih ptica, rekla je.

„Lokalci već objavljuju desetke videozapisa s mrljama mazuta i pticama zarobljenim u njemu duž morske obale kod Anape“ kazala je Gozak. U jednom videu objavljenom na Telegramu mještani su kupali pocrnjelu pticu koja je izgledala kao patka, pokušavajući ukloniti naftu.

Gozak je kazala da Rusija „ugrožava“ lokalni ekosistem svojom starom flotom i da je nedjeljna nesreća bila „znak upozorenja“ na veći problem koji brodovi predstavljaju.

Ovo područje je dom za nekoliko vrsta delfina i ptica. Ove životinje su već pogođene hemijskim zagađenjem i utjecajem prethodnih katastrofa, rekao je za Al Jazeeru ekološki istraživač Aleksandar Ranković, direktor ekološke ekspertske organizacije The Common Initiative.

U novembru 2007. je, naprimjer, ruski naftni tanker imao nesreću u Kerčkom moreuzu i prolilo se između 1200 i 1600 tona nafte.

„Velike količine teškog loživog ulja pomiješanog s algama pronađene su na obalama, ubivši hiljade ptica, koje su najjače pogođene“, rekao je Ranković.

Teški slojevi naftnih proizvoda nataložili su se na dno mora, uništavajući organizme na morskom dnu koji čine osnovu hrane za mnoge vrste riba, glavoča i cipala.

Međutim, Ranković je kazao da je koordinacija između ukrajinskih i ruskih stručnjaka u to vrijeme pomogla da se osigura zajednički odgovor na katastrofu, pristup koji je slabo vjerovatan dok su ove dvije države u ratu.

„Pitanje za mene je kako će trenutni sukob ometati brzi odgovor potreban i za sprečavanje daljeg curenja i brzo čišćenje obala kada zagađenje dopre do njih“ rekao je Ranković. „Hitno je potrebno spriječiti daljnje i hronično curenje koje bi se moglo dogoditi u budućnosti.“

Je li bilo još ekoloških katastrofa usred rata Rusije i Ukrajine?

Jeste. U junu 2023. godine granatirana je brana Nova Kahovka u Ukrajini, smještena na rijeci Dnjepar u ukrajinskom gradu Hersonu.

Brana je pukla i izazvala velike poplave u gradu pod kontrolom Rusije. Gotovo 100.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove jer je nivo vode brzo porastao. Zvaničnici su rekli da je gotovo 30.000 životinja ubijeno, a vrste poput žute i male bijele čaplje su zbrisane u onome što su nazvali „ekocidom“.

Analitičari su procijenili da neposredni ekonomski gubitak Ukrajine iznosi četiri milijarde dolara.

Štetu su vjerovatno izazvale ruske snage, namjerno dižući branu u zrak kako bi zaustavile ukrajinsko napredovanje, rekli su stručnjaci. Međutim, ruske snage su negirale odgovornost.

Brana visoka 30 metara i duga 2 km napajala je veliku hidroelektranu u regiji i sadržavala rezervoar od 18 kubnih kilometara vode koja je opskrbljivala zajednice i farme. Također je vodom za hlađenje opskrbljivala nuklearnu elektranu u Zaporižju pod ruskom kontrolom.

Rezultirajuće poplave uništile su hidroelektranu i nosile vodu u domove stanovnika Hersona. Ljudi su nekoliko dana izgubili pristup vodi, plinu i struji.

Strada li okolina općenito više u vrijeme rata?

Strada. Oružani sukob je opterećenje za okolinu. Vojske obično krče velike površine vegetacije kako bi uklonile zaklon gdje se neprijateljski borci mogu skrivati. Bombe i mine kontaminiraju tlo i vodene tokove i ispuštaju otrovne plinove.

U Ukrajini su velike površine zemlje vjerojatno kontaminirane zbog mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, prema Ujedinjenim narodima. Čišćenje ovih mina vjerojatno će koštati 34,6 milijardi dolara.

UN kaže da su tlo i voda u Gazi pretrpjeli „potpunu degradaciju“ zbog kombinacije granatiranja i kolapsa kanalizacije i otpada dok je bila pod izraelskim bombardovanjem posljednjih četrnaest mjeseci. Milioni tona krhotina uništenih zgrada, također, sadrže opasna neeksplodirana ubojita sredstva i azbest.

Ti uvjeti su povezani s porastom respiratornih infekcija. U tri mjeseca nakon 7. oktobra 2023, kada je počeo rat u Gazi, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je izvijestila o 179.000 slučajeva akutne respiratorne infekcije. U porastu je i broj djece mlađe od pet godina pogođene dijarejom, jer se bolest prenosi kontaminiranom hranom ili vodom.

Najznačajnije je da je Gaza u augustu 2024. zabilježila nove slučajeve smrtonosnog virusa dječije paralize, 25 godina nakon što je iskorijenjen iz Pojasa. Medicinski stručnjaci kažu da je njegovo ponovno pojavljivanje direktno povezano s uništenjem infrastrukture vodoopskrbe i sanitacije. Virus može izazvati nepovratnu paralizu za nekoliko sati, a globalni napor da se iskorijeni traje decenijama.