Hrvatska među najgorima: Boljom prometnom kulturom do manje mrtvih na cestama

“Stradali u prometu”, “Strava na autocesti”, “Poginuli vozač i suvozač”, “Motociklist na mjestu mrtav”, “Biciklist teško ozlijeđen, bore mu se za život”… samo su neki od naslova koji se proteklih godina mogu pročitati u hrvatskim medijima, a koji govore o stradalima u prometu na cestama širom Hrvatske. Oni i najbolje oslikavaju kakvo je stanje u prometu.

„Pogledajte kako voze i koliko svi negdje jurcaju. Ovo više nije normalno. Ne pomažu niti svi ti semafori, kružni tokovi ili kamere za nadzor brzine. Luđaka je previše na cestama i to se svakodnevno vidi. Ulijeću u krivine, obilaze na punim linijama, voze debelo iznad ograničenja, a kada s njima uđeš u kružni tok to je uvijek lutrija. Dodatni problem je što danas više niti nema loših i sporih automobila. Sve su to brzi automobili, a upitno je i koliko su svi ti vozači iskusni i dobri na cestama. Puno je problema i sve to doprinosi čestim prometnim nesrećama“, kaže Tomislav Čačić iz Vukovara komentirajući učestale prometne nesreće na cestama u Hrvatskoj.

O toj temi nedavno se oglasila i Europska komisija koja je istaknula podatak kako je tijekom 2023. godine na europskim cestama u prometnim nesrećama poginulo 20.400 ljudi što je jedan posto manje nego godinu dana prije. Međutim, prema istim tim podacima Hrvatska je među zemljama s najviše poginulih na milijun stanovnika. Službeni podaci potvrđuju kako je u prošle godine u EU bilo prosječno 46 poginulih na milijun stanovnika dok je u Hrvatskoj ta brojka iznosila 71 što je jednako kao i godinu dana ranije. Od Hrvatske su po broju poginulih gore samo Bugarska (82), Rumunjska (81) i Latvija (75). Gora je i Srbija (74), koja je ipak izvan EU. U isto vrijeme najmanje poginulih na cestama u Europi imaju Norveška (20), Island (21) i Švedska (22).

Na globalnoj razini na cestama širom svijeta godišnje život izgubi 1,3 milijuna ljudi. Prema službenim podacima, prometne nesreće vodeći uzrok smrti djece i mladih u dobi od pet do 29 godina, a osmi uzročnik na svijetu za osobe svih dobnih skupina. Posebno ugrožene skupine su pješaci, biciklisti i motociklisti koji čine više od polovice smrtno stradalih u prometu. U Hrvatskoj je čovjek uzrok 57 posto teških prometnih nesreća.

Ključan je čovjek

Prometni stručnjak Mario Ćosić, koji radi kao profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, kaže kako se bilježe lagani trendovi oporavka, ali i da je Hrvatska zbog više razloga na začelju kada je riječ o sigurnosti u prometu i broju smrtno stradalih u prometu. Govoreći na tu temu, Ćosić kaže da kada bi se napravilo anketno istraživanje i građane pitalo da ocjene ponašanje sudionika u prometu s ocjenama 1-5 da bi prosječna ocjena kretala se između 2 i 3. On kaže kako je za ocjena između 4 i 5 napominjući kako se vrlo dobro i odgovorno znamo ponašati kada odemo u zapadne države.

„Znamo mi prometna pravila, imamo i tu potrebnu kulturu u prometu što se vidi kada pređemo državnu granicu, ali se naši ljudi ponašaju na drugačiji način kada su u Hrvatskoj zato jer to mogu. U zapadnim državama postoji zakonodavni okvir koji se mora poštovati i provoditi i nikome ne pada na pamet da pokuša nešto ‘srediti’ kako ne bi platio kaznu ili kako bi se ona barem umanjila“, pojašnjava Ćosić.

Dodaje kako je mnogim sudionicima u prometu u Hrvatskoj normalno da djecu automobilom dovoze ili odvoze iz škole tako da im nije strano da automobilom stanu ispred pješačkog prijelaza ne razmišljajući da na taj način ugrožavaju ostalu djecu.

„Kada se govori o prometu u Hrvatskoj ta tematika nije crno-bijela. Statistički jesmo među najgorima u EU, ali kada se uzme cijeli svijet onda stojimo puno bolje. Ima tu puno razloga tako lošem stanju pri čemu treba istaknuti čovjeka, infrastrukturu ali i vozila koja su stara. Imamo onda i vremenske uvjete koji su također važni“, rekao je Ćosić.

Dodaje kako je čovjek ipak ključan u cijeloj toj priči, pa je tako podsjetio na „četiri ubojice u prometu“ – brzina, alkohol, mobitel i pojas. Prema njegovim riječima, sva četiri razloga kontrolira čovjek što samo govori da bi drugačije ponašanje u prometu bilo od velike važnost kada je riječ o broju teških prometnih nesreća.

Sistemska edukacija

Kao načine što napraviti da se taj broj smrtno stradalih u prometu smanji, Ćosić kaže kako je neophodna sustavna edukacija koja treba krenuti još u osnovnim školama kako bi djeca naučila od malih nogu pravila ponašanja u prometu. Predlaže da i djecu koja koriste romobile i bicikle treba izvještiti da upoznaju zakonske okvire, ali onda i naučiti ih i praktično kako se ponašati u prometu.

Podsjetio je i na mogućnost da djeca s 9-10 godina života mogu polagati biciklistički ispit za sudjelovanje u prometu tijekom kojega se oni upoznaju s pravilima u prometu, ali i praktičnim poligonom.

„Kao i kod mnogo toga temelj svega je obitelj. Ne može policijski službenik naučiti dijete kako se prelazi pješački prijelaz niti ih sve nastavnici u školama mogu naučiti. Puno toga obitelj donosi i toga moraju biti svjesni svi roditelji. Krenite od toga ako dijete svakodnevno vozite u školu da ono nema kako i gdje naučiti kako se ponašati u prometu, koje su sve opasnosti u prometu i slično“, rekao je Ćosić.

Vrtimo se u krug

Na istu temu razgovarali smo i s prometnim stručnjakom Goranom Husincom koji kaže kako informacije Europske komisije koliko god one bile loše po Hrvatsku da su na žalost i istinite. I on kaže kako za tako loše stanje u prometu postoji više razloga.

„Jedan od ključnih razloga je da smo mi po svemu u EU posljednji, pa tako i po sigurnosti u prometu. Isto tako imamo jedan od najstarijih voznih parkova u EU što je također iznimno važno. Nije isto biti u prometu vozeći automobil koji je star nekoliko godina ili u automobilu, kakvih je još more na našim cestama, koji je star 20 i više godina. Uz to imamo i jednu od najmlađih kultura vožnje. Hrvatska ima autoceste od ‘90-ih godina prošlog stoljeća. Moramo znati i kako smo mi u Hrvatskoj s motorizacijom krenuli ‘90-ih godina dok su zapadne zemlje EU to učinile ‘60-ih i ‘70-ih godina prošlog stoljeća. To nam kaže kako smo mi 20-30 godina zaostali u motorizaciji i prometnoj kulturi, a rezultat svega je veliki broj stradalih u nesrećama“, rekao je Husinec.

Govoreći dalje o razlozima lošeg stanja u prometu, kaže i kako „jako puno mladih i pametnih ljudi odlazi iz Hrvatske dok u isto vrijeme dolaze ljudi s još lošijom prometnom kulturom nego što smo to mi tako da mi nikada nećemo dosegnuti potrebnu razinu prometne kulture i u tome ćemo uvijek kasniti za razvijenim europskim državama“. Tu je, kako je rekao, i činjenica da su građani Hrvatske sve stariji što također puno znači u prometu. Napominje i kako u Hrvatskoj nisu problem niske kazne za prometne prekršaje, nego činjenica da svi gledaju na koji način da se izvuku i ne plate tu kaznu.

„Na žalost, mi se vrtimo u krug tako da obrazujemo mlade i pametne ljude, a oni nam odlaze. U isto vrijeme sve je više onih bahatih i primitivnih vozača koji voze brzinom iznad ograničenja, razgovaraju na telefon dok voze, pretječu na punim linijama, ne poštuju prometne znakove i slično. To pametan i obrazovan čovjek, koji je samim tim i odgovoran, neće napraviti.

Da bi izašli iz tog začaranog kruga mi moramo promijeniti sve, a to je proces. Moramo zaustaviti iseljavanje, poboljšati obrazovanje, podignuti razinu standarda, pa ćemo voziti bolje i sigurnije automobile i još puno toga. Nije isto voziti na cestama Golf 2 ili voziti Golf 8 sa svim sustavima sigurnosti koje nudi svojim vozačima. To se ne može napraviti preko noći“, zaključio je Husinec.