Arktik kao novo žarište: Kanada se suprotstavlja Rusiji i Kini

Kanada mijenja i jača svoju arktičku strategiju usred rastućih geopolitičkih napetosti i transformacije regije zbog klimatskih promjena.

Kanada je ovih dana predstavila sigurnosnu politiku na 37 stranica, u kojoj su detaljno navedeni planovi za jačanje njene vojne i diplomatske prisutnosti na Arktiku, navodeći rastuće prijetnje ruskih i kineskih aktivnosti.

Evo šta treba znati o i napetostima u regiji.

Zašto Kanada jača prisutnost na Arktiku?

Kanada je objavila da je njena pojačana prisutnost na Arktiku namijenjena suprotstavljanju sigurnosnim izazovima u regiji iz Rusije i Kine.

Nova kanadska arktička strategija naglašava nedavnu povećanu rusku aktivnost duž ruba sjevernoameričkog zračnog prostora.

Rusko testiranje oružja i raspoređivanje raketnih sistema na Arktiku, koji mogu pogoditi Sjevernu Ameriku i Evropu, naziva se “duboko zabrinjavajućim”.

Kanada je, također, optužila Kinu za redovno raspoređivanje plovila, s vojno-istraživačkim sposobnostima dvostruke namjene, na sjeveru radi prikupljanja podataka.

U dokumentu se navodi da je Ottawa godinama nastojala upravljati Arktikom u saradnji s drugim državama i držati ga slobodnim od vojne konkurencije.

“Međutim, zaštitne ograde koje sprečavaju sukobe sve su više pod ogromnim pritiskom”, rekla je ministrica vanjskih poslova Melanie Joly na konferenciji za novinare. “Arktik više nije regija niske napetosti”.

Kako će izgledati promjene?

Kanadska strategija za Arktik uključuje nekoliko ključnih inicijativa koje će ta zemlja preduzeti u regiji, u rasponu od diplomatske prisutnosti do sigurnosnih mjera.

Kanada će uspostaviti konzulate u gradovima Anchorage na Aljasci i Nuuk na Grenlandu te imenovati ambasadora koji će voditi i koordinirati kanadske politike i akcije u regiji.

Ottawa, također, nastoji riješiti granični spor sa SAD-om u Bofortovom moru te granični spor o otoku Hans (Tartupaluk na lokalnom inuktunskom jeziku), malom nenaseljenom otoku između Danske i Kanade.

Uz nastojanje da produbi arktičku saradnju s Japanom i Južnom Korejom – slično savezničkom azijsko-pacifičkom partnerstvu – Kanada je najavila da će aktivno uključiti domorodačke zajednice u aktivnosti nadzora i odbrane.

Arktičko područje dom je raznih domorodačkih zajednica, kao što su Inuiti, Sami i Čukči, koji tamo žive hiljadama godina.

Vojna poboljšanja mogla bi uključivati ​​raspoređivanje novih patrolnih brodova i mornaričkih razarača, ledolomaca i podmornica sposobnih za djelovanje ispod ledenih ploča, kao i više aviona i dronova.

Ministar nacionalne odbrane Bill Blair rekao je da kanadska revidirana doktrina poziva na jačanje vojnih sposobnosti za “vođenje i održavanje operacija na Arktiku”, gdje oštre hladnoće i nepredvidive oluje, duga razdoblja mraka i morski led predstavljaju ozbiljne opasnosti.

Kolika je kanadska arktička regija?

Arktik, koji obuhvaća područje oko Sjevernog pola, najsjevernije je područje planete.

Definiran je zamišljenom linijom koja se zove Arktički krug. Uključuje područja koja pripadaju osam država – Kanadi, Rusiji, SAD-u (Aljaska), Grenlandu (autonomna teritorija Danske), Norveškoj, Švedskoj, Finskoj i Islandu.

Kanadsko arktičko područje pokriva više od 4,4 miliona kvadratnih kilometara i gotovo je pusto, osim nekoliko luka i zajednica. Manje od 16 posto voda, koje uključuju dijelove Arktičkog okeana, Barentsovog mora, Grenlandskog mora, Čukotskog mora i drugih, adekvatno je ispitano.

Koje su druge zapadne sile tamo pozicionirane?

SAD je ključni zapadni saveznik koji blisko sarađuje s Kanadom na Arktiku, posebno u modernizaciji kontinentalne odbrane, poput ulaganja u nove pomorske senzore i satelite za nadzor.

Nordijske zemlje, od kojih su mnoge članice NATO-a (uključujući Finsku i Švedsku, koje su se nedavno pridružile), također povećavaju prisutnost na Arktiku. Oni obično sarađuju u vojnim vježbama.

Zapadne sile provode niz aktivnosti na Arktiku, od raspoređivanja vojnih sredstava do istraživanja prirodnih resursa.

Šta Rusija i Kina rade tamo?

Posljednjih godina Rusija je proširila svoju pomorsku prisutnost, rasporedila raketne sisteme i pojačala testiranje oružja na Arktiku.

Kina je rasporedila plovila koja mogu služiti i za vojni nadzor i za istraživačke uloge u regiji. Svrhe su prikupljanje podataka i siguran pristup resursima i plovnim putovima koji nastaju kao rezultat otapanja leda.

Stručnjaci upozoravaju da korištenje plovila s dvostrukom namjenom može dovesti do špijunaže i zloupotrebe podataka.

Izvještaj Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) otkriva da Kineska civilna istraživačka flota, najveća na svijetu, navodno provodi naučna istraživanja, ali također prikuplja okeanografske informacije koje poboljšavaju sposobnosti kineske vojske za podvodno ratovanje.

U svojoj politici za Arktik za 2018. Kina je istakla svoje ciljeve za “razumijevanje, zaštitu, razvoj i sudjelovanje u upravljanju Arktikom”. Zemlja, također, želi načiniti Sjevernu morsku rutu, koja povezuje zapadni dio Euroazije s azijsko-pacifičkom regijom, održivim brodskim putem kako bi se potencijalno skratilo pomorsko putovanje između regija.

Kina i Rusija su sarađivale na infrastrukturnim projektima, kao što je Polarni put svile (također poznat kao “Ledeni put svile”), posebno jer se tradicionalni prolazi poput Sueskog kanala suočavaju sa sve većim zakrčenjem i sigurnosnim izazovima.

Zašto Arktik postaje geopolitičko žarište?

Klimatske promjene i ledeni pokrivač koji se brzo otapa čine Arktik geopolitičkim žarištem.

Arktik se zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka, što ga čini pristupačnijim za pomorske trgovačke rute i istraživanje resursa – uključujući zemlje poput Kine i Indije koje nisu arktičke nacije.

U martu 2022, naprimjer, Indija je objavila svoju Arktičku politiku. Posljednjih su mjeseci Delhi i Moskva razgovarali o produbljivanju svoje saradnje na Arktiku, uključujući i moguće korištenje Sjevernog morskog puta za prijevoz nafte iz Rusije u Indiju.

Evropske sile, također, imaju veću ulogu na Arktiku – posljednjih godina, Francuska, Njemačka i Velika Britanija predstavile su i naknadno ažurirale svoju politiku prema Arktiku.

Već je poznato da regija sadrži velike rezerve nafte, plina i kritičnih minerala kao što su rijetki elementi koji se koriste u električnim vozilima i litij koji se koristi u baterijama. No, države žele istraživati Arktik u potrazi za novim nalazištima koja bi mogla oblikovati utrku za čistom energijom i pristupom tradicionalnim fosilnim gorivima.

U isto vrijeme, povećana vojna prisutnost suparničkih zemalja stvara rizike teritorijalnih zahtjeva i utjecaja, povećavajući mogućnost za potencijalne sukobe.

Kakvi su učinci na regiju?

Historijski gledano, okviri saradnje upravljali su stabilnošću Arktika, koju sadašnje napetosti mogu potkopati.

Naprimjer, Arktičko vijeće osnovano je 1996. za promociju saradnje između arktičkih država (Kanada, Danska, Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska i SAD) i domorodačkih zajednica.

Ovaj međuvladin forum izričito isključuje vojnu sigurnost iz svog mandata i fokusira se na nemilitariziranu saradnju.

Međutim, ruska invazija na Ukrajinu otežala je rad Vijeća, a sedam drugih država članica obustavilo je saradnju s Rusijom u martu 2022. U junu su ove zemlje najavile ograničeni nastavak saradnje na određenim projektima, isključujući rusko učešće.

Osim toga, povećani pomorski promet, vađenje resursa i vojne aktivnosti mogli bi ugroziti krhki arktički ekosistem, koji je već pod pritiskom klimatskih promjena.

U januaru je Arktičko vijeće izvijestilo o porastu brodova u arktičkim vodama od 37 posto u protekloj deceniji. Ovaj porast povećava rizik od izlijevanja nafte, onečišćenja zraka, hemijske kontaminacije i poremećaja života u moru.

Vojne operacije i razvoj infrastrukture, koji uključuju aktivnosti kao što je razbijanje leda, ometaju staništa morskog leda, utječući na vrste poput polarnih medvjeda i tuljana.