Izrael slavi pobjedu Donalda Trumpa: ‘Yesssss’

I prije nego što su se u utorak navečer zatvorila glasačka mjesta na predsjedničkim izborima u SAD-u, izraelski krajnje desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir oglasio se na Twitteru, objavivši „Yesssss“ na engleskom jeziku, sa emotikonima bicepsa i zastavama Izraela i SAD-a.

Yesssss 💪🏻🇮🇱🇺🇸 https://t.co/kPqkYI3PDP

— איתמר בן גביר (@itamarbengvir) November 6, 2024

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu bio je samo nešto sporiji u čestitanju bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na trijumfu na predsjedničkim izborima u SAD-u, čime je postao prvi svjetski čelnik koji je to učinio.

Trumpovu pobjedu uokvirio je kao “snažnu ponovnu predanost velikom savezništvu između Izraela i Amerika”.

Dear Donald and Melania Trump,

Congratulations on history’s greatest comeback!

Your historic return to the White House offers a new beginning for America and a powerful recommitment to the great alliance between Israel and America.

This is a huge victory!

In true friendship,… pic.twitter.com/B54NSo2BMA

— Benjamin Netanyahu – בנימין נתניהו (@netanyahu) November 6, 2024

Dva dana prije izbora, na kojima je Trump napravio jedan od najvećih političkih povrataka u novijoj historiji, ankete u izraelskim medijima pokazale su da je Trump već osvojio srca i umove mnogih u Izraelu.

Upitani koga bi voljeli vidjeti u Bijeloj kući, gotovo 65 posto ispitanika reklo je da im je Trump draži od Kamale Harris. Među onima koji su se izjasnili kao Jevreji, razlika je bila još izraženija, sa 72 posto anketiranih koji su Izraelskom demokratskom institutu rekli da smatraju da bi interesima Izraela bolje služio Trump.

Slična anketa koju je proveo isti institut 2020. pokazala je da je 63 posto Izraelaca dalo prednost Trumpu u odnosu na konačnog pobjednika, Joea Bidena.

‘Trenutak prekretnice’

“Ljudi sada slave”, rekao je za Al Jazeeru iz Jerusalema anketar i bivši politički pomoćnik, između ostalih, i Benjamina Netanyahua, Mitchell Barak.

“Vidjeli ste ankete, ljudi ovo vide kao pobjedu Izraela i Netanyahua. On [Netanyahu] se kockao s tim, računajući da samo mora izdržati do novembra i Trumpove pobjede, i to se kockanje pokazalo tačnim.

“Unutar Izraela, ljudi ovo vide kao prekretnicu”, rekao je.

U pripremama za izbore 2020. Trump je američkim glasačima, u pokušaju da osvoji jevrejske glasove, rekao da “jevrejska država nikada nije imala boljeg prijatelja u Bijeloj kući od vašeg predsjednika, Donalda J. Trumpa”.

Ovo se, za razliku od mnogih izjava bivšeg američkog predsjednika, činilo činjenično tačnim.

U svom prvom predsjedničkom mandatu, Trump je prkosio međunarodnim normama i priznao okupiranu Golansku visoravan – sirijsku teritoriju, čije je dvije trećine okupirao Izrael, kao izraelsku, prihvatio Jerusalem kao glavni grad Izraela, preselio američku ambasadu tamo i za ambasadora postavio diplomatu naklonjenu doseljenicima.

Konsolidirajući položaj Izraela u regiji, američki predsjednik također je počeo ono što je nazvao Abrahamovim sporazumom, što je dovelo do normalizacije odnosa između Izraela i četiri arapske države, Bahreina, UAE-a, Maroka i Sudana, u zamjenu za američke ustupke i, u mnogim slučajevima, pristup najsavremenijoj izraelskoj obavještajnoj i tehnologiji oružja.

Nedavno je Trump istakao želju za ponovnom uspostavom toplog odnosa koji je imao sa Netanyahuom tokom prvog predsjedničkog mandata. U julu ove godine, izraelskom premijeru poželio je dobrodošlicu na svom imanju na Floridi, Mar-a-Lagu.

Nasuprot tome, odnosi Bidenove administracije s Netanyahuom, iako jaki, ohladili su se tokom 13 mjeseci rata u Gazi.

Prvo, zbog stalne američke “zabrinutosti” zbog izraelske kampanje u Gazi u kojoj je do sada ubijeno 43.391 ljudi – uglavnom žena i djece. Osim toga, postojale su Bidenove crvene linije u vezi sa izraelskom invazijom na Rafah. I konačno, tu su nedavni zahtjevi američke vlade da se dopusti pomoć sjevernoj Gazi, za koju humanitarne agencije kažu da je na rubu gladi.

Čini se da je sve ovo zasmetalo izraelskom premijeru koji je u martu ove godine otišao tako daleko da je rekao da američki predsjednik Biden – koji je Izraelu pružao nepokolebljivu vojnu i diplomatsku podršku u ratu protiv Gaze – nije bio u pravu u kritici Izraela.

S obzirom na pritisak s kojim se Netanyahu suočava kako kod kuće – od ljudi koji žele da se postigne dogovor o prekidu vatre u Gazi kako bi se osigurala prilika za vraćanje preostalih izraelskih zarobljenika tamo, kao i u inostranstvu, gdje su mnoge zemlje zgrožene nasiljem u Gazi – Netanyahu treba američkog saveznika koji je nekritičan, kažu analitičari.

Kraj dvodržavnog rješenja?

Osim što je vjerovatnije da će Netanyahuu dati odriješene ruke u djelovanju u Gazi i na Zapadnoj obali – čega se Palestinci pribojavaju nakon izbora – Trump bi također mogao biti katalizator za odbijanje svake ideje o dvodržavnom rješenju konflikta.

“Ljudi često optužuju izraelsku desnicu da nikada ne gleda predaleko”, rekao je nezavisni izraelski analitičar Nimrod Flaschenberg o Netanyahuu i njegovom kabinetu.

“I često su u pravu. Međutim, s Trumpom su shvatili da njegov izbor vjerovatno označava kraj dvodržavnog rješenja i Gaze kakvu smo poznavali.”

U SAD-u, uprkos nepokolebljivoj podršci izraelskom ratu protiv Gaze, rješenje o dvije države – barem službeno – ostaje centralno načelo vanjske politike odlazeće Bidenove administracije na Bliskom istoku, kao što je to bilo još od potpisivanja Sporazuma iz Osla 1990-ih.

Sredinom maja, Biden je naglasio dugogodišnju američku politiku, rekavši na ceremoniji dodjele diploma u Georgiji: “Radim na tome da konačno dobijemo rješenje sa dvije države.”

Međutim, samo nekoliko sedmica ranije, čini se da je Trump zauzeo suprotan stav, rekavši za magazin Time: “Većina ljudi je mislila da će to biti rješenje sa dvije države. Nisam siguran da bi rješenje sa dvije države više funkcioniralo.”

Trumpova izjava predstavlja odjek njegovog mirovnog plana za Bliski istok, koji je predstavio pred kraj svoje prve vladavine 2020. godine kao “dogovor stoljeća”. Nekim posmatračima to se čitalo kao izraelska lista želja.

U njemu je, među ostalim mjerama, Trump potvrdio namjeru da prizna većinu izraelskih ilegalnih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, prizna ujedinjeni Jerusalem kao glavni grad Izraela, uskrati pravo na povratak palestinskim izbjeglicama i, ako se Palestini dodijeli državnost, osigurati da ostane demilitarizirana.

Sa nedavno vraćenim Trumpom, koji će imati kontrolu nad oba doma Kongresa i Vrhovnim sudom, nema zakonodavnog ili sudskog bloka koji bi spriječio nastupajuću Trumpovu administraciju da ispuni ono što je njegova prošla administracija obećala.

“Trumpa jednostavno nije briga. On nije zainteresiran”, rekao je Flaschenberg o Gazi i Libanu, na koji je Izrael pokrenuo razorne napade, ciljajući Hezbollah, a u kojem je posljednjih sedmica ubio više od tri hiljade libanskih civila.

“Jedino što je novo su ljudi koji tvrde da su iznenađeni. Ne bi trebali biti. Bili smo

ovdje i prije”, rekao je.

‘Pokolj, kao i obično’

“Netanyahu i Trump dijele isti genocidni program”, rekao je nezavisni politolog Ori Goldberg za Al Jazeeru iz Izraela, odakle je Al Jazeeri zabranjeno izvještavanje.

“Obojica su protiv onoga što vide kao ‘progresivno buđenje’ ili politiku identiteta. Štaviše, svaki pretpostavlja da je onaj drugi idiot s kojim lako može manipulirati.”

Međutim, Goldberg je upozorio da bi procjena barem jednog od tih čelnika onog drugog, mogla biti pretjerana.

“Mislim da je Netanyahu možda malo kratkovidan u pogledu na Trumpa.

“Trump se jako ponosi svojim antiratnim stavom”, rekao je Goldberg, sugerirajući da će, bez obzira na obećanja koja je Trump dao 2020, praktična podrška vjerojatno biti ograničena na oružje i dolare.

Iako je oružje, pomoć i diplomatsku podršku koju je Bidenova administracija već pružila, teško pojačati, Goldberg ne predviđa opipljive promjene u kratkom roku.

“Netanyahu će nastaviti raditi šta god želi, kao što je uvijek činio”, rekao je Goldberg.

“Bit će to pokolj, kao i obično.”