Bešlija: Svijet uvodi nove lijekove, a naša esencijalna lista za oboljele od karcinoma stara pet godina

Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) postala je dio projekta Interact-Europe 100, jedina iz jugoistočne Evrope čija je prijava za stupanje u međunarodnu mrežu centara za karcinom odobrena.

To znači da je Onkološka klinika KCUS-a postala dio mreže u kojoj su povezani centri za karcinom u okviru kojih stručnjaci razmjenjuju znanja i pružaju bolju pomoć pacijentima.

Šta to donosi Klinici, njenim stručnjacima, metodologiji liječenja i, ono što je najvažnije, samim pacijentima?

Odgovore na ova, kao i druga pitanja koja muče pacijente iz Bosne i Hercegovine koji su bili prisiljeni uhvatiti se ukoštac sa opakom bolešću, u intervjuu za Al Jazeeru dao je prof. dr. Semir Bešlija, direktor Onkološke klinike KCUS-a.

• Poštovani profesore, Klinika za onkologiju KCUS-a ušla je u dio mreže Interact-Europe 100. U najkraćem, zbog čega je to značajno i šta to konkretno znači za pacijente?

– Ulazak Klinike za onkologiju KCUS-a u mrežu INTERACT-EUROPE 100 potvrđuje našu opredijeljenost ka unapređenju kvaliteta zdravstvene njege i usklađivanju sa evropskim standardima. Ovaj projekt omogućava našim stručnjacima pristup edukaciji koja osnažuje saradnju među različitim onkološkim specijalnostima, čime se podiže nivo timskog rada i poboljšavaju ishodi liječenja. Uz pacijenta kao centralnu tačku, članstvo u ovoj mreži donosi dodatne mogućnosti za implementaciju inovativnih terapijskih pristupa i jačanje uloge naše klinike na međunarodnom nivou.

• Kada je riječ o listama čekanja, nedavno ste rekli da ‘pacijenti u EU nemaju civilizacijske rupe kao što su liste čekanja’. Kako se taj problem može riješiti u Bosni i Hercegovini, kada je on, očigledno, interne prirode? Koliko je realno da se liste ukinu?

– To, zaista, jeste tako. Realno je da liste čekanja budu ukinute, one moraju biti ukinute, ali za to je potrebna volja donosioca odluka, koja nedostaje posljednjih 30 godina. Uz tu volju i uvažavanje preporuka struke, taj problem je rješiv.

• Koliko su savremene metode i terapije kojima se na KCUS-u trenutno liječe onkološki pacijenti i koliko drže korak sa svijetom? Ako nisu u skladu sa najmodernijim medicinskim trendovima, zašto je to tako? 

– Klinika za onkologiju KCUS već decenijama primjenjuje multidisciplinarni pristup tretmanu pacijenata sa malignim oboljenjima, gdje se za svakog pacijenta individualno pokušava pronaći najbolji, integrativni, pristup liječenju, što podrazumijeva primjenu dijagnostičkih metoda, lokalnih procedura (radioterapijske, hirurške, ablativne), sistemsko i suportivno liječenje (nutricionističko savjetovanje, onkofertilitet). Znanja i vještine ljekara Klinike za onkologiju su ažurirana u skladu sa svakodnevnim promjenama koje se dešavaju na poljima onkologije i radioterapije, a njihova primjena je često limitirana resursima, što je u nadležnostima izvan okvira Klinike.

• U vezi sa prethodnim pitanjem, postoji dosta slučajeva odlaska pacijenata koji imaju velike svote novca na liječenje u zemljama poput Turske gdje im se, kako tvrde, pruža kvalitetnija pomoć. Zašto je to tako i kada možemo očekivati da se to prestane dešavati, a KCUS da postane mjesto koje će ići ukorak sa evropskim klinikama u liječenju onkoloških pacijenata?

– U modernoj medicini potpuno je uobičajeno da određene intervencije, naročito one usmjerene ka rijetkim bolestima ili visokosofisticiranim tehnologijama, budu dostupne samo u specijalizovanim centrima. Takvi centri često pružaju usluge pacijentima iz različitih zemalja, pa je razumljivo da pacijenti, kada je riječ o specifičnim i kompleksnim slučajevima, traže liječenje u inostranstvu. Međutim, broj ovakvih procedura je relativno mali i ne odražava cjelokupni kapacitet ili kvalitet medicinske njege u domaćim ustanovama.

Ključno je naglasiti da odnos između ljekara i pacijenta u savremenoj medicini mora biti zasnovan na transparentnosti i istinitim informacijama. Liječenje treba biti indicirano samo kada je omjer koristi i rizika jasno opravdan. Nažalost, često smo svjedoci da odlazak pacijenata u inostrane centre nije uvijek rezultat stvarne potrebe za sofisticiranim tretmanima, već može biti potaknut netransparentnim informacijama koje ponekad dolaze od predstavnika tih centara.

Naša vizija je unaprijediti kvalitet usluga i povjerenje pacijenata u domaće zdravstvene institucije, poput KCUS-a, osiguravajući da imamo pristup savremenim terapijama, stručnom kadru i da njegujemo otvorenu komunikaciju s pacijentima. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, edukaciju kadra i modernizaciju pristupa liječenju, cilj nam je da KCUS postane prepoznat kao institucija koja ide ukorak sa evropskim klinikama, a pacijenti će ga vidjeti kao prvi izbor za kvalitetnu onkološku njegu.

• Ovdje vjerovatno dolazimo do srži problema – koliko nadležne institucije, a tu mislim na Federalno ministarstvo zdravstva i nadležni Zavod zdravstvenog osiguranja, imaju sluha za onkološke pacijente, jer od toga zasigurno ovise rad i metode liječenja na Onkološkoj klinici KCUS-a, a samim tim i kvalitet tretmana koji oni dobijaju?

– Puni obim znanja i vještina medicinskog osoblja Klinike za onkologiju će biti eksprimiran onog momenta kada donosioci odluka budu imali više sluha za potrebe pacijenata sa malignim oboljenima i počnu uvažavati znanja stručnjaka o tome kako skrb za te pacijente treba biti organizovana. Osoblje Klinike za onkologiju se kontinuirano usavršava kroz formalne i neformalne programe edukacije u zemlji i inostranstvu, te najsavremenija znanja i ideje redovno vraća u ovu ustanovu.

• Govoreći o esencijalnoj listi, koliko je lijekova koji koriste onkološki pacijenti na njoj, a koliko bi ih trebalo biti? Ako nisu, zašto nisu i kada će oni koji nemaju potreban novac moći besplatno doći do lijeka koji im može produžiti ili spasiti život? Isto tako, koliko se često obnavlja lista lijekova i koliko idemo ukorak sa terapijama koje se provode u svijetu?

– Samo u drugom kvartalu ove godine, dvije vodeće agencije za lijekove, američki FDA (US Food and Drug Administration) i evropska EMA (European Medicines Agency), odobrile su proširenje indikacionog područja za 26 do tada odobrena lijeka, te odobrili devet novih za ukupno 19 solidnih malignih tumora i pet hematoloških maligniteta. A, posljednja odluka o listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine je donesena 16. septembra 2019. godine.

• Kakva je situacija sa aparatima koji su neophodni pacijentima, jer nerijetko čujemo da neki ne rade i da nije moguće obaviti pregled zbog čega se u mnogim slučajevima odgađa hitno liječenje?

– Svi aparati na Klinici za onkologiju KCUS-a trenutno rade punim kapacitetom. Nedavno smo uspješno instalirali dva najmodernija linearna akceleratora: Elekta Harmony Pro i Elekta Versa HD, čime smo značajno unaprijedili kapacitete i mogućnosti liječenja. Ovi uređaji su dodatak postojećim aparatima, uključujući Varian TrueBeam i Bravos aparat za brahiterapiju. Tokom instalacije novih uređaja suočili smo se s izazovnim periodom, gdje smo zbog ograničenih resursa privremeno zračili pacijente na jednom aparatu. Kako bismo osigurali kontinuitet liječenja, uveli smo treću smjenu i, zahvaljujući timskom radu, uspješno prevazišli taj period, a da nijedan pacijent nije bio uskraćen za potrebnu terapiju.

Danas su svi aparati u punoj funkciji, omogućavajući našim pacijentima pristup najmodernijim tehnikama liječenja. Osim ulaganja u tehnologiju, posebnu pažnju posvećujemo edukaciji našeg osoblja. Trenutno su naši specijalisti radijacijske onkologije i inženjeri radioterapije po timovima na edukaciji u Sloveniji, na Onkološkom institutu u Ljubljani, gdje dodatno usavršavaju znanja i vještine potrebne za primjenu najsavremenijih radioterapijskih metoda. Ovaj kontinuirani proces obuke potvrđuje našu posvećenost pružanju liječenja prema najvišim svjetskim standardima.

• Onkološki pacijent nije samo pacijent onkologije, on je pacijent radiologije, hirurgije i drugih klinika. Da li se, i u kojoj mjeri, po uzoru na klinike u svijetu, onkološki pacijenti prate konzilijarno i da li će ulazak u Mrežu promijeniti nešto u tom smislu?

– Onkološki pacijent zahtijeva multidisciplinarni pristup, jer liječenje često uključuje više specijalnosti – od radiologije, hirurgije, interne medicine, patologije, pa sve do onkologije. Naša klinika već provodi konzilijarni način praćenja pacijenata, gdje tim stručnjaka iz različitih oblasti zajednički odlučuje o dijagnostičkom i terapijskom pristupu, osiguravajući da pacijenti dobiju skrb prema najnovijim svjetskim standardima.

Ulazak u mrežu INTERACT-EUROPE 100 dodatno će osnažiti ovaj već uspostavljeni multidisciplinarni pristup. Naša klinika već liječi pacijente prema najnovijim tehnikama i protokolima, a članstvo u ovoj mreži omogućava našim stručnjacima pristup najsavremenijim edukacijama i praksama iz vodećih evropskih centara. Ovo će ne samo unaprijediti postojeći nivo njege, već i dodatno standardizovati procese, osiguravajući da svaki pacijent dobije najkvalitetniji tretman uz još bolju koordinaciju između svih uključenih specijalnosti. Naš cilj je kontinuirano jačanje timske saradnje i pružanje sveobuhvatne, moderne onkološke njege.

• Da li na nivou Klinike postoji savjetovalište za onkološke pacijente kako bi, uporedo sa liječenjem, znali više o dodatnim terapijama, ishrani, vježbama…?

– Na našoj klinici od 2023. godine postoji ambulanta za nutricionu potporu onkološkim pacijentima u koju se pacijenti mogu javiti tri puta sedmično te dobiti korisne informacije koje su zasnovane na naučnim dokazima o tome kako unaprijediti svoju prehranu, a da to bude u skladu sa specifičnim onkološkim liječenjem. S obzirom da u ovom savjetovalištu rade naši ljekari, informacije koje pacijenti mogu dobiti nisu izolovano vezane za nutricioni support nego gajimo jedan holistički pristup pacijentu težeći da unaprijedimo cjelokupni kvalitet života pacijenta koji se aktivno liječi. Posebnu pažnju pridajemo i preporukama o suplementaciji s obzirom da želimo što možemo uspješnije spriječiti jedan negativan trend nekritične primjerne raznih dodataka prehrani od kojih mnogi, iako izgledaju bezazleno mogu ozbiljno narušiti zdravlje naših pacijenata.

• Kako se Vi lično osjećate kada zbog političkih, birokratskih ili bilo kakvih drugih problema čiji je korijen u nadležnim institucijama, osjetite nemoć da nekome spasite život, a znate da biste možda mogli?

– Kao ljekar, uvijek je teško suočiti se s preprekama koje nisu medicinske prirode, a mogu utjecati na ishod liječenja. Takve situacije donose osjećaj frustracije i nemoći, ali nas istovremeno motiviraju da se borimo za promjene u sistemu. Svaki ljekar naše klinike često razmišlja o odlasku iz države zbog ovih problema, no osjećaj ličnog integriteta, patriotizma i posvećenosti pacijentima obično prevagne.

Naša klinika okuplja vrhunske stručnjake, koji su birani upravo zbog svojih profesionalnih i ljudskih kvaliteta. Uprkos izazovima, ostajemo predani svojoj misiji jer vjerujemo da naša klinika, kao jedna od najuglednijih onkoloških ustanova u ovom dijelu Evrope, ima ključnu ulogu u pružanju najbolje moguće njege našim pacijentima i unapređenju zdravstva u našoj zemlji.