Iranska politika prema novoj Siriji: Iščekivanje i crvene linije

Iransko-sirijski odnosi imaju značajan utjecaj na regionalnu dinamiku Bliskog istoka, a često su opisivani kao strateški. Međutim, nedavne političke promjene u Siriji dovele su do njihovog ponovnog preispitivanja, naročito u kontekstu nedavnih međunarodnih i regionalnih promjena.

Stoga se postavljaju pitanja o obliku i budućnosti tih odnosa, uzimajući u obzir nekoliko ključnih faktora, među kojima su najvažniji stavovi obje strane prema sigurnosnim i političkim pitanjima u regiji, crvene linije koje Teheran postavlja u vezi sa sirijskim pitanjem, uloga Irana u podršci “osovini otpora”, kao i njegov angažman u ekonomskim ulaganjima u Siriji.

Očuvanje odnosa

U trenutnom kontekstu, čini se da nije teško precizno predvidjeti budućnost iransko-sirijskih odnosa, smatra Morteza Afqhah, profesor razvojne ekonomije na Univerzitetu u Birminghamu. Budućnost tih odnosa zavisit će od stavova nove uprave u Siriji prema Izraelu i Iranu, uzimajući u obzir historiju vojnih sukoba između Irana i opozicionih frakcija, dodaje za Al Jazeeru.

Međutim, politički istraživač Mehdi Azizi vjeruje da će o političkoj sudbini Sirije odlučivati sirijski narod, te da će buduća vlada biti formirana na osnovu rezultata izbora, uz postojanje demokratskog političkog procesa. Teheran će sarađivati s tom vladom mudro i racionalno.

Za Al Jazeeru dodaje da nova sirijska vlada nije ugrozila sigurnost Irana i opću sigurnost u regiji, te kako Teheran smatra Siriju važnim dijelom osovine otpora.

Azizi smatra da je budućnost Sirije i dalje neizvjesna, a to, prema njegovom mišljenju, proizilazi iz prirode sastava stanovništva i neslaganja među naoružanim frakcijama, kao i vanjskog uplitanja. Svaka strana želi sačuvati svoje interese, “stoga ne očekujem ništa dok se stvari u Siriji ne stabiliziraju”.

Iranski istraživač naveo je jedan slučaj u kojem bi Teheran mogao obustaviti saradnju sa sirijskom vladom, a to je ako Sirija bude smatrala Iran neprijateljem ili ako optuži Teheran da još uvijek podržava Assadov režim.

Direktor Arapskog centra za iranske studije Mohammad Saleh Sedghiana ističe da je njegova zemlja spremna održavati pozitivne odnose s novim vlastima u Siriji, ako ta strana bude spremna na to. Ističe da još nisu jasne karakteristike tih vlasti i snage koje će ih formirati, što otežava predviđanje kako će se razvijati iransko-sirijski odnosi.

Međutim, i dalje nedostaje cjelovita slika novog sistema u Siriji, dodaje Sedghian za Al Jazeeru, te kaže kako svi čekaju da situacija postane jasnija kako bi se donijele odluke o prirodi budućih odnosa.

Abas Aslani, profesor međunarodnih odnosa i analitičar Centra za bliskoistočne strateške studije, kaže da su mnogi iranski vojni i politički dužnosnici izrazili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Sirije, naglašavajući da Teheran smatra da bi raspad Sirije ili pozivanje na nestabilnost išlo na štetu cijele regije.

Iran i Izrael

Što se tiče iranskog stava o nedavnim izraelskim napadima na Siriju, Azizi je rekao da Iran osuđuje takvo ponašanje i smatra ga kršenjem sirijskog suvereniteta. Aslani pak kaže da je Teheran pozvao na zaštitu nove vlasti u Siriji i zatražio od međunarodne zajednice i regionalnih aktera da zaustave izraelske napade, koje Iran vidi kao pokušaje stvaranja haosa i nestabilnosti unutar Sirije.

Aslani smatra da je Teheran svjestan da je “slaba Sirija” ono što Izrael želi, budući da se Tel Aviv boji da će doći do prebacivanja naprednog oružja novoj sirijskoj vladi, što smatra opasnim za Izrael.

Što se tiče crvenih linija Irana u odnosima s novom upravom u Siriji, Azizi navodi da one uključuju narušavanje vjerskih i šiitskih svetinja u Siriji, kao i ugrožavanje sigurnosti u regiji i Bliskom istoku, posebno u Iraku.

Pitanje ekonomije

U ekonomskom kontekstu, Peyman Molavi, profesor računovodstva i finansijske ekonomije i osnivač iranskog Instituta Molavi, kaže da je Teheran težio ulaganju u svoje savezničke zemlje kako bi očuvao svoju političku moć, u nastojanju da učvrsti svoju dominaciju. “Međutim, u ekonomiji, kada napravite bilo koji izbor, gubite drugi”, prema njegovom mišljenju.

Za Al Jazeeru dodaje da Iran prati ekonomske trendove u Siriji, uzimajući u obzir troškove i ulaganja, rekavši kako Sirija neće odbiti nijednu investiciju za svoju obnovu.

Molavi dodaje da Sirija može igrati važnu ulogu u “ratu koridora” koji će, prema njegovom mišljenju, biti od velike važnosti u svijetu i bit će jedan od ključnih elemenata ekonomskog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Kine u budućnost. To je posebno važno s obzirom na opasnosti koje prijete koridorima na Bliskom istoku, što je zemlje poput Kine i Indije potaknulo da tragaju za manje opasnim alternativama. U tom kontekstu će Sirija biti važna za sve –  Indiju, Kinu, SAD i Evropu.