Trumpov povratak objašnjen i rastom troškova života u vrijeme Bidena

Od mnogih mogućih objašnjenja za zapanjujući povratak bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću, jedno je iznad svih drugih: troškovi života.

U izlaznim anketama, 45 posto birača odgovorilo je da im je gore nego prije četiri godine, kada je predsjednik Joseph Biden preuzeo dužnost, naspram 24 posto onih koji su rekli da im se finansijska situacija poboljšala.

Glasači koji su označili inflaciju kao svoju glavnu brigu glasali su za Trumpa dva puta više u odnosu na Kamalu Harris, prema anketi VoteCast, koju je Associated Press proveo među više od 120.000 glasača širom zemlje.

Na prvi pogled, zvanične statistike ne izgledaju kao da potvrđuju tako mračno ekonomsko raspoloženje u SAD-u.

Inflacija trenutno iznosi 2,4 posto, znatno ispod historijskog prosjeka i nadomak cilju američkih Federalnih rezervi od dva posto. To je manje u odnosu na vrhunac od 9,1 posto u junu 2022. usred posljedica pandemije COVID-19.

Istovremeno, plate rastu brže od cijena barem od sredine 2023. godine.

Postavlja se pitanje: ako je inflacija stavljena pod kontrolu u vrijeme Bidena i Harris, zašto su Amerikanci tako odlučno odbacili njihovu administraciju tokom glasanja?

Vjerovatan odgovor leži u razmaku između sadašnjih ekonomskih uvjeta i utjecaja na ljudske novčanike.

Iako je teško mjeriti jesu li ljudi u boljem ili lošijem položaju zbog različitih individualnih okolnosti i bezbrojnih načina analiziranja podataka, postoje jasni dokazi da Amerikanci imaju manje novca za potrošnju u usporedbi s vremenom kad je administracija Biden – Harris preuzela vlast.

Analiza vladine statistike koju je proveo Bankrate, kompanija za potrošačke finansijske usluge sa sjedištem u New Yorku, pokazuje da su plate porasle za 17,4 posto između januara 2021. i juna 2024. godine, ali i da su cijene porasle za 20 posto u istom periodu.

Čak i sa rastom plata koji nadmašuje inflaciju, Bankrate predviđa da se jaz koji se otvorio između inflacije i zarada neće u potpunosti zatvoriti do drugog kvartala 2025. godine.

Jednostavno rečeno, američki potrošači pamte da je njihov novac vrijedio više prije nego što su Biden i Harris ušli u Bijelu kuću, čak i ako bi demokrate mogle ukazati na zdrav ekonomski rast i niske brojke nezaposlenosti na kojima bi većina razvijenih zemalja pozavidjela.

U izbornim izlaznim anketama, najmanje tri četvrtine birača je reklo da je inflacija bila uzrok teških ili umjerenih teškoća tokom prošle godine. Nasuprot tome, Amerikanci se sjećaju da je većina Trumpovog prvog mandata bila vrijeme niske inflacije i rasta plata.

U anketi CBS Newsa, objavljenoj u martu, 65 posto ispitanika reklo je da je ekonomija u vrijeme kada je Trump bio predsjednik bila dobra, što je gotovo dvostruko više od broja onih koji su isto mislili o ekonomiji Bidenove administracije u to vrijeme.

Upozorenja ekonomista, uoči izbora, da bi Trumpovi planovi za sveobuhvatne uvozne carine gotovo sigurno dovele do veće inflacije na domaćem terenu, nisu utjecale na glasače.

U konačnici, Harris nije mogla pobjeći iz sjene Bidenovog predsjedništva, a birači su umjesto toga donijeli Trumpu uvjerljivu pobjedu – i u izbornom kolegiju, i prema ukupnom broju glasova.