Pokušava li Izrael učvrstiti okupaciju Golanske visoravni

Među nedavnim izraelskim kršenjima sirijskog suvereniteta, koja uključuju stotine zračnih napada, jeste i ponovno prodiranje na Golansku visoravan – tenkovima i gradnjom ilegalnih naselja.

Golanska visoravan se prostire na 1.800 kvadratnih kilometara i decenijama je bila žarište u tom regionu.

Šta Izrael pokušava tamo uraditi?

Evo šta znamo.

Šta je Golanska visoravan?

Golanska visoravan se nalazi u jugozapadnoj Siriji, 60-ak kilometara južno od Damaska.

Graniči s rijekom Jarmuk na jugu i Galilejskim morem (jezero Tiberijada) na zapadu.

Golan se prostire preko bazaltne stijene s plodnom zemljom i vitalnim izvorima vode koji napajaju rijeku Jordan i rijeku Hasbani, koja teče iz Libana kroz Golan.

Kome pripada Golanska visoravan?

Golanska visoravan je dio Sirije, koju su priznale Ujedinjene nacije.

Međutim, Izrael je okupirao Golan tokom rata 1967. i trenutno kontroliše 1.200 kvadratnih kilometara zapadnog dijela regije.

Gotovo odmah nakon što je Izrael okupirao dio Golana, počeo je tamo graditi ilegalna naselja.

Tampon-zona koju nadgleda UN odvaja teritoriju koju je okupirao Izrael od preostalog dijela koji je još uvijek pod kontrolom Sirije.

Zar naselja nisu ilegalna?

Da, naselja su ilegalna.

Ipak, Izrael je izgradio više od 30 naselja u tom području, gdje živi više od 25.000 izraelskih Jevreja. I navode da žele graditi više.

Kabinet je kasno u nedjelju odobrio plan od 11 miliona dolara za poboljšanje usluga postojećih ilegalnih naselja i za finansiranje plana za dovođenje još naseljenika tamo.

Ovo se ne dešava izolovano jer Izrael, također, napada lokacije širom Sirije, tvrdeći da to čini “u samoodbrani”.

Da li je na Golanu ostalo prvobitnih stanovnika?

Naravno, gotovo 20.000 Druza.

Druzi su etnoreligiozna zajednica koja živi u Siriji, Jordanu i Libanu i nastoji se držati za sebe.

Kada je Izrael napao Golan 1967. godine, nasilno je protjerao većinu Druza koji su tamo živjeli.

Da li je Sirija ikada pokušala vratiti Golansku visoravan?

Da, ali bez uspjeha.

Tokom Oktobarskog rata 1973. godine Sirija je pokušala povratiti Golansku visoravan, ali nije uspjela.

Godine 1974. UN se uključio i rasporedio mirovne snage u to područje nakon što su Sirija i Izrael potpisali primirje.

Vijeće sigurnosti UN-a je iste godine uspostavilo Posmatračke snage UN-a za razdruživanje (UNDOF) kako bi održale prekid vatre i stvorile tampon-zonu.

Od aprila je 1.274 pripadnika UN-a raspoređeno na Golanskoj visoravni.

Kakav je stav svijeta o Golanskoj visoravni?

Nijedna zemlja, osim Sjedinjenih Američkih Država u vrijeme dok je, 2019. godine, Donald Trump bio predsjednik, ne priznaje izraelsku okupaciju sirijske Golanske visoravni.

Rezolucijom iz 1981. godine Vijeće sigurnosti UN-a se usprotivilo okupaciji i proglasilo izraelsku vladavinu nad Golanskom visoravni “ništavnom i bez međunarodnog pravnog učinka”.

Američko priznanje prisutnosti Izraela na Golanu iz 2019. još vrijedi pod administracijom predsjednika Josepha Bidena.