Evropska pravila i na Balkanu: Šumu prihvatiti kao resurs
Uredba o deforestaciji – sprečavanju krčenja šuma donosi značajne promjene za sve kompanije iz regije koje trguju sa Evropskom unijom.

U cilju ublažavanja štetnih efekata klimatskih promjena i očuvanja prirode Evropska unija donosi niz zakonskih regulativa i inicijativa koje imaju znatan uticaj i na zemlje u regionu. Jedna od takvih regulativa je i European Union Deforestation Regulation (EUDR), odnosno Uredba o deforestaciji – sprečavanju krčenja šuma.
EUDR obavezuje proizvođače, prerađivače, trgovce i uvoznike proizvoda od drveta, soje, palminog ulja, gume, kakaa, kafe i govedine da moraju dokazati da njihovi proizvodi koje plasiraju na područje Evropske unije potiču sa lokaliteta koji nisu bili podložni procesu deforestacije od 2020. godine pa nadalje.
Nastavite čitati
list of 4 itemsKlimatske promjene mijenjaju biljni svijet jugoistoka Evrope
Bogatstvo Balkana: Prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od potomaka
Pokušaj obnove Atlantske šume, drvo po drvo
Uvoznik navedenih proizvoda će morati osigurati da čitav njegov lanac snabdijevanja ispuni tražene zahtjeve inače te proizvode neće smjeti uvoziti na teritoriju Unije. Kazne za kršenje su rigorozne, a kompanije koje pokušaju zaobići uredbu mogu biti kažnjene do četiri posto godišnjeg prihoda.
Nespremnost kompanija
„Iako je definisano da se Uredba počne primjenjivati od 31. decembra 2024. godine, lobiranjima se uticalo da Evropski parlament taj rok prolongira za 12 mjeseci. Tako da će EUDR vjerovatno stupiti na snagu od 31. decembra 2025. godine, mada još postoji određenih proceduralnih problema da se ovo prologiranje od strane evropskih institucija na vrijeme administrativno pripremi i sprovede“, kaže Ernad Granić, konsultant za implementaciju EUDR i predstavnik poljske kompanije DEEPLAI za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Objašnjava da je razlog lobiranja – nespremnost kompanija u Evropskoj uniji, a samim tim i kompanija van nje, za ispunjavanje svih zahtjeva koje ova uredba postavlja.
„Ispunjavanje zahtjeva EUDR-a je vrlo kompleksno i od kompanija zahtijeva mjesece pripreme te najčešće korištenje nekih savremenih informatičkih alata da bi se proces pripreme efikasno i efektivno sproveo u potpunosti“, kaže Granić.
„Bez obzira na prolongiranje, vrijeme je da naše kompanije počnu sa pripremama i implementacijom potrebnih mjera. To se naročito odnosi na sektor drvne industrije gdje je period od sječe stabala do proizvodnje konačnog proizvoda, na primjer namještaja, često znatno duži od jedne pa i više godina. FSC certifikat koji veliki broj naših kompanija posjeduje, može pomoći, ali kao takav neće biti dovoljan kao dokaz da su EUDR zahtjevi ispunjen i to je jasno istaknuto“.
Uredba nije samo vezana za područje Unije
Nataša Govedarica, sekretarka Udruženja za šumarstvo, preradu drveta i industriju namještaja i papira Privredne komore Republike Srbije, navodi da će Uredba, iako usmjerena na EU, „imati direktan uticaj na srpske kompanije koje trguju sa EU ili deo svojih dobara, navedenih u Uredbi, izvoze u EU“.
„Veliki privredni operateri i trgovci bi morali da poštuju obaveze koje proizilaze iz ove Uredbe od 30. decembra 2025. godine, dok bi mikro i mala preduzeća imala rok do 30. juna 2026. godine. Dodatno vreme bi pomoglo operaterima širom sveta da neometano primenjuju pravila od samog početka, a da se pritom ne ugrožavaju ciljevi Uredbe. Budući da su svi alati za implementaciju tehnički spremni, dodatnih 12 meseci može poslužiti kompanijama kao period postepenog uvođenja alata i poslovnih procesa u cilju osiguravanja pravilne i efikasne implementacije u čitavom lancu snabdevanja“, objašnjava Govedarica.
Poslovna zajednica u Srbiji čiji se proizvodni procesi vezuju za navedene sirovine u Uredbi, kaže, aktivno se priprema za implementaciju u svojim procesima poslovanja. Privredna komora Srbije od marta je održala niz info prezentacija i radionica na temu primjene EUDR 2023/1115 za sve sektore privrede obuhvaćene ovom Uredbom.
„EUDR donosi značajne promene za sve kompanije koje trguju sa EU, uključujući i srpske kompanije. Priprema za njegovu primenu može zahtevati određene investicije u infrastrukturu sistema za praćenje lanaca snabdevanja i dodatne sertifikate, ali dugoročno može doprineti održivosti i konkurentnosti na evropskom tržištu“, naglašava Nataša Govedarica.
Kontrolisanje upravljanjem šumskim resursima
Mirsad Hubanić, sekretar Udruženja šumarstva, prerade drveta i grafičke djelatnosti pri Privrednoj komori Federacije BiH, navodi da je Privredna komora tog bh. entiteta još 2017. ili 2018. godine donijela odluku i „na neki način uputila prijedlog nadležnim ministarstvima da se zabrani, prije svega, izvoz oblovine“. Razlog je što bh. entitet Federacija BiH ima više od 1.000 kompanija iz oblasti drvne industrije, sa gotovo 20.000 zaposlenih.
„Sa najvišim stepenom prerade drveta prošle godine samo iz Federacije BiH je fakturisano više od 650 miliona konvertibilnih maraka (332,34 miliona eura). Sama drvna industrija u međunarodnom prometu učestvuje između 12 i 14 posto. Ipak, da bi se to dešavalo, veći broj firmi, pogotovo javna šumarska preduzeća, imaju FSC Standarde za održivo gospodarenje šumama u Bosni i Hercegovini, a to je ona sljedivost od praktično samog mikrokolokaliteta gdje se drvo posiječe i kompletan njegov put sve do fabrike, odnosno do one granice da se prepozna sljedivost u dijelu porijekla, odnosno kontrolisanjem upravljanje šumskim resursima“, objašnjava Hubanić.
Poručuje da šumu moramo prihvatiti kao resurs, a ne kao robu ili kao komercijalni faktor. Uvjeren je da će Evropa nametnuti i jače uslove, te da je neophodno „usaglasiti se sa članicama Evropske unije i sa njima dijeliti sudbinu kad je u pitanju ekologija, zaštita okoliša i sljedivost“.
Olakšano dokazivanje porijekla drvne sirovine
Igor Andrić, sekretar Udruženja za zaštitu životne sredine pri Privrednoj komori bh. entiteta Republika Srpska, mišljenja je da EUDR neće predstavljati „neki veći problem što se tiče Bosne i Hercegovine i Srbije“.
„Ova regulativa usvojena je najviše zbog Južne Amerike i azijskih zemalja gdje se ogromne količine šume krče i pretvaraju u privredna ili zemljišta za stočarstvo. U našim krajevima imamo tradiciju šumarstva gdje je krčenje šuma i zanemarivo. Mi smo u tom sektoru zakonski regulisali mnoge stvari tako da ne bi trebalo napraviti veće probleme. Može samo povećati administrativne zahtjeve u privatnim preduzećima, tražiće angažman dodatnih ljudi ili će zaposleni u preduzećima imati dodatne aktivnosti u smislu prikupljanja i praćenja podataka o porijeklu sirovina“, kaže Andrić.
Objašnjava i da je u tom entitetu najveći dobavljač drveta Javno preduzeće „Šume Republike Srpske“, a da je prednost što je i kod njih, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini, šuma certifikovana, „što olakšava dokazivanje porijekla drvne sirovine“.
„Čim imate FSC certifikat dokazuje da šuma potiče iz planskih sječa, da njeno porijeklo nije nelegalno. Samo će biti dodatni angažman ili trošak uvođenjem informacionih sistema ili ljudi koji će pratiti dobavljanje te sirovine i dalje prilikom isporuke proizvoda u zemlje Evropske unije, da se dokaže porijeklo odakle je to drvo, da ne potiče sa površina koje su krčene”, naglašava Andrić.
Tešnjaci žele vlastitu šumu sa dva miliona stabala
Da ima i onih koji uveliko rade na tome da ispune sve uslove Uredbe i spremni dočekaju početak njene primjene, pokazuje primjer tešanjske firme InterProcess.
Hidajet Bureljić, čovjek koji sprovodi certificiranje u toj kompaniji, kaže da u EUDR uredbi imaju tri vrste rizika podijeljena po državama, a pošto ni sama Evropska unija nije spremna, pokušavaju da uvedu i četvrtu grupu – bez rizika, da bi sebi olakšali taj dio.
„Zakupili smo licencu od jedne firme iz EU. Unosićemo GPS koordinate, periode sječe i sve ostalo što treba da bi mogli ispoštovati tu uredbu. Naši kupci zahtjevaju da se EUDR počne primjenjivati kod nas, jer neće moći izvoziti proizvode na tržište Evropske unije onaj ko ne bude imao spremne te podatke i mogao dokazati da sirovine nisu iz gole sječe“, navodi Bureljić.
Almin Plančić, predstavnik pomenute firme koja se bavi proizvodnjom masivnih ploča od hrasta i proizvodnjom masivnog namještaja, pojašnjava da su prije četiri godine započeli kampanju „Mobello Cares For Forest – MC4F“, gdje za svaki prodani artikal zasade po jedno stablo.
„Cilj nam je da imamo svojih dva miliona zasađenih stabala i već smo zasadili 350.000 sadnica. Da bi se jedno drvo moglo koristiti u tehničke svrhe treba mu 25 do 30 godina da naraste. Dakle, za 25-30 godina imaćemo šumu koja je spremna za korištenje“, tvrdi Plančić.