Ukrajina: Mnogi sjevernokorejski vojnici ubijeni u borbama u Kursku

Tijela sjevernokorejskih vojnika tokom vikenda poslana su nazad kućama, nakon što su ovi borci poginuli pošto su se prvi put u većem broju borili uz ruske snage.

“Danas imamo preliminarne podatke da su Rusi počeli koristiti sjevernokorejske vojnike u svojim napadima. Značajan broj”, rekao je u subotu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ukrajinska vojna obavještajna služba (GUR) izvijestila je da su Sjevernokorejci također bili smješteni sa ruskim marincima i elitnim zračno-desantnim trupama u ruskoj regiji Kursk, na koju je Ukrajina izvršila invaziju.

“Na jednom od položaja u regiji Kursk, vojnici [Demokratske Narodne Republike Koreje – DNRK] su bili efikasno ‘pokriveni’ bespilotnim letjelicama”, navodi se u saopćenju GUR-a, koji zajedničke gubitke Rusa i Sjevernokorejaca prvog dana njihovog angažmana procjenjuje na 200.

Al Jazeera nije uspjela potvrditi taj bilans.

Sjevernokorejci greškom gađali Čečene

Osam ih je navodno ubijeno kada su Sjevernokorejci greškom otvorili vatru na čečenske trupe iz bataljona Ahmat.

“Jezična barijera ostaje velika prepreka u upravljanju i koordinaciji”, tvrdi GUR.

Mnogi od gubitaka nastali su dok su sjevernokorejske trupe pokušavale vratiti ruska sela Plehovo, dva kilometra od ukrajinske granice, Vorožbu i Martinovku, deset kilomemara unutar Rusije.

Ukrajinska jedinica marinaca specijalizirana za bespilotne zračne borbe, objavila je u nedjelju video u kojem navodno prikazuje Sjevernokorejce ubijene u Kursku. Snimak je napravljen iz drona koji je lebdio iznad nanizanih tijela pokrivenih lica.

“Nakon svakog vala, 4-5 Korejaca stiže na kolima, unakažena tijela se poredaju u liniju, kao na videu, i maskiraju im se lica”, navodi se u saopćenju jedinice.

Ostale ukrajinske jedinice koje se bore u Kursku iskazale su ponos u isticanju uspjeha u borbama protiv Sjevernokorejaca čiju prisutnost Ukrajina vidi kao značajnu eskalaciju sukoba.

Jedinica ukrajinskih specijalnih snaga Faust izvijestila je da je ubila ili ranila 33 Sjevernokorejca u Kursku pomoću lakih bespilotnih letjelica.

“Korejci su, usprkos svojim prilično čudnim pokretima kroz polja, trenirani da uzvraćaju na gađanje iz dronova i pokušavaju pobjeći od njih. Još nisu usvojili rusku taktiku mirovanja kada se pojavi FPV [dron]”, napisala je jedinica na svom kanalu na Telegramu.

Osmi puk ukrajinskih specijalnih snaga rekao je da je između subote i ponedjeljka ubio 50 sjevernokorejskih vojnika u Kursku i ranio 47.

‘Spaljuju lica sjevernokorejskih vojnika’

Neovisno od toga, 95. desantno-jurišna brigada Polissia tvrdi da je u dva dana ubila više od 50 vojnika i ranila 100.

“Međutim, tek ćemo moći tvrditi da su to bili korejski plaćenici nakon što korejski zarobljenik ispriča svoju tešku sudbinu”, napisala je brigada na svojoj stranici na Telegramu.

“Nakon ozbiljnih gubitaka, jedinice DNRK-a počele su postavljati dodatne posmatračke tačke za otkrivanje bespilotnih letjelica”, rekla je ukrajinska vojna obavještajna služba u utorak.

Zelenski je objavio da Rusija usvaja jezivu taktiku kako bi prikrila gubitak sjevernokorejskih vojnika.

“Nakon borbi s našim ljudima, Rusi također pokušavaju… doslovno spaliti lica poginulih sjevernokorejskih vojnika”, napisao je na Telegramu.

“Nema razloga da se Korejci bore i umiru za Putina. A i nakon njihove smrti, iz Rusije će dobiti samo ruganje.”

Iz Rusije i Sjeverne Koreje nije bilo izjava o prvim žrtvama korejskih plaćenika.

Operacije na ruskom tlu

Ukrajina je također načinila uspjehe u provođenju sabotaža i atentata iza neprijateljskih linija.

U noći sa petka na subotu, diverzanti su zapalili avion Su-30 na pisti na aerodromu Krimsk u Krasnodarskom kraju.

Iste noći Ukrajina je napala postrojenje za proizvodnju i istovar goriva u ruskoj regiji Orjol, rekavši da se ono koristilo za snabdijevanje vojske.

Prethodnog dana, zapalili su i oštetili tri lokomotive koje su u Ukrajinu prevozile ratni materijal.

Ukrajina je uz to izvršila i dva atentata na ličnosti visokog profila.

U utorak ujutro, Služba državne sigurnosti (SBU) Ukrajine ubila je generala Igora Kirilova, šefa ruskih jedinica za zaštitu od radijacije, hemikalija i biološku zaštitu. Kirilov je ubijen dok je prolazio pored parkiranog skutera natovarenog eksplozivom na Rjazanskom prospektu u istočnom predgrađu Moskve.

Kirilov je bio osumnjičen da je naredio upotrebu hemijskog oružja protiv ukrajinskih vojnika. Njegov pomoćnik, major Ilja Polikarpov, također je ubijen.

U četvrtak su ukrajinski agenti osumnjičeni za atentat na vodećeg ruskog vojnog naučnika.

Mihail Šatski pronađen je mrtav u parku Kuzminski u Moskvi. Navodno je bio uključen u modernizaciju projektila Kh-59 na nivo Kh-69 i stvaranje softvera sa vještačkom inteligencijom za bespilotne letjelice za rusku vojsku.

Šatski je bio čelnik za softver u Marsu, Moskovskom birou za istraživanje i dizajn, podružnici Rosatoma, ruske državne agencije za atomsku energiju.

Efekti upotrebe ATACMS-a

Ukrajina je također možda uspjela “gurnuti” ruske avione dovoljno daleko od prve linije kako bi spriječila njihovu sposobnost lansiranja „kliznih“ bombi.

Ukrajinski glavni štab primijetio je da je Rusija lansirala 431 takvu bombu u prvih 12 dana decembra, nakon što je u u istom periodu u novembru lansirala trostruko više bombi.

“Veliki pad broja napada navođenim bombama može se objasniti dopuštenjem Ukrajini da gađa duboko u Rusiju zapadnim projektilima dugog dometa”, piše ukrajinska novinska kuća Agentstvo News, citirajući analitičara OSINT-a Olivera Aleksandera.

“Prema njegovim riječima, prijetnja korištenja ATACMS-a prisilila je rusku avijaciju da premjesti lovce-bombardere Su-34 na aerodrome koji su udaljeni više od 600 kilometara od linije fronta, van zone uništenja zapadnim projektilima”, tvrdi Agentstvo.

Američki predsjednik Joe Biden 17. novembra je odobrio udare ATACMS-om duboko na rusko tlo, a Ukrajina je dva dana kasnije prvi put upotrijebila te projektile. Također, Ukrajina je koristila britanske i francuske rakete Storm Shadow/SCALP.

Brojke ukrajinskog Glavnog štaba pokazuju da se broj ruskih „kliznih“ bombi u drugoj polovini novembra konstantno smanjivao.

Prosječan dnevni broj napada takvim bombama u novembru iznosio je 110, prema Glavnom štabu. U decembru, pao je na oko 40, rekli su iz Agentstva.

“Ruske snage su na putu da ovog mjeseca lansiraju samo trećinu od ukupnog broja ‘kliznih’ bombi koje su lansirale u novembru 2024”, naveo je Institut za proučavanje rata (ISW), think-tank sa sjedištem u Washingtonu.

„Klizne“ bombe su važne jer imaju ogroman radijus eksplozije i Ukrajina tvrdi da su mnogo doprinijele ruskom osvajanju grada Avdijivke u februaru. Od tada su ruske snage napredovale polako, ali postojano.

Ipak, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da je protiv Bidenove odluke.

“Mislim da nisu trebali dopustiti da se projektili ispaljuju 200 milja u Rusiju. Mislim da je to bila loša stvar”, rekao je Trump na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon izbora.

“Mislim da je to jako glupo.”

Udvostručeno napredovanje Rusije

Trump je rekao da će pokušati postići sporazum o prekidu vatre 2025.

Odluka o ATACMS-u “uklonila je potencijalni adut za pregovaranje koji je novoizabrani predsjednik Donald Trump mogao koristiti u budućim mirovnim pregovorima”, rekao je za Al Jazeeru Demetries Andrew Grimes, bivši američki mornarički oficir, pilot i diplomata koji podržava Trumpa.

Neki su kritizirali Bidena jer je prekasno dao dozvolu.

“Odugovlačenje je dalo Rusiji vremena da odmakne dio svoje logistike”, rekla je Minna Alander, istraživačica na Finskom institutu za međunarodne poslove.

“Uprkos tome, važno je da Ukrajina sada može napasti rusku teritoriju, jer se konačno mogu boriti na način koji ima smisla”, rekla je za Al Jazeeru.

Grimes vjeruje da je odluka “pojačala hitnost Rusije da osigura dobitke na ratištu jer se Rusi sada suočavaju sa prijetnjom dalekometnih napada na kritičnu vojnu infrastrukturu”.

ISW je procijenio da je Rusija udvostručila stopu napredovanja u novembru u poređenju s oktobrom, tvrdeći da je dnevno napredovala u prosjeku 27 kvadratnih kilometara. I 2024. godini je otela ukupno 2.356 kvadratnih kilometara ukrajinske zemlje.

Ruski rat iz zraka

Ruski predsjednik Vladimir Putin zahvalio je u ponedjeljak oružanim snagama na “oslobađanju” 189 naselja ove godine, tokom sastanka kolegija Ministarstva odbrane. Kazao je da je ovo bila “značajna godina u postizanju ciljeva specijalne vojne operacije”.

Posljednja upotreba ATACMS-a dogodila se ujutro 11. decembra, kada je šest projektila pogodilo ruski aerodrom u Taganrogu, što je bio potez na koji je glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov najavio „odgovor“.

Rusija je bez prepreka iz zraka napadala ukrajinske gradove i neprijateljsku vojsku.

U petak je pokrenula ono što je ISW nazvao njenim najvećim zračnim napadom na Ukrajinu u historiji, koristeći 94 rakete i 193 bespilotne letjelice kamikaze.

Ukrajina je oborila 81 projektil i 80 bespilotnih letjelica, neutralizirajući još 105 sistemima za elektronsko ratovanje, ali je ukrajinski energetski operater DTEK izvijestio o teškoj šteti na pet svojih postrojenja.

“Svaka raketa gađala je određeni energetski objekat”, rekao je Zelenski.