SIPRI: Rusija ispred NATO-a u proizvodnji oružja za rat u Ukrajini

Nova istraživanja pokazuju da su prihodi vodećih ruskih odbrambenih kompanija nadmašili prihode američkih i evropskih firmi prošle godine, jer su efikasnije povećali proizvodnju oružja od svojih zapadnih rivala.

Brojke koje je danas objavio Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) u svom godišnjem izvještaju o 100 najboljih svjetskih odbrambenih kompanija, postavljaju pitanja o sposobnosti Zapada da opskrbi Ukrajinu oružjem koje joj je potrebno da se izbori sa ruskom invazijom.

Dok su vodeće ruske odbrambene firme imale rast prihoda od 40 posto, prihodi vodećih američkih i evropskih odbrambenih proizvođača porasli su za 2,5 posto, odnosno 0,2 posto, u odnosu na globalni prosjek od 4,2 posto.

Iako je nominalni promet vodećih američkih i evropskih odbrambenih izvođača bio veći kada se gleda količinski – 317 odnosno 133 milijarde dolara prema ruskih 25,5 milijardi dolara – nalazi SIPRI-ja pokazuju da je Rusija efikasnije naoružala svoju ekonomiju u vrijeme rata kako bi zadovoljila ponudu izazova na frontu.

Samo su dvije ruske kompanije dospjele među 100 najboljih: Rostec, državna holding kompanija čije podružnice proizvode avione, oklopna vozila i elektroniku, te United Shipbuilding Corporation, jer su jedine objavljivale finansijske podatke, navode iz SIPRI-ja.

“Transparentnost ruske proizvodnje oružja počela se značajno smanjivati ​​nakon što je Rusija anektirala Krim 2014, a većina firmi koje se bave proizvodnjom oružja prestala je objavljivati ​​finansijske izvještaje nakon početka invazije na Ukrajinu 2022.”, naveo je think tank.

Ruske intenzivne investicije

Prema riječima Josepha Fitsanakisa, profesora obavještajnih i sigurnosnih studija na Univerzitetu Coastal Carolina, “ruska vojna proizvodnja trenutno nadmašuje onu SAD-a i svih država članica NATO-a zajedno. U to je možda teško povjerovati, ali Rusija je obavezna to učiniti ako želi nadmašiti podršku koja se pruža Ukrajini”.

“Takva ogromna potrošnja je u biti stvorila ratnu ekonomiju koja je spriječila početak velike ekonomske recesije”, rekao je Fitsanakis za Al Jazeeru.

U odvojenom izvještaju iz aprila, SIPRI je procijenio da je Rusija povećala svoju vojnu potrošnju za 24 posto prošle godine na 109 milijardi dolara, što predstavlja 5,9 posto njene ekonomije. To se možda ne čini visokim, ali prosječni vojni izdaci NATO-a iznosili su 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda.

Osim toga, odbrana je izvor gotovo polovine ruskog privrednog rasta.

Banka Finske ove je godine procijenila kako su odbrambene kompanije zaslužne za 40 posto ruskog rasta u prvoj polovini 2023, što ovaj sektor čini dijelom privrede sa daleko najboljim učinkom.

Ovo vojno intenzivno investiranje od tada se produbilo.

Ukupni troškovi odbrane i sigurnosti Rusije u 2024. porasli su za dodatnih 70 posto ove godine i procijenjeni su na 157 milijardi dolara. Naredne godine i vjerovatno do 2027. očekuje se još jedno povećanje rashoda za odbranu od 25 posto.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin procijenio je da je Rusija potrošila 200 milijardi dolara samo na rat u Ukrajini. Ipak, Fitsanakis sumnja da li je ruska ratna ekonomija održiva.

“Zbog nestašica i paralizirajućih sankcija, ruski odbrambeni proizvođači suočavaju se sa kamatama koje ponekad prelaze 20 posto”, istakao je on. “Uprkos povećanom prihodu, većina se bori da ostvari profit. Postoji čak i zabrinutost da će većina ruskog odbrambenog sektora bankrotirati za manje od dvije godine, čime će ruska država biti prisiljena da ga nacionalizira ili spasi na drugi način.”

Problemi opskrbe unutar NATO-a

Sa 1.341 milijardom dolara, NATO-vi troškovi za odbranu nadmašuju ruske. Ipak, Savez kao da ima problema brzo pretvoriti potrošačku moć u vatrenu moć u krizi.

Tako je 27 evropskih proizvođača među prvih 100 imalo loše rezultate.

Nedavno istraživanje Evropskog parlamenta pokazalo je da članice Evropske unije preusmjeravaju 78 posto svoje potrošnje na nabavku u treće države, uključujući 63 posto u SAD – postotak koji je porastao tokom ruskog rata u Ukrajini.

Evropske kompanije nemaju koristi od povećanja nacionalnih odbrambenih proračuna, za razliku od Rusije koja svoju vojnu opremu proizvodi u državi i radi na teritoriji svojih opskrbnih lanaca.

Francuska je primjer navedenog. Njeni vrhunski odbrambeni rezultati pretrpjeli su pad od 8,5 posto predvođen padom od 60 posto u narudžbama Dassault Aviationa za višenamjenski lovac Rafale, budući da se evropske vojske odlučuju za Lockheed Martinov avion F-35 kao mlažnjak naredne generacije.

Ipak, tehnološka superiornost SAD-a nad Rusijom i Evropom također joj nije donijela izvanredan rast, jer su je problemi u opskrbnom lancu spriječili da sve veću listu narudžbi pretvori u proizvodnju i prihod, navode iz SIPRI-ja.

“Proizvodnja i isporuka projektila i avionske opreme za izvoz posebno su bili pogođeni problemima u opskrbnom lancu 2023. godine. Prihodi od oružja od izvoza pali su za 5,4 posto”, ističe se.

U slučaju Lockheed Martina, naprimjer, zaostaci realizaciji narudžbi projektila i sistema za kontrolu paljbe porasli su za 12 posto, dok su prihodi pali za 0,6 posto.

Zapravo, kako navodi SIPRI, prihodi Lockheed Martina, najvećeg svjetskog proizvođača odbrambene opreme, pali su treću godinu zaredom zbog takvih problema, na 60,8 milijardi dolara prošle godine. RTX, bivši Raytheon, drugi po veličini svjetski odbrambeni proizvođač, također je zabilježio pad prihoda iz sličnih razloga.

“Uprkos većoj potražnji za njihovim oružjem i vojnom opremom, nisu uspjeli dovoljno povećati proizvodne kapacitete zbog stalnih izazova u opskrbnom lancu – posebno u segmentima zračne i protivraketne odbrane koji imaju posebno složene opskrbne lance”, dodaju iz Instituta.

“Nema nijednog stručnjaka kojeg poznajem koji vjeruje da SAD ima dovoljno precizne ili dalekometne municije za održavanje odbrane Tajvana duže od 10 dana. Nadalje, nisam upoznat sa bilo kakvim konkretnim planovima za proširenje opsega i tempa proizvodnje američke odbrambene industrijske baze”, rekao je Fitsanakis.

Osim dviju najvećih ruskih kompanija na popisu 100 najboljih, rast je bio najveći među prve četiri južnokorejske kompanije sa 39 posto i prvih pet japanskih firmi sa 35 posto – obje države se ponovo naoružavaju u pripremi za scenarij kakav je opisao Fitsanakis.

Za razliku od američkih kompanija, ruskim firmama naglo su povećani prihodi upravo zbog povećane proizvodnje oružja poput projektila, aviona i bespilotnih letjelica.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je procijenio da ruska potrošnja oružja dugog dometa iznosi 600 bespilotnih letjelica i 200 projektila sedmično.

Povratak proizvodnje?

Odbrambena industrijska baza se nalazi u centru evropske sposobnosti da pomogne Ukrajini, a EU je uložio napore da je oživi. U junu 2023, kako bi ispunila obećanje da će Ukrajini osigurati milion artiljerijskih granata u roku od godinu dana, Unija je donijela Zakon o podršci proizvodnje municije (ASAP), uloživši 500 miliona eura (526 miliona dolara) u proizvodnju artiljerijskih granata i eksploziva u EU.

Također, EU je donio poseban akt kojim se države članice potiču na zajedničku kupovinu kritično važnih odbrambenih artikala poput municije i projektila od dobavljača iz EU-a.

Ali Evropska unija je posrnula početkom ove godine kada njen komesar za unutrašnje tržište Thierry Breton nije uspio uvjeriti članice da plasiraju obaveznice od 100 milijardi eura kako bi pojačale ulaganja u evropsku odbrambenu industriju.

To se može promijeniti.

Novi sastave Evropske komisije preuzima dužnost za narednih pet godina i ima svog prvog komesara za odbranu, čiji je zadatak defragmentirati i produbiti industrijski kapacitet EU-a.

“Ukupno ćemo do kraja godine Ukrajini isporučiti više od 1,5 miliona komada municije”, rekao je nedavno za European Pravdu Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove. Očekuje se da će EU dostići godišnji kapacitet od dva miliona granata u drugoj polovini naredne godine.

U intervjuu za RBC-Ukrajina, zamjenik komandanta ukrajinskih raketnih i artiljerijskih snaga Serhij Musijenko nedavno je rekao da je Ukrajina ispalila tri miliona artiljerijskih granata 2023. Vjerovatno će joj trebati više ako želi preći sa odbrane na vraćanje izgubljenih teritorija naredne godine.

Ukrajina ne čeka da se EU sabere, ove je godine uložila sedam milijardi eura (7,36 milijardi dolara) u razvoj vlastite odbrambene industrije i nastoji to utrostručiti 2025. godine.