Mali poduzetnici najavili zatvaranje obrta zbog fiskalnih reformi u RS-u

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska su u okviru predviđenih fiskalnih reformi planirane izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima. Entitetska Vlada je donijela odluku o hitnim izmjenama ovih, po mnogima, ključnih zakona u procesu koji su otkočeni i u drugom entitetu i već su medijski objašnjeni. Međutim, najviše bojazni za implementaciju ovih zakona su iznijeli mali preduzetnici, odnosno obrtnici.

Ove izmjene, koje uključuju povećanje graničnog iznosa prihoda za male preduzetnike sa 50.000 na 100.000 konvertibilnih maraka (od 25.000 do 50.000 eura), istovremeno donose i povećanje osnovice za doprinose sa 60 na 70 posto prosječne bruto plate. Također, uvode se doprinosi za penziono i invalidsko osiguranje za lica koja obavljaju dopunsku djelatnost, dok se određene djelatnosti poput programiranja i savjetovanja isključuju iz sistema malih preduzetnika. Barem je to bilo u planu prije sastanka predstavnika entitetske Vlade i Zanatsko preduzetničke komore Republike Srpske.

„Imali smo pregovore sa Vladom i uspjeli smo programere i pojedince u IT sektoru izvući iz ove priče. Nismo uspjeli sa knjigovođama i računovodstvenim servisima i njima će se povećati izdaci. Uspjeli smo izdejstvovati da osnovica za doprinose iznosi 70 umjesto predloženih 80 posto prosječne bruto plate, a da lica koja obavljaju dodatnu djelatnost budu oslobođena plaćanja doprinosa. Svakako da će preduzetnici osjetiti povećanje izdataka, ali ne mislim da će to biti drastično“, smatra Jovan Bratić, direktor pomenute Komore.

Briga koja ostaje otvorena

Na taj način je otklonio bojazan da se barem u jednoj branši neće desiti odliv kvalifikovanog i prijeko potrebnog kadra. Zaustavljene su brige da programeri više ne bi mogli raditi od kuće niti samostalno voditi poslovne knjige. Iznajmljivanje poslovnog prostora i angažovanje knjigovodstvenog servisa bi znatno povećali rashode. Ipak, briga za ostale djelatnosti ostaje otvorena.

„U Republici Srpskoj imamo gotovo 27.000 preduzetnika i taj broj se svakodnevno mijenja, pogotovo u oblasti zanatstva. Jer ako ne ide posao u postavljanju keramike, zatvara se taj biznis pa otvara zidarski ili neki drugi. Naglašavam da vodimo brigu o svim preduzetnicima i radimo na njihovom boljitku. Ni mi, ni Vlada ne možemo postići stopostotne ustupke svima“, pojašnjava Bratić.

No, dopune u Zakonu o doprinosima će značajno opteretiti budžete malih biznisa. Pored povećanja od 10 posto osnovice, povećana je i sama prosječna plata, pa bi ti izdaci kumulativno mogli dostići i 20 posto dosadašnjih izdataka. Pitanje je koliko to preduzetnika može izdržati.

Potpuno oprečne stavove sa izvedenom računicom, svom kolegi sa entitetskog nivoa daju iz Zanatsko preduzetničke komore Banje Luke (ZPK).

„Pratećim izmjenama drugih članova Zakona povećava se osnovica za doprinose, što će naravno dovesti do povećanja troškova na mjesečnom nivou. Na primjer, ko ima dva zaposlena radnika, to će biti sigurno od 300 do 500 konvertibilnih maraka (od 150 do 250 eura). Svako povećanje troškova iziskuje i lančano povećanje cijena. To opet pada na teret krajnjih kupaca. Osnovica za obračun doprinosa ima tendenciju rasta u budućnosti, tako da se moramo već spremati za takve udare“, mišljenja je Zana Arsić, predsjednica ZPK Banja Luka.

U tom gradu je registrovano više od 6.000 malih preduzetnika, a u široj banjalučkoj regiji gotovo 12.500 i smatraju se reprezentativnim faktorom. Raduje ih činjenica da je godinu dana nakon Federacije BiH povećan limit za neulazak u PDV sistem, ali su itekako nezadovoljni što je nekim djelatnostima oduzet status malog preduzetnika, a pogotovo što će dopunska djelatnost od sada biti u obavezi plaćanja doprinosa.

Najavili zatvaranje obrta

„Jako puno preduzetnika je najavilo zatvaranje obrta. Ovakav sistem je davno napravljen da bi stimulisao razvoj preduzetništva u državi i povoljnom poreskom politikom povećao broj zaposlenih i samozaposlenih, stimulisao razvoj zanata i porodičnih biznisa. Sada smo dobili kontraefekat. Pregovarali smo sa resornim ministarstvom o ovim izmjenama i uspjeli da ublažimo i promjenimo nešto od prijedloga, ali to nije dovoljno da bi se izbjegle negativne posljedice“, nastavlja Arsić.

Izdvaja studente za najpogođeniju grupu ljudi koji će teško izdržati namete države.

„Studenti koji su registrovali svoja samostalna preduzetništva, da bi poslovali legalno i sami pomagali svoje školovanje, sad će morati da plaćaju doprinose. To je za njih nemoguće isfinansirati. Definitivno da nam ovakve odluke negativno utiču na sve“, zaključuje Arsić.

Sa njom se slaže i ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Daje negativnu ocjenu prijedlozima zakona smatrajući da aktuelni trenutak zahtijeva potpuno drugačiji smjer.

“U ovim teškim vremenima, kada naši ljudi koji su bili zaposleni u evropskim zemljama, zbog tamošnje ekonomske krize, traže mogućnost i priliku da se vrate kući, to će biti definitivno veliki udarac. U takvoj situaciji bi se na svaki način trebala podržati poslovna aktivnost koju ljudi žele obavljati na nivou samostalnog preduzetništva. A Vlada Republike Srpske samo gleda gde bi mogla uzeti neku marku više da bi napunili budžet koji nisu uspeli sanirati obveznicama“, stava je Pavlović.

Smatra da Vlada i Ministarstvo finansija Republike Srpske kopaju rupu svojim građanima, ali i sebi. Destimulišu privredne aktivnosti koje uvijek počinju na nivou samostalnih preduzetnika, da bi kasnije prešle na sljedeće organizacione nivoe – društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

„Smatram da je nepotrebno, nepošteno i nekorektno dodatno opterećivati male privrednike samo zato što je podignut prag neulaska u PDV sistem. Neka naplaćuju finansijskim institucijama ekstra porez na profit iz uzimanja euribora na kredite, jer koriste domaća sredstva, a zarađuju na euriboru. Dakle, neka uzmu od onih koji imaju, a ne plaćaju. Male treba pustiti da se razvijaju, jer ne može se postati veliki, a da pre toga nisi bio mali“, rezolutan je Pavlović.

Strah od rada u ‘sivoj zoni’

Razmišljajući o hipotetičkim varijantama prema kojima bi znatan broj samostalnih preduzetnika mogao zatvoriti svoje firme i prijaviti se na biroe rada, tako postavši teret budžetu umjesto da ga koliko-toliko puni, te pojačavajući bojazan od rada u „sivoj zoni“, Pavlović podsjeća da „u rimskom pravu postoji rečenica: ‘Porez treba da bude tako mali da ga svako rado plati, a tako veliki da nikome ne padne na pamet da ga izbegava'“.

„E, ta znanja i iskustva trebaju prenositi stručnjaci i eksperti, a ne priučeni ljudi sa kupljenim diplomama“, naglašava.

I u entitetu Federacija BiH se izvodi računica, s tim da osnovica za obračun doprinosa još nije objavljena u Službenim novinama Federacije BiH. Obaveza ministra finansija je da do kraja kalendarske godine objavi iznos osnovice doprinosa za sljedeću godinu. Čak i da se ne podigne osnovica, rast prosječne bruto plate u prethodnoj godini će povećati izdatke.

Pojedine računice su već izvedene, pa bi se doprinosi po svakom zaposlenom obrtniku i radniku mjesečno povećale od 18,47 konvertibilnih maraka [9,40 eura] za djelatnost poljoprivrede i taxi prijevoznike do 81,26 konvertibilnih maraka [41,34 eura] za samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja – zdravstveni radnici, veterinari, advokati, notari, revizori, porezni savjetnici, računovođe, inženjeri, arhitekti, prevodioci, turistički vodiči…