Uposlenici Deutsche Wellea optužuju medij za proizraelsku pristrasnost

Imena označena zvjezdicom* promijenjena su zbog zaštite identiteta.

Uposlenici njemačkog međunarodnog medija Deutsche Welle ulijevaju strah novinarima koji imaju zadatak da izvještavaju o izraelskom ratu u Gazi, reklo je Al Jazeeri 13 uposlenika i slobodnih novinara koji trenutno rade za tu mrežu, kao i bivši dugogodišnji dopisnik.

Optužuju Deutsche Welle za proizraelsku i antipalestinsku pristrasnost, navodeći da su čuli svoje kolege iz berlinskog ureda kako na islamofobičan i dehumanizirajući način komentarišu Palestince i demonstrante i prolaze nekažnjeno, a sa Al Jazeerom su podijelili nekoliko internih dokumenata – u jednom od njih je riječ o “mogućem povratku” voditelja koji tokom intervjua uživo s “propalestincima” koristi “kontroverzne izjave” – kao što je optuživanje Izraela za ratne zločine.

Ostali dokumenti odnose se na vodič o izvještavanju iz Izraela i sa palestinskih teritorija, u kojem je navedeno da se tokom izvještavanja ne može koristiti riječ “Palestina”, jer “još uvijek nema status države”.

“Kad je riječ o teritoriji, konkretno mislimo na Zapadnu obalu ili Gazu ili na palestinske teritorije”, navedeno je u vodiču.

Materijal koji se odnosi na trening o podizanju svijesti o antisemitizmu sugerira da se “mržnja prema Jevrejima izražava korištenjem izraza kao što su ‘cionisti’ ili ‘Izraelci'… Stoga, kritika Izraela također može biti oblik antisemitizma.”

U planu pokrivanja godišnjice rata, u trenutku kada je najmanje 42.000 Palestinaca, među kojima je 17.000 djece, ubijeno u izraelskom bombardovanju Gaze, sugerirano je da izraelska patnja treba biti prioritet.

“Fokus bi trebao biti na terorističkom napadu na Izrael, ali se na ovaj dan mogu objavljivati i priče o ratu u Gazi”, navedeno je.

‘Konstantni osjećaj straha’

“Pritisak je bio konstantno prisutan”, rekao je Al Jazeeri Martin Gak, koji je u međuvremenu napustio mrežu. “Bio je prisutan stalni osjećaj straha kada glavni urednici s velikom pažnjom čitaju šta ste napisali. Bilo je to ravno paranoji.”

Gak je 10 godina radio kao dopisnik za Deutsche Welle i viši producent političke emisije Conflict Zone, koja često pokriva dešavanja u Izraelu i Palestini.

“S novinarske tačke gledišta, Deutsche Welle se hvali pojmovima poput slobode medija, slobode izražavanja i slobode savjesti. A jasno je da je to samo prazna priča,” rekao je Gak, koji je Argentinac i Jevrej.

Svi sagovornici, osim Gaka, željeli su ostati anonimni zbog straha od odmazde.

Iako je u vodiču o izvještavanju navedeno da “nema tolerancije za upotrebu rasističkih izraza za Palestince, koji imaju za cilj omalovažavanje palestinskog naroda”, nekoliko izvora je reklo da su uposlenici otvoreno koristili islamofobne i antiarapske uvrede u redakciji.

Jednom prilikom je menadžer propalestinske demonstrante nazvao “onima koji se pozivaju na Allahu Akbara”, što je pogrdna upotreba arapske fraze koja znači Bog je veliki, tvrdi Kate*, saradnica mreže.

U drugom slučaju, izvršni producent je pitao je li moguće da palestinsko dijete glumi patnju pred kamerama, tvrdi Andrew*.

“Radio sam reportažu u trenutku kada se dogodio napad”, rekao je Andrew, koji radi za Deutsche Welle. “Na videosnimku se vidi desetogodišnjak koji plače i kaže: ‘Bombardovali su nas, a moj otac i ja smo morali nositi tijelo mog amidže kojem je pola glave eksplodiralo’.”

Andrew je želio govoriti o etici korištenja videosječaka traumatizirane djece.

“Počela je rasprava u redakciji na tu temu, a argument izvršnog producenta bio je ‘kako ćemo biti sigurni da to dijete ne glumi'”.

Većini uposlenika berlinske redakcije bilo je jasno da dijete ne glumi, rekao je Andrew. “Pravo pitanje bilo je trebamo li prenositi patnju djeteta ili ne.”

Na upit o ovim optužbama, glasnogovornik Deutsche Wellea je putem e-maila odgovorio Al Jazeeri da mreža ne prihvata “islamofobne, rasističke, dehumanizirajuće ili diskriminirajuće komentare”, dodajući da čak imaju uposlenog “službenika za borbu protiv diskriminacije koji je na raspolaganju svima”.

Nisu direktno odgovorili na pitanje Al Jazeere o navodnom komentaru da djeca glume patnju, ali su ukazali na primjer članka u kojem su provjerene činjenice.

“Tim je dokazao da su tvrdnje da palestinska djeca u Gazi ‘glume’ patnju lažne”, rekli su.

U napadima Hamasa na južni Izrael, koji su izvedeni 7. oktobra, ubijeno je 1.139 ljudi, a više od 200 je zarobljeno, dok je u izraelskom ratu protiv Gaze, kojom upravlja Hamas, ubijeno više od 45.000 Palestinaca, većinom djece i žene.

“Od višeg rukovodstva sam čula više antimuslimanskih i antiarapskih komentara, kao i jaku pristrasnost prema Izraelu”, rekla je Karen* koja radi u berlinskom uredu.

“Jednom prilikom sam čula da neko kaže: Stalno slušamo kako u Gazi ne postoji sigurno mjesto, ali zašto onda oni [palestinski civili] ne odu u tunele Hamasa? To pokazuje dehumanizaciju života Palestinaca u očima rukovodstva Deutsche Wellea.”

‘Nervoza na vrhu’

Njemačka podršku Izraelu smatra historijskom dužnošću i dijelom iskupljenja za Holokaust.

Nekoliko dana nakon napada Hamasa, kancelar Olaf Scholz je posjetio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Tom prilikom je rekao kako Njemačka “stoji uz Izrael”. Njemačka je drugi najveći dobavljač oružja za Izrael, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država.

Advokati na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) optužili su Scholzovu vladu za pomaganje u genocidu i, u odvojenom slučaju, za saučesništvo, što ona poriče. Aktivisti ga također redovno optužuju za suzbijanje propalestinskih glasova.

Deutsche Welle, koji se finansira državnim sredstvima, osnovala je njemačka savezna vlada 1953. godine.

U vodiču za izvještavanje ovog medija navedeno je da posebna odgovornost koju Njemačka ima prema Izraelu “ne znači da ne može kritikovati izraelske politike”, kao i da “u svim slučajevima nastavljamo slijediti svoje obaveze nepristranog izvještavanja”. U jednom e-mailu menadžer navodi: “Želimo pokazati punu razmjeru ovog rata, cijenu koju plaćaju ljudi na svim stranama.” U drugom e-mailu kaže: “Kritičko izvještavanje o izraelskoj politici je dio našeg novinarskog posla.”

No, nekoliko radnika s kojima je Al Jazeera razgovarala strahuje da model finansiranja kanala ugrožava novinarski kredibilitet.

“Većina nas u redakciji vidi šta se zaista događa i želi dati svoj doprinos u otkrivanju onoga što se događa na terenu [u Gazi]”, rekao je Andrew. “Na samom vrhu postoji određeni nivo nervoze koji utječe na uređivačku politiku.”

Andrew je također optužio mrežu za duple standarde.

Kada je riječ o zabrani korištenja riječi Palestina, rekao je: “Smatram da je to nedosljedno jer možemo reći Tajvan, možemo reći Kosovo i Zapadna Sahara, postoji lista drugih stvari koje možemo reći, a koje također spadaju u tu kategoriju. Izgleda da je slučaj Palestine iznimka.”

Odgovarajući na navode o proizraelskoj pristrasnosti i napetostima u redakciji, glasnogovornik Deutsche Wellea je rekao da mreža promoviše “konstruktivnu razmjenu” i kontinuirano održava “konferencije na kojima dobija povratne informacije o svom izvještavanju – u šta spada i izvještavanje o ratu u Gazi”.

‘Unaprijed snimati intervjue s propalestincima’

Čini se da je menadžment posebno zabrinut zbog intervjua.

Rukovodilac redakcije je 16. oktobra prošle godine uposlenicima zaduženim za dogovaranje intervjua poslao e-mail u kojem pojašnjava da, s obzirom na to da mreža ne želi antisemitske komentare u eteru, “radije unaprijed snimaju intervjue s propalestincima”.

“Ako nam stav gosta nije poznat i/ili se bojimo da bi njegov glas mogao biti ekstreman (prohamasovski, antisemitski, anticionistički…), trebali bismo se držati snimanja unaprijed koje treba provjeriti prije emitovanja.”

Ako je stav gosta “prilično umjeren”, kao kod gosta koji “osuđuje terorističke napade”, a izvršni producent ili voditelj vjeruje da se može “nositi s tim i osporiti problematične komentare, možemo ići uživo”, zaključak je e-maila.

U dokumentu koji je predstavljen kao “brzi vodič za one koji se pripremaju za potencijalno izazovne situacije uživo”, Deutsche Welle preporučuje voditeljima da gostima koji optužuju Izrael za ratne zločine odgovore nešto poput: “Niste jedina (osoba) koja navodi to – ali Izrael kaže da djeluje u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. ‘Ratni zločin’ je pravni termin i konačan odgovor na to može dati samo Međunarodni sud pravde.”

U dokumentu je također navedeno da u situaciji u kojoj gost potencijalno napravi poređenje Gaze sa koncentracionim logorom ili kaže da je izraelski rat poput drugog Holokausta, voditelj treba odgovoriti: “To su jako osjetljivi termini, naročito ovdje u Njemačkoj, gdje se na njih gleda kao na trivijalizaciju Holokausta. Postoje i druge procjene – možete li, molim vas, biti precizniji u svojim kritikama?”

Dana 22. maja, u trenutku kada je sve više zapadnih zemalja podržavalo palestinsku državnost, Deutsche Welle je ukinuo palestinsko-američku pravnicu Nouru Erakat nakon što je spomenula da je Izrael stvorio “aparthejd” i počinio “genocid”.

Voditelj ju je prvobitno prekinuo, rekavši da “Izrael te termine osporava i odbacuje”, da bi, nakon što je Erakat pozvala na bojkot Izraela kako bi se okončao “genocid koji gledamo u prenosu uživo”, naglo prekinuo razgovor.

“Završit ćemo ovdje”, rekao je voditelj, dok je Erakat nastavila govoriti, a njene riječi su potpuno utišane.

Deutsche Welle je demantovao da je prekinuo Eakat.

“Intervju je prekinut nakon što je isteklo vrijeme za intervju u informativnom programu”, rekao je glasnogovornik.

Sukobi u redakciji rezultirali su obaveznim radionicama o antisemitizmu koje je vodio stručni tim mreže za antisemitizam.

Uprkos mnoštvu internih dokumenata, Deutsche Welle navodi da postoji razlika između kritike postupaka izraelske države i “antisemitizma povezanog s Izraelom” te naglašava da je predan nepristranosti.

No Gak, koji je sudjelovao u radionici, rekao je da su savjeti često zbunjujući.

Ispričao je da je voditelj radionice jevrejskog porijekla “15 minuta pričao o jevrejskim nosevima u kontekstu stereotipa o kojima je vođena rasprava”.

U jednom trenutku je spomenuo vlastiti nos, pitajući prisutne mogu li njegov nos identifikovati kao jevrejski.

Gak je rekao da je to bio “najnevjerovatniji trenutak u 30 godina njegove posvećenosti religiji i 45 godina jevrejskog obrazovanja i bavljenja pitanjima judaizma”.

Dodao je da je, dok je uređivao snimljeni intervju sa Husamom S. Zomlotom, palestinskim ambasadorom u Ujedinjenom Kraljevstvu, član tima za antisemitizam ušao u montažu kako bi nadgledao proces.

“Bilo je jako neobično da neko stoji iza tebe i govori ti šta zapravo trebaš izrezati”, rekao je.

Zomlot je govorio o Palestincima koji su ugnjetavani 110 godina. Član tima za antisemitizam je tvrdio da bi taj komentar mogao biti protumačen kao antisemitski, rekao je Gak.

‘Strah i autocenzura u njemačkim medijima’

Njemački emiter je posljednji veliki zapadni medij koji je optužen za proizraelsku pristrasnost, dok u novinskim redakcijama bukte napetosti. Sličnu zabrinutost izrazili su The New York Times, BBC i CNN.

“Reporteri koji nastoje prikazati patnju Palestinaca ili rasvijetliti izraelsko ratovanje, kao i novinari koji pokrivaju teme o jevrejskim zajednicama u Njemačkoj trenutno rade u veoma napetim i neprijateljskim uvjetima”, rekli su za Al Jazeeru Reporteri bez granica.

“Oni su suočeni s mržnjom i huškanjem na internetu. Posljednjih mjeseci, mnogi medijski radnici, naročito oni migrantskog porijekla, obratili su se organizaciji s optužbama da u njemačkim medijskim kućama prevladavaju strah i autocenzura.”

Rekli su da istražuju njihove optužbe.

Prema njemačkom novinaru i medijskom kritičaru Fabianu Goldmannu, slobodno izražavanje u Njemačkoj narušeno je “učinkovitim kampanjama klevetanja” koje su usmjerene protiv onih koji osuđuju Izrael.

“Ako radite za javne medije, često ste meta napada”, rekao je.

Publikacije poput Bilda, desničarskog njemačkog tabloida, “stavljaju vas na naslovnicu … Mnogo je onih koji su izgubili posao nakon tih klevetničkih kampanja”, rekao je Goldmann.

Kai Hafez, profesor na Univerzitetu u Erfurtu, kaže da je dekontekstualizacija izraelsko-palestinskog sukoba uobičajena u zapadnim medijima, ali naročito oštra u Njemačkoj.

“Imamo tendenciju da Izraelce posmatramo samo kao žrtve, umjesto da pojasnimo da oni okupiraju teritoriju i da provode ono što bih ja u mnogim aspektima nazvao državnim terorizmom”, rekao je za Al Jazeeru.

“Očito je da arapske žrtve ovdje nisu toliko važne kao neke druge”, zaključio je.