Šta nakon fakulteta: Volontiranje i praksa tokom studija mogu biti presudni za zaposlenje

Bilo da je neko student društvenog, prirodnog ili matematičkog fakulteta, poslednju godinu studija često će sebi postaviti jedno pitanje: „Šta nakon fakulteta?“ Većinom će biti bez odgovora, a vreme studiranja će prolaziti munjevitom brzinom.

Svesni te činjenice studenti već poslednju godinu traže priliku za posao. Tržište rada je konkurentno i na oglasima se većinom traži radno iskustvo. Većina studenata koji vide jedan takav oglas preskoči ga i ne pošalje CV. Zbog manjka iskustva student smatra da nije konkurentan na tržištu rada.

Emina Sućeska, studentica na masteru Komunikologije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i magistar menadžmenta u sportu, u razgovoru je otkrila s kojim se problemima susrela nakon što je završila prvi fakultet.

“Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini suočavaju se s problemima kao što su društvena percepcija da su diplomirani studenti nedovoljno ozbiljni, te potcjenjivanje njihovog obrazovanja i rada na fakultetu. To dovodi do demotivacije i osjećaja besmisla u vezi s obrazovanjem. Zbog nedostatka prilika u zemlji, mnogi mladi odlaze u zemlje gdje se bolje cijene njihova znanja i vještine. U Bosni i Hercegovini organizacije često zadržavaju starije zaposlene, što otežava mladima pristup tržištu rada. Potrebno je jačati vrijednost obrazovanja, podržati neformalna iskustva i povezati obrazovni sistem s tržištem rada kako bi se mladi motivirali da ostanu u zemlji i doprinesu njenom razvoju.”

Važnost edukacija i volontiranja

Studenti tokom studiranja imaju mogućnosti da učestvuju u edukacijama, radionicama, praksama, volontiranju… Po završetku dobiju potvrde i certifikate. Neki certifikati su čak priznati i na evropskom nivou. Na osnovu ličnog iskustva Emina je otkrila da li je korisno učestvovati u radionicama i edukacijama.

“Ovakva iskustva, pogotovo u kontekstu određenih branši, u našem društvu često nisu dovoljno prisutna, a njihova važnost je neprocjenjiva. Praktikum, volonterski rad ili angažman na projektima tokom studija pružaju jedinstvenu priliku za samospoznaju, jer omogućavaju pojedincu da bolje razumije svoje vlastite interese, motivaciju i profesionalne sklonosti. Ova iskustva, također, predstavljaju priliku da procijenimo vlastite sposobnosti i kapacitete, kako u kontekstu specifičnih vještina, tako i u pogledu naših osobnih kvaliteta, kao što su sposobnost za timski rad, rješavanje problema, komunikacijske vještine i sposobnost prilagodbe na dinamične radne uvjete.”

Iako studenti koji nisu imali priliku za volontiranje ili neformalne edukacije mogu biti konkurentni na tržištu rada, poslodavci često favorizuju one koji su stekli dodatna iskustva izvan formalnog obrazovanja.

U industrijama koje zahtevaju brzo prilagođavanje, inovativnost i sposobnost samostalnog donošenja odluka, neformalna edukacija može pružiti konkurentske prednosti.

Kako do prve poslovne prilike

Uzimajući u obzir konkurenciju na tržištu rada i činjenicu da svi žele posao, Emina je objasnila kako je došla do svoje prve poslovne prilike.

“Tokom studija aktivno sam sudjelovala u realizaciji različitih projekata usmjerenih na uključivanje osoba s invaliditetom u sport, što je značajno oblikovalo moj profesionalni razvoj. Ovi projekti, koji su obuhvatali širok spektar aktivnosti, od adaptivnih sportova do razvoja programa koji omogućavaju ravnopravan pristup sportu osobama s invaliditetom, omogućili su mi da steknem praktično iskustvo i dublje razumijevanje specifičnih izazova i potreba ove populacije u kontekstu sportskih aktivnosti.”

Kako kaže, nakon završetka master studija i obavljanja pripravničkog staža u ulozi menadžera u sportu, njeno prethodno iskustvo na ovom polju bilo je ključna prednost prilikom prijave na poziciju asistenta na projektima u Olimpijskom komitetu Bosne i Hercegovine.

Dodaje da je pozicija za koju se prijavila obuhvatala rad na projektima koji su se bavili promocijom sportskih aktivnosti i uključivanjem osoba s invaliditetom u olimpijski pokret, čime je njen prethodni angažman stečen kroz studijske projekte postao izuzetno relevantan.

“Poslije uspješnog prolaska kroz selekcijski postupak i intervjue bila sam izuzetno zahvalna što sam dobila priliku postati dio tima STEPin. Smatram da su ovi projekti koje sam realizirala kao student bili temelj mog daljnjeg profesionalnog usmjerenja, jer su mi omogućili da razvijem specifične vještine i kompetencije, koje su sada od velike vrijednosti u mom daljnjem angažmanu na značajnim projektima u olimpijskom sportu”, ističe Emina.

Nijedan uspjeh ne dolazi preko noći

Zbog manjka poslovnih prilika iz Bosne i Hercegovine je otišlo mnogo mladih ljudi, smatrajući da je to rešenje.

Prema Emininom mišljenju, nažalost, situacija je takva da se obrazovanje i veštine mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine bolje cene u razvijenijim zemljama.

“Iako mladi stječu konkurentne vještine, zbog nedostatka prilika u domaćem okruženju, mnogi odlučuju migrirati u potrazi za boljim životom i profesionalnim razvojem. Ovaj trend je rezultat toga što država ne ulaže dovoljno u stvaranje povoljnog okruženja za mlade. Iako imamo obrazovanje i stručnost, društvo nas često ne prepoznaje niti nudi potrebne mogućnosti za profesionalni rast, što dovodi do razočarenja i odlaska u inozemstvo.

Bosna i Hercegovina se suočava s demografskim starenjem, što može imati ozbiljne posljedice na ekonomski i društveni razvoj. Potrebno je poduzeti konkretne mjere za stvaranje povoljnog okruženja, podršku mladima i stvaranje novih radnih mjesta kako bi se spriječila daljnja migracija i osigurao održivi razvoj zemlje.”

Pronalazak posla predstavlja izazov u svakoj zemlji, pa i u Bosni i Hercegovini. Po završetku studija na određena pitanja studenti nemaju odgovor. Ipak, nijedan uspeh ne dolazi preko noći.