Palestinske i libanske žrtve izraelskih ratova: Trump će pogoršati situaciju

Palestinski i libanski civili pripremaju se za pogoršanje situacije nakon što Donald Trump u januaru počne drugi mandat na čelu Sjedinjenih Američkih Država.

Dok milioni Trumpovih pristalica slave, mnogi na Bliskom istoku sa strepnjom gledaju na njegovu pobjedu.

U Gazi, na okupiranoj Zapadnoj obali i u Libanu postoji strah da će lojalni saveznik Izraela ohrabriti premijera Benjamina Netanyahua i krajnje desničarsku vladu da intenziviraju regionalne sukobe i unište bilo koju mogućnost palestinskog samoodređenja.

“Ne vjerujem Americi”, rekao je Abu Ali, 87-godišnjak iz Gaze koji je, kao i većina tamošnjih stanovnika, protjeran iz svog doma. “Očekujem da će, nakon dolaska Trumpa na vlast, rat u Gazi biti još gori.”

Administracija odlazećeg američkog predsjednika Josepha Bidena podržala je izraelski rat u Gazi.

U izraelskom genocidu nad Palestincima u Gazi, koji je počeo 7. oktobra 2023. godine, nakon napada na južni Izrael koje je predvodio Hamas, a u kojima je 1.139 ljudi ubijeno, a 250 zarobljeno, korištenjem američkog oružja ubijeno je više od 43.000 Palestinaca, a gotovo svih 2,3 miliona stanovnika je raseljeno.

Palestinci strahuju da će Trump dati zeleno svjetlo planovima za njihovo protjerivanje iz Pojasa Gaze.

Novoizabrani republikanski predsjednik optužio je demokratu Bidena za obuzdavanje Izraela i dao nejasno obećanje da će pomoći Izraelu da “završi posao”.

“Ne znam hoće li situacija biti bolja. Trump bi jednostavno mogao dozvoliti Izraelu da nas sve iz Gaze deportuje, umjesto da nas ubije”, rekao je Abu Mohamad prilično sarkastično iz kampa za raseljene u Gazi.

Abu Ali vjeruje da su Palestinci prepušteni na milost i nemilost onoga ko drži vlast u SAD-u.

Kao neko ko je preživio Nakbu (“katastrofu”) 1948. godine, kada je cionistička milicija, tokom stvaranja Izraela, protjerala 750.000 Palestinaca, kaže da je svjedočio kako različiti američki predsjednici podržavaju izraelske zločine nad njegovim narodom.

Očekuje da će taj trend biti nastavljen i pod Trumpovom vlašću i naglašava da ni Nakbu ni genocid koji Izrael vrši u Gazi ne treba nazivati “ratom”.

“Nema ratova između Izraela i Palestine”, rekao je za Al Jazeeru. “Tada nije bio rat. Ni ovo u Gazi nije rat. Ovo je genocid.”

Pogled iz Libana

Mnogi u Libanu očekuju da će Trump ili zadržati ili povećati podršku izraelskim ratnim naporima.

Izrael tvrdi da se bori protiv libanske naoružane grupe Hezbollah, no posmatrači optužuju Izrael da vodi rat protiv šiitske zajednice u zemlji.

U Libanu se političke pozicije dodjeljuju proporcionalno, na osnovu vjerskog sastava zemlje. Predsjednik je uvijek maronitski kršćanin, premijer sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šiitski musliman.

Od građanskog rata u Libanu, koji je trajao od 1975. do 1990. godine, Hezbollah je konsolidirao kontrolu nad šiitskom zajednicom, kombinujući religiju, identitet i otpor u politički pokret koji je imao veliki odjek. Hezbollah je, također, represivno djelovao protiv protivnika.

Izrael je tokom prošlog mjeseca eskalirao rat protiv Hezbollaha, bombardujući gradove i mjesta u južnom Libanu i dolini Bekaa. Stanovnici sela i okruga u tom području su protjerani, njihovi domovi su sravnjeni sa zemljom, a prisutan je i strah od trajnog raseljavanja.

Ali Saleem, koji je bio prisiljen napustiti južni grad Sour, smatra da će s Trumpom na vlasti rat biti nastavljen. Rekao je da bi novoizabrani predsjednik mogao predstaviti prijedlog o prekidu vatre, koji je povoljan za Izrael, ali ne i za Hezbollah ili Liban.

“Trump će staviti ponudu na sto i reći: ‘Želiš li okončati rat ili ne'”, rekao je tridesetogodišnji Saleem za Al Jazeeru. “Ako ne pristanemo, rat će se nastaviti.”

Četrdesetčetverogodišnji Ali Aloweeya smatra da će Trump vjerovatno braniti “cionističke interese” u regiji.

Strahuje se da bi Trump čak mogao dozvoliti Izraelu da pokuša izgraditi ilegalna naselja u južnom Libanu, na šta su pozivali neki krajnje desničarski izraelski aktivisti i politički dužnosnici.

“Ako Trump bude radio za izraelske interese, pružit ćemo otpor. Mi smo narod otpora.”

Strah od aneksije

Trump je, tokom svog prvog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. godine, usvojio mjere koje su oštetile Palestince na okupiranim područjima i u regiji.

Ukinuo je američka sredstava Agenciji UN-a za pomoć Palestincima (UNRWA) i preselio Američku ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalem.

Palestinci su te poteze shvatili kao pokušaj poništenja njihovog prava na povratak u domovinu – koje predviđa UN-ova Rezolucija 194 – i pokušaj da se prisile da predaju okupirani Istočni Jerusalem.

Izrael je nakon Šestodnevnog rata 1967. godine anektirao istočni Jerusalem i okupirao arapske zemlje.

Tasame Ramadan, palestinska aktivistkinja za ljudska prava, strahuje da bi Trump mogao dozvoliti Izraelu da pripoji velike dijelove Zapadne obale. Aktivisti, analitičari i organizacije za ljudska prava navode da je Izrael to de facto već uradio.

“Kao Palestinci, nemamo pozitivnih očekivanja od Trumpa. Njegove odluke su nepredvidive, on često ignoriše palestinske glasove, a njegove odluke imaju dugotrajan utjecaj na Palestince”, rekla je Ramadan, koja živi u Nablusu na okupiranoj Zapadnoj obali.

Podsjetila je da je Trump 2019. priznao suverenitet Izraela nad okupiranom Golanskom visoravsni u Siriji, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Ona se priprema za slične politike koje bi mogle naštetiti, pa čak i uništiti palestinske težnje za samoodređenje.

“Trumpove akcije zanemaruju naša prava i naše nade u slobodu i suverenu palestinsku državu”, rekla je za Al Jazeeru.

“Ipak, ne mislim da bi Palestinci bili sretni ni da je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris pobijedila na izborima. Zaslužila je poraz zbog svog stava o situaciji u Palestini i nezaustavljanja genocida.

Nijedno od to dvoje kandidata nije bio najbolja opcija za nas”.